{"id":220189,"date":"2025-06-24T10:00:00","date_gmt":"2025-06-24T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/tamara-mayer-reciklaza-je-zabluda-vrijeme-je-da-prestanemo-kupovati-mirnu-savjest\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:51","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:51","slug":"tamara-mayer-reciklaza-je-zabluda-vrijeme-je-da-prestanemo-kupovati-mirnu-savjest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/tamara-mayer-reciklaza-je-zabluda-vrijeme-je-da-prestanemo-kupovati-mirnu-savjest\/","title":{"rendered":"Tamara Mayer: Recikla\u017ea je zabluda, vrijeme je da prestanemo kupovati mirnu savjest"},"content":{"rendered":"\n

Tamara Mayer<\/strong>, produkt dizajnerica \u0161kolovana na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, godinama razmi\u0161lja izvan okvira \u2013 doslovno. Njezin magistarski rad iz 2021. godine pod naslovom “Design for Repurposing” nije bio samo akademski projekt, ve\u0107 jasan odraz njezine posve\u0107enosti odr\u017eivom dizajnu. Aktivna je u industrijskom i web-dizajnu, te predaje u Bosni i Hercegovini i Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Recikla\u017ea kao izgovor<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Na 2. sarajevskoj konferenciji za \u017eene u odr\u017eivosti<\/strong>, Tamara je odr\u017eala predavanje koje nije ostavilo publiku ravnodu\u0161nom. Naslov “Od iskori\u0161tenog ka korisnom”<\/strong><\/em> poslu\u017eio je kao uvod u ono \u0161to se pokazalo kao duboko kriti\u010dki i inspirativan pogled na na\u010din na koji tretiramo stvari \u2013 i ideje \u2013 koje smatramo otpadom.<\/p>\n\n\n\n

Sredi\u0161nja tvrdnja koju je Tamara bez zadr\u0161ke izrekla \u2013 i vi\u0161estruko potkrijepila \u2013 jest da je recikla\u017ea postala svojevrsna zabluda. Iako se promovira kao rje\u0161enje za prekomjerni otpad, u stvarnosti ona prikriva dublji problem: na\u010din \u017eivota temeljen na beskrajnom tro\u0161enju. Samo 9 posto ukupno proizvedene plastike ikada je stvarno reciklirano. Ostatak, bez obzira na razvrstavanje i boju kontejnera, zavr\u0161ava ondje gdje ga najmanje \u017eelimo \u2013 u okoli\u0161u.<\/p>\n\n\n\n

Povijest bacanja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Tamara podsje\u0107a da nije oduvijek bilo tako. Prije samo nekoliko desetlje\u0107a, ambala\u017ea se vra\u0107ala, a stvari popravljale. Prva nepovratna boca Coca-Cole pojavila se 1956. godine. Plastika je, dodu\u0161e, tada bila simbol napretka, ali s vremenom je postala ikona potro\u0161nje bez granica.<\/p>\n\n\n\n

U \u010dlanku iz 1960. \u010dasopis Life<\/em> slavi koncept “Throw Away Living” \u2013 filozofiju \u017eivota u kojoj je bacanje postalo normalno. Danas znamo koliko je ta filozofija skupa. Svake godine proizvedemo vi\u0161e od 367 milijuna tona plastike, a vi\u0161e od pet trilijuna plasti\u010dnih vre\u0107ica biva odba\u010deno gotovo odmah nakon upotrebe.<\/p>\n\n\n\n

Kad Kina ka\u017ee \u2013 dosta<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Dug niz godina razvijene zemlje, osobito SAD, rje\u0161avale su problem otpada tako da su ga jednostavno izvozile. Najve\u0107i dio zavr\u0161avao je u Kini. No 2018. sve se promijenilo: uredba “National Sword” zabranila je uvoz kontaminiranog otpada, a svijet se na\u0161ao suo\u010den s vlastitim sme\u0107em. Samo godinu dana kasnije, ameri\u010dki izvoz plastike pao je za 99 posto.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj preokret natjerao je mnoge da se zapitaju: je li problem u recikla\u017ei \u2013 ili u \u010dinjenici da proizvodimo previ\u0161e? Tamara nudi odgovor u tri rije\u010di: “Smanji. Ponovno iskoristi. Prenamijeni”.<\/p>\n\n\n\n

