Krajem oktobra ve\u0107ina europskih zemalja prije\u0107i \u0107e na zimsko ra\u010dunanje vremena. Mnoge zemlje u svijetu su ukinule ovu praksu, no europske zemlje nisu to jo\u0161 u\u010dinile.<\/p>\n\n\n\n
Promjena zimskog i ljetnog ra\u010dunanja vremena se ukida. \u0160irom svijeta samo oko 70 zemalja jo\u0161 uvijek koristi ljetno ra\u010dunanje vremena, dok ve\u0107ina trajno ostaje na standardnom vremenu.<\/p>\n\n\n\n
Iako se ukidanje ljetnog ra\u010dunanja vremena raspravljalo u EU posljednjih godina, ono jo\u0161 nije provedeno. Ljetno ra\u010dunanje vremena uvedeno je u Europi 1973. godine kao odgovor na naftnu krizu i s ciljem u\u0161tede energije. Pomak vremena trebao je dobiti sat dnevnog svjetla za kompanije i doma\u0107instva. Francuska je bila prva koja je to u\u010dinila.<\/p>\n\n\n\n
Austrija se odlu\u010dila uvesti ga tek 1979. zbog administrativnih problema i \u017eelje za uskla\u0111ivanjem prometa sa \u0160vicarskom i Njema\u010dkom. Ove dvije zemlje nisu uvele ljetno ra\u010dunanje vremena sve do 1980.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ljetno ra\u010dunanje vremena ve\u0107 se prakticiralo u alpskoj republici tokom Prvog svjetskog rata. Godine 1916. primjenjivalo se u monarhiji od 1. maja do 30. septembra, ali je tada ukinuto. Drugi \u2013 na kraju neuspje\u0161an \u2013 poku\u0161aj u\u010dinjen je izme\u0111u 1940. i 1948. godine, pi\u0161u austrijski mediji.<\/p>\n\n\n\n