Kada se razgovara s nekim ko ima 100 godina i vi\u0161e, neizbje\u017eno je pitati za savjet kako posti\u0107i dugovje\u010dnost. No, \u0161ta kada bi se taj njihov savjet nau\u010dno provjerio? \u0160ta bi nam njihov genom mogao re\u0107i o starenju i za\u0161to nisu oboljeli od bolesti koje usmrte mnoge ljude? Ako bi se odgovorilo na ova pitanja, da li to zna\u010di da se mo\u017ee u\u010diniti da i drugi dugo \u017eive?<\/p>\n\n\n\n
Pitanja poput ovih su bila u fokusu istra\u017eivanja, \u010diji su rezultati nedavno objavljeni u nau\u010dnom \u010dasopisu Cell Reports Medicine. Naime, istra\u017eivan je genom Marije Branyas Morere<\/strong>, \u0160panjolke ro\u0111ene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Preminula je pro\u0161le godine, kada je imala 117 godina i 168 dana, \u010dime je bila najstarija osoba na svijetu.<\/p>\n\n\n\n “Bila je vrlo velikodu\u0161na osoba, poku\u0161avala je pomo\u0107i, tako da je bilo sjajno sara\u0111ivati s njom”, izjavio je za CNN dr. Manel Esteller <\/strong>iz Istra\u017eiva\u010dkog instituta za leukemiju Josep Carreras u Barceloni.<\/p>\n\n\n\n Esteller je bio koautor spomenute studije. Njegov istra\u017eiva\u010dki tim je uzeo uzorke Branyasine krvi, sline, urina i stolice, prije nego \u0161to su njen genom ispitali i uporedili ga s genomom 75 ostalih \u017eena u \u0160paniji. Zaklju\u010dili su da je Branyas dugo \u017eivjela zbog svoje genetike i zdravog na\u010dina \u017eivota. Imala je gene koji su je \u0161titili od uobi\u010dajenih bolesti, a zdrav na\u010din \u017eivota je podrazumijevao i zdravu ishranu.<\/p>\n\n\n\n “Od samog po\u010detka je imala sre\u0107e, a tokom \u017eivota je dobila i dodatni plus”, izjavio je Esteller, smatraju\u0107i da je polovina njene dugovje\u010dnosti posljedica genetike.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, nikada nije pu\u0161ila, nikada nije pila alkohol, radila je sve dok vi\u0161e nije mogla raditi, \u017eivjela je na selu, imala je umjerenu fizi\u010dku aktivnost, a to je uglavnom bila jednosatna \u0161etnja svaki dan te je konzumirala maslinovo ulje i jogurt, \u0161to je tipi\u010dno za ljude na Mediteranu. Ako je i\u0161ta bilo iole neobi\u010dno u njenom na\u010dinu \u017eivota, bilo je to da je tri puta dnevno konzumirala jogurt.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di pretpostavljaju da je konzumacija jogurta za posljedicu imala da njen crijevni mikrobiom bude kao kod mla\u0111ih ljudi te da nema jake upale. Ipak, to se ne smatra presudnim za njeno op\u0107e stanje, ukazala je Claire Steves, profesorica na King's College London, koja nije bila uklju\u010dena u navedenu studiju.<\/p>\n\n\n\n Varijacija gena Branyas su u\u010dinili da zdravo stari. Me\u0111u tim genima, a koji su identificirani istra\u017eivanjem, oni su koji su povezani s imunolo\u0161kom funkcijom i kognitivnom retencijom. Rije\u010d je o genima koji utje\u010du na to koliko u\u010dinkovito tijelo metabolizira masti te onima koji su povezani sa zdravljem mozga i sr\u010danim bolestima.<\/p>\n\n\n\n Steves je ocijenila da je u ovom slu\u010daju rije\u010d o zaista dalekose\u017enom istra\u017eivanju. No, kako je ukazala, iz ove studije se ne mogu izvoditi op\u0107i zaklju\u010dci jer je istra\u017eivanje fokusirano na samo jednu osobu, a starenje je druga\u010dije kod svake osobe. Osim toga, naglasila je da je slu\u010daj Branyas pokazatelj da lo\u0161e zdravlje nije neizbje\u017eno u starosti.<\/p>\n\n\n\nGeni su je \u0161titili od uobi\u010dajenih bolesti<\/h3>\n\n\n\n
Konzumacija jogurta<\/h3>\n\n\n\n