Od sustava do svakodnevice<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Inspirativni primjeri ve\u0107 postoje. U Francuskoj REFILL stanice nude opcije dopunjavanja proizvoda. \u0160vedski ReTuna je trgova\u010dki centar za obnovljene artikle. U Nizozemskoj se razvija model “product-as-a-service”. Njema\u010dka je usavr\u0161ila sustav povratne ambala\u017ee kroz “Pfand”.<\/p>\n\n\n\n

Ali promjene ne dolaze samo iz institucija. Tamara isti\u010de kako sve vi\u0161e pojedinaca mijenja pristup \u2013 popravljaju se ure\u0111aji, second hand moda postaje norma, a zajednice pokre\u0107u knji\u017enice alata i DIY radionice.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Tamara Mayer<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prenamjena kao filozofija<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Bitna razlika koju Tamara nagla\u0161ava je ona izme\u0111u ponovne upotrebe i prenamjene. Dok ponovna upotreba zna\u010di koristiti predmet za njegovu prvotnu svrhu, prenamjena uklju\u010duje kreativnu transformaciju \u2013 davanje novog identiteta. Staru majicu mogu\u0107e je pretvoriti u torbu, jastu\u010dnicu ili krpu, elektroni\u010dki otpad se mo\u017ee iskoristiti za rezervne dijelove, a hrana postaje kompost ili biogorivo.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost nije apstraktna<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Tamara posebno nagla\u0161ava da odgovornost za promjenu nije apstraktan koncept koji pripada “sustavima” ili “politikama”. Ona le\u017ei u svakodnevnim odlukama \u2013 \u0161to kupujemo, \u0161to odbacujemo, \u0161to popravljamo. Upravo u tim malim, \u010desto neprimjetnim izborima skriva se snaga gra\u0111anske ekologije. Ako svaki pojedinac prestane smatrati otpad ne\u010dim \u0161to jednostavno “nestaje”, ve\u0107 ga vidi kao materijal koji ima posljedice, tada se i kolektivna svijest mijenja.<\/p>\n\n\n\n

Promjena ne\u0107e do\u0107i iz savr\u0161enstva, ka\u017ee Tamara \u2013 nego iz poku\u0161aja. Kad bi svatko prenamijenio samo jedan predmet mjese\u010dno, popravio ne\u0161to umjesto da baci, ili jednom tjedno kupio ne\u0161to rabljeno, utjecaj bi bio iznena\u0111uju\u0107e velik. Takve navike nisu samo ekolo\u0161ke, ve\u0107 i ekonomske, kulturne i socijalne. Tamara time ne tra\u017ei idealne potro\u0161a\u010de, nego svjesne ljude. Ljude koji shva\u0107aju da je kru\u017eno gospodarstvo vi\u0161e od trenda \u2013 ono je nova nu\u017enost u svijetu ograni\u010denih resursa.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme za druga\u010diji odnos<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Na kraju predavanja Tamara nije ostavila prostora za sumnju: ako \u017eelimo stvarnu promjenu, ne mo\u017eemo se osloniti samo na recikla\u017eu. Moramo preispitati na\u010din na koji kupujemo, koristimo i odbacujemo stvari. Pozvala je sve prisutne da po\u010dnu malim koracima \u2013 kupovinom rabljene robe, popravljanjem, razmjenom i uklju\u010divanjem u lokalne zajednice.<\/p>\n\n\n\n

Citat koji je odabrala za zaklju\u010dak \u2013 “Dobrobit dolazi od manje stvari i vi\u0161e ljudi<\/strong>” \u2013 sa\u017eima cijelu poantu: odr\u017eivost nije samo pitanje okoli\u0161a, nego i odnosa prema onome \u0161to imamo i onome \u0161to jesmo.<\/p>\n\n\n\n

Foto: Women in Adria<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tamara Mayer, produkt dizajnerica \u0161kolovana na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, godinama razmi\u0161lja izvan okvira \u2013 doslovno. Njezin magistarski rad iz 2021. godine pod naslovom “Design for Repurposing” nije bio samo akademski projekt, ve\u0107 jasan odraz njezine posve\u0107enosti odr\u017eivom dizajnu. Aktivna je u industrijskom i web-dizajnu, te predaje u Bosni i Hercegovini i Njema\u010dkoj. Recikla\u017ea […]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220190,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6032],"tags":[1629,1722,4585],"class_list":["post-220189","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-inspiracija","tag-featured","tag-inspirativne-zene","tag-uspjesne-zene"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220189"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220189\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221380,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220189\/revisions\/221380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220190"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}