{"id":220649,"date":"2025-10-29T10:00:00","date_gmt":"2025-10-29T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/novi-zakon-o-radu-ne-predvidja-odgovornost-radnika-rad-na-crno-ostaje-siva-zona\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:30","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:30","slug":"novi-zakon-o-radu-ne-predvidja-odgovornost-radnika-rad-na-crno-ostaje-siva-zona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/novi-zakon-o-radu-ne-predvidja-odgovornost-radnika-rad-na-crno-ostaje-siva-zona\/","title":{"rendered":"Novi zakon o radu ne predvi\u0111a odgovornost radnika, rad na crno ostaje siva zona"},"content":{"rendered":"\n

Zakon o radu <\/strong>jedan je od najva\u017enijih zakona u svakoj dr\u017eavi jer direktno uti\u010de na prava i obaveze radnika i poslodavaca, na bud\u017eet, BDP, pa i na cjelokupnu dru\u0161tvenu klimu. Ministarstvo rada i socijalne politike po\u010detkom godine pozvalo je javnost da dostavi komentare na prednacrt Zakona o radu Federacije BiH<\/strong>, a nedavno su i kantonalne vlade pozvane da u\u010dine isto.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e od 50.000 ljudi radi na crno<\/h2>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci koji su razmatrali prednacrt upozoravaju da predlo\u017eeni tekst i dalje ne rje\u0161ava neke klju\u010dne probleme tr\u017ei\u0161ta rada, a jedan od njih je rad na crno.<\/p>\n\n\n\n

Prema procjenama Me\u0111unarodne organizacije rada, oko 20 posto osoba prijavljenih kao nezaposlene zapravo radi neprijavljeno. To zna\u010di da u Federaciji BiH, gdje je krajem augusta 2025. bilo registrirano 259.338 nezaposlenih, vi\u0161e od 50.000 ljudi radi na crno.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost radnika i dalje izostaje<\/h3>\n\n\n\n

Adela Rami\u0107<\/strong>, magistrica menad\u017ementa i ekspertica za finansijsku pismenost i razvoj biznisa, za Women in Adriju je kazala da novi zakon donosi brojne pozitivne novine, ali da i dalje nedostaje odgovornost radnika.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNovi zakon donosi modernizaciju, digitalizaciju i precizno propisane kazne za poslodavce, agencije i digitalne platforme koje kr\u0161e propise. Me\u0111utim, radnik ne mo\u017ee biti tretiran kao pasivni objekt za\u0161tite, ve\u0107 kao odgovorna osoba u procesu rada. Ako Zakon o radu predvi\u0111a sankcije za poslodavce, agencije i portale za zapo\u0161ljavanje, onda mora predvidjeti i sankcije \u2013 pa i nov\u010dane kazne \u2013 za radnike koji svjesno kr\u0161e zakon, na primjer rade na crno,\u201d kazala je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prema njenom mi\u0161ljenju, trenutni tekst stvara neravnote\u017eu: poslodavac snosi rizik i visoke kazne, dok radnik ostaje bez ikakve odgovornosti. U praksi to zna\u010di da radnik mo\u017ee pristati na rad \u201cna ruke\u201d, bez prijave i doprinosa, jer zna da ne\u0107e biti ka\u017enjen ako ga inspekcija zatekne na poslu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cApsurdnija odredba od spomenute jeste ona kojom se propisuje da se i rad bez ugovora tretira kao rad na neodre\u0111eno vrijeme, \u010dime se zapravo nagra\u0111uje kr\u0161enje zakona. Radniku se u takvom slu\u010daju vi\u0161e isplati raditi neprijavljeno i prijaviti poslodavca nego pro\u0107i probni rad\u201d, pojasnila je.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Me\u0111unarodne organizacije rada, oko 52.000 ljudi u Federaciji BiH radi na crno. Rami\u0107 obja\u0161njava da bi, kada bi svi ti radnici bili prijavljeni i legalno zaposleni, te evidentirani barem na minimalnu platu, poslodavci za njih svakog mjeseca upla\u0107ivali oko 657 KM poreza i doprinosa po osobi.<\/p>\n\n\n\n

Ukupno, to bi iznosilo \u010dak 34,2 miliona KM mjese\u010dno \u2013 iznos koji Federacija BiH trenutno gubi zbog sive ekonomije.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, te\u0161ko je o\u010dekivati da bi svi ti radnici mogli biti prijavljeni po sada\u0161njim, izuzetno skupim uslovima rada, gdje se na svaku neto platu pla\u0107a dodatnih 65,7 posto doprinosa, osiguranja i poreza.<\/p>\n\n\n\n

Radnici svjesno biraju rad na crno<\/h3>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci upozoravaju da je nu\u017eno smanjiti ovaj procenat na zbirno do 40 posto, prvenstveno kroz rezanje tro\u0161kova rada i usmjeravanje na prevenciju, efikasnost i digitalizaciju.<\/p>\n\n\n\n

