Za\u0161to neki ljudi nanose bol drugima, dok drugi u istim okolnostima biraju saosje\u0107anje? Pitanje koje je stolje\u0107ima mu\u010dilo filozofe, danas sve vi\u0161e razja\u0161njavaju psihologija i neuronauka. Istra\u017eivanja pokazuju da zlo ne proizlazi samo iz \u201clo\u0161eg karaktera\u201d, nego i iz kombinacije socijalnih okolnosti, autoriteta i funkcionisanja mozga.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to neki ljudi nanose bol drugima, dok drugi u istim okolnostima biraju saosje\u0107anje? Pitanje koje je stolje\u0107ima mu\u010dilo filozofe, danas sve vi\u0161e razja\u0161njavaju psihologija i neuronauka. Istra\u017eivanja pokazuju da zlo ne proizlazi samo iz \u201clo\u0161eg karaktera\u201d, nego i iz kombinacije socijalnih okolnosti, autoriteta i funkcionisanja mozga.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 1960-ih, ameri\u010dki psiholog Stanley Milgram<\/strong> sa Yale univerziteta pokazao je koliko su ljudi spremni da povrijede druge ako im to naredi autoritet.<\/p>\n\n\n\n U njegovom poznatom eksperimentu iz 1963. godine, \u010dak 65 posto u\u010desnika nastavilo je davati \u201eelektri\u010dne \u0161okove\u201c osobi za koju su vjerovali da trpi bol, samo zato \u0161to im je to zatra\u017eila osoba u bijelom mantilu.<\/p>\n\n\n\n Milgram je zaklju\u010dio: \u201cObi\u010dan \u010dovjek koji izvr\u0161ava svoju du\u017enost, bez neprijateljskih namjera, mo\u017ee postati agent u u\u017easnom destruktivnom procesu.\u201d (Stanley Milgram, 1974 \u2014 Obedience to Authority<\/em>)<\/p>\n\n\n\n Nekoliko godina kasnije, Philip Zimbardo<\/strong> je na Stanfordu 1971. proveo \u201cZatvorski eksperiment\u201d, u kojem su studenti nasumi\u010dno podijeljeni u uloge zatvorenika i \u010duvara. Nakon samo nekoliko dana, \u201c\u010duvari\u201d su postali nasilni i sadisti\u010dki nastrojeni, pa je eksperiment prekinut.<\/p>\n\n\n\n Zimbardo je kasnije objasnio: \u201cSituacione sile i sistemske okolnosti mogu pretvoriti ljude u izvr\u0161itelje zla.\u201d (Philip Zimbardo, The Lucifer Effect, 2007<\/em>)<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, neuronauka dodaje jo\u0161 jednu dimenziju: pogled unutar mozga pokazuje da razlozi za nasilje nisu samo dru\u0161tveni ili moralni, postoje strukture i mre\u017ee koje doprinose.<\/p>\n\n\n\n Studija objavljena u \u010dasopisu The Journal of Neuroscience<\/em> 2018. godine pokazala je da stimulacija dorsolateralnog predfrontalnog korteksa (dlPFC) smanjuje agresivne namjere kod u\u010desnika.<\/p>\n\n\n\n \u201cPove\u0107ana aktivnost u ovom dijelu mozga vodi do ve\u0107eg samokontrole i manjeg poriva za osvetom\u201d, naveli su autori istra\u017eivanja (Chester i dr., 2018).<\/p>\n\n\n\n Dalja istra\u017eivanja (Raine i dr., 2024) pokazala su da osobe s manjim volumenom sive tvari u istom podru\u010dju pokazuju ve\u0107u sklonost impulzivnom i antisocijalnom pona\u0161anju.<\/p>\n\n\n\n \u201cSmanjena funkcija prefrontalnog korteksa mo\u017ee oslabiti sposobnost dono\u0161enja moralnih odluka\u201d, obja\u0161njava neurokriminolog Adrian Raine sa Univerziteta Pennsylvania. \u201cAli geni i mozak nisu sudbina: oni predisponiraju, ne predodre\u0111uju.\u201d (The Guardian, 2013<\/em>)<\/p>\n\n\n\n Iako su neurolo\u0161ki faktori va\u017eni, klju\u010dnu ulogu ipak igraju dru\u0161tveni i moralni konteksti. Filozofkinja Hannah Arendt jo\u0161 je 1963. u svojoj knjizi Eichmann in Jerusalem<\/em> upozorila na \u201cbanalnost zla\u201d opisuju\u0107i kako zlo \u010desto \u010dine obi\u010dni ljudi koji ne razmi\u0161ljaju o tome \u0161ta \u010dine.<\/p>\n\n\n\n Upravo ta ravnodu\u0161nost i sljepo\u0107a pred autoritetom, pokazala su istra\u017eivanja, \u010desto stoje iza najte\u017eih zlo\u010dina, od ratnih zlodjela do svakodnevnog nasilja u porodici.<\/p>\n\n\n\n Psiholozi isti\u010du da razumijevanje korijena zla nije opravdavanje, nego preduslov za prevenciju, \u0161to zna\u010di da nau\u010dnici nagla\u0161avaju kako ove biolo\u0161ke predispozicije ne zna\u010de i moralno osloba\u0111anje. Ja\u010danje empatije, emocionalne pismenosti i moralne odgovornosti u porodici i obrazovanju smatra se najefikasnijim na\u010dinom da se smanji nasilje.<\/p>\n\n\n\n Kako je to Zimbardo sa\u017eeo u svom TED govoru: \u201cU svakom \u010dovjeku postoji i heroj i zlo\u010dinac. Na nama je koga \u0107emo hraniti.\u201d (Philip Zimbardo, TED Talk, 2008<\/em>)<\/p>\n\n\n\n Filozofska tradicija podsje\u0107a da moralni \u010din nije samo racionalna odluka, ve\u0107 i \u010din empatije. Dok neuronauka mjeri impulse, filozofija podsje\u0107a na du\u017enost da \u201cmislimo\u201d prije nego \u0161to djelujemo jer upravo nedostatak mi\u0161ljenja, kako je pisala Arendt, otvara prostor zlu.<\/p>\n\n\n\n U tom smislu, razumijevanje mehanizama mozga mo\u017ee pomo\u0107i da prepoznamo rizike, ali ne mo\u017ee zamijeniti moralnu odgovornost.<\/p>\n\n\n\n Foto: Freeimages<\/em><\/p>\n\n\n\n Izvor: The Journal of Neuroscience<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za\u0161to neki ljudi nanose bol drugima, dok drugi u istim okolnostima biraju saosje\u0107anje? Pitanje koje je stolje\u0107ima mu\u010dilo filozofe, danas sve vi\u0161e razja\u0161njavaju psihologija i neuronauka. Istra\u017eivanja pokazuju da zlo ne proizlazi samo iz \u201clo\u0161eg karaktera\u201d, nego i iz kombinacije socijalnih okolnosti, autoriteta i funkcionisanja mozga. Za\u0161to neki ljudi nanose bol drugima, dok drugi u […]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220624,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6028,6037],"tags":[],"class_list":["post-220623","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-karijera","category-zivot"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220623"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221288,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220623\/revisions\/221288"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Rizici, ali i moralna odgovornost<\/h3>\n\n\n\n
\n\n\n\n