U tom slu\u010daju, bilo bi mogu\u0107e legalno zaposliti svih 52.000 radnika, koji bi, umjesto sada\u0161njih 34,2 miliona KM, u dr\u017eavne fondove mjese\u010dno upla\u0107ivali oko 25,4 miliona KM, ukoliko bi svi bili prijavljeni na minimalac.<\/p>\n\n\n\n

Na taj na\u010din bi se dr\u017eavni prihodi pove\u0107ali za 25,4 miliona KM mjese\u010dno, a istovremeno bi se pobolj\u0161ao status i sigurnost i radnika i poslodavaca.<\/p>\n\n\n\n

Iskustva iz prakse pokazuju da mnogi radnici svjesno biraju rad na crno kako bi izbjegli pla\u0107anje alimentacije, kredita ili dugova, te zaradili vi\u0161e u dogovoru s poslodavcima.<\/p>\n\n\n\n

\u201cAko \u017eelimo ozbiljno suzbiti sivu ekonomiju, odgovornost moraju dijeliti i poslodavci i radnici. Svaki radnik zna je li prijavljen ako prima platu u koverti \u2013 zna da radi na crno. Upravo zato novi Zakon o radu mora jasno propisati obaveze i sankcije za sve u\u010desnike u tom odnosu. Dok se to ne dogodi, Federacija BiH \u0107e i dalje imati desetine hiljada neprijavljenih radnika, a legalno zaposleni \u0107e, kao i do sada, pla\u0107ati zdravstveno osiguranje i za njih\u201d, rekla je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Radnici tra\u017ee uvo\u0111enje \u201ckliznog\u201d vikenda<\/h3>\n\n\n\n

Prednacrt Zakona o radu predvi\u0111a mogu\u0107nost pauze do 60 minuta dnevno radi zadovoljavanja vjerskih potreba, koja se ura\u010dunava u radno vrijeme i pla\u0107a od strane poslodavca. Ova novina, uskla\u0111ena s me\u0111unarodnim konvencijama o slobodi vjere, izazvala je veliko interesovanje jer prvi put prepoznaje vjerske potrebe radnika.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, otvorena je rasprava o uvo\u0111enju tzv. \u201cplivaju\u0107eg\u201d ili \u201ckliznog vikenda\u201d, kojim bi se radnicima omogu\u0107ilo da biraju sedmi\u010dni odmor \u2013 petak i subotu ili subotu i nedjelju \u2013 \u0161to bi posebno odgovaralo vjernicima kojima je petak sveti dan.<\/p>\n\n\n\n

Fleksibilno radno vrijeme i bruto satnica<\/h3>\n\n\n\n

Rami\u0107 predla\u017ee uvo\u0111enje bruto satnice i mogu\u0107nost fleksibilnog radnog vremena, tako da radnici mogu birati da rade 20, 40 ili 60 sati sedmi\u010dno. Na taj na\u010din bi, primjerice, mlade majke ili studenti mogli raditi kra\u0107e za manju pla\u0107u, dok bi oni kojima je prioritet ve\u0107a zarada mogli raditi du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, predla\u017ee da se preduze\u0107ima omogu\u0107i rad 365 dana u godini, ako to \u017eele vlasnici, ali da radno vrijeme radnika bude individualno ugovoreno s poslodavcem i uskla\u0111eno s potrebama preduze\u0107a, te kontrolisano od strane inspekcija.<\/p>\n\n\n\n

\u201cRadno vrijeme preduze\u0107a je jedna kategorija, a radno vrijeme radnika koji u njemu rade druga. Ta dva pojma moraju se posmatrati odvojeno i uskla\u0111ivati kao slagalica,\u201d naglasila je Rami\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Usvajanje zakona do kraja godine<\/h3>\n\n\n\n

O\u010dekuje se da \u0107e Zakon o radu biti usvojen do kraja godine, pa je krajnje vrijeme da se u proces uklju\u010de svi koji \u017eele dati svoj doprinos kako bi Federacija BiH dobila \u0161to kvalitetniji i pravedniji zakon.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Foto: Ustupljena fotografija<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zakon o radu jedan je od najva\u017enijih zakona u svakoj dr\u017eavi jer direktno uti\u010de na prava i obaveze radnika i poslodavaca, na bud\u017eet, BDP, pa i na cjelokupnu dru\u0161tvenu klimu. Ministarstvo rada i socijalne politike po\u010detkom godine pozvalo je javnost da dostavi komentare na prednacrt Zakona o radu Federacije BiH, a nedavno su i kantonalne […]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220650,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6035],"tags":[1629],"class_list":["post-220649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-pravo-i-financije","tag-featured"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220649"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221294,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220649\/revisions\/221294"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220650"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}