{"id":220036,"date":"2025-05-09T10:00:00","date_gmt":"2025-05-09T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/rad-pod-stresom-kako-nas-posao-polako-ubija\/"},"modified":"2026-06-24T17:31:58","modified_gmt":"2026-06-24T15:31:58","slug":"rad-pod-stresom-kako-nas-posao-polako-ubija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/rad-pod-stresom-kako-nas-posao-polako-ubija\/","title":{"rendered":"Rad pod stresom: Kako nas posao polako ubija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje sa Stanforda i Harvarda otkriva da stres na radnom mjestu mo\u017ee imati fatalne posljedice i da bi politika za\u0161tite radnika mogla spasiti hiljade \u017eivota godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Nevidljiva epidemija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>&#8220;Ljudi umiru zbog svog posla. A to nije metafora&#8221;<\/em>. Ovim rije\u010dima bi se mogla sa\u017eeti poruka istra\u017eivanja koje su sproveli dr <strong>Joel Goh<\/strong> (Harvard), dr <strong>Jeffrey Pfeffer<\/strong>, (Stanford) i dr <strong>Stefanos A. Zenios<\/strong> (Ohio State) a koje je objavljeno u uglednom \u010dasopisu Behavioral Science &amp; Policy. Ovo istra\u017eivanje sistematski analizira kako odre\u0111eni stresori na radnom mjestu uti\u010du na zdravlje \u2014 i otkriva alarmantnu istinu, radne prakse koje danas uzimamo zdravo za gotovo mogu imati zdravstvene posljedice koje su uporedive sa pu\u0161enjem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Toksi\u010dno radno okru\u017eenje ne prepoznaje se lako. Nema upozorenja na etiketi kao kod cigareta, niti zakonske regulative kao kod zaga\u0111enja zraka, ali njegova prisutnost se ogleda u brojkama. Prema procjeni autora, oko 120.000 smrti godi\u0161nje u SAD-u mo\u017ee se direktno povezati sa stresorima na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Glavni uzro\u010dnici, nisu ni buke ni fizi\u010dki napori, ve\u0107:<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nesigurnost zaposlenja<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nedostatak zdravstvenog osiguranja<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nepravedno postupanje<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nerazuman broj radnih sati<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Neravnote\u017ea izme\u0111u posla i privatnog \u017eivota<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Nedostatak kontrole nad poslom<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Kada sagledamo efekte poslovnih politika i praksi na zdravlje radnika, vidimo da su mnoge od njih opasne po \u017eivot \u2013 doslovno&#8221;, navode autori.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zdravstvene posljedice &#8211; srce, um i o\u010dekivani \u017eivotni vijek<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studija koristi simulatore zasnovane na longitudinalnim podacima o ameri\u010dkoj radnoj snazi i otkriva direktne korelacije izme\u0111u poslovnog stresa i zdravstvenih problema poput:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Hipertenzije i sr\u010danih oboljenja<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Depresije i anksioznosti<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Smanjenog imunolo\u0161kog odgovora<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pove\u0107ane smrtnosti (posebno kod prekovremenog rada)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zaposleni koji rade vi\u0161e od 55 sati sedmi\u010dno imaju znatno ve\u0107i rizik od prerane smrti. Oni koji nemaju kontrolu nad svojim zadacima i rokovima prijavljuju ve\u0107u u\u010destalost hroni\u010dnih bolesti. A oni koji konstantno strahuju za posao pokazuju najve\u0107i pad mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Uporedivo sa pu\u0161enjem \u2014 i gori u nekim slu\u010dajevima<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autori navode da zdravstveni efekti nekih poslovnih stresora prevazilaze negativan utjecaj pasivnog pu\u0161enja, a u nekim ekstremnim slu\u010dajevima mogu biti \u0161tetniji i od aktivnog pu\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovakva pore\u0111enja nisu senzacionalizam, ona imaju za cilj da uka\u017eu na to koliko je radna sredina zapostavljena kao faktor javnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za\u0161to ovo treba da nas brine u Bosni i Hercegovini &#8211; Iako se studija odnosi na ameri\u010dki kontekst, nalazi su itekako primjenjivi i u zemljama poput BiH, gdje je tr\u017ei\u0161te rada optere\u0107eno visokom nesigurno\u0161\u0107u ugovora (kratkoro\u010dni, honorarni, neformalni anga\u017emani), prekovremenim radom bez naknade, niskim stepenom sindikalne za\u0161tite ali i slabom kulturom mentalnog zdravlja na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pitanje stresa na poslu u BiH naj\u010de\u0161\u0107e se svodi na individualne savjete &#8220;bavi se sportom&#8221;, &#8220;meditiraj&#8221;, &#8220;odmori se kad mo\u017ee\u0161&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, ova studija jasno poru\u010duje, problem je sistemski i rje\u0161enja moraju biti institucionalna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>\u0160ta firme i zakonodavci mogu u\u010diniti<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. Zakonodavne mjere<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Uvo\u0111enje maksimalnog broja radnih sati sa realnim mehanizmima kontrole.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pravo na isklju\u010divanje (tzv. &#8220;right to disconnect&#8221;) nakon radnog vremena.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Obaveza poslodavaca da evidentiraju i adresiraju radni stres.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. Organizacione promjene<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Uvo\u0111enje procjene stresa kao dijela redovnog HR monitoringa.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Trening za menad\u017eere o emocionalnoj inteligenciji i upravljanju timovima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Kultura koja podr\u017eava psiholo\u0161ku sigurnost, a ne ka\u017enjava ranjivost.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. Edukacija i javna svijest<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Medijske kampanje o poslovnom stresu kao javnom zdravstvenom pitanju.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Uklju\u010divanje teme u zdravstveno i poslovno obrazovanje.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kulturi gdje se \u010desto slavi prekovremeni rad kao pokazatelj predanosti, a odmor kao slabost, ovo istra\u017eivanje donosi nu\u017eno otrje\u017enjenje, rad mo\u017ee biti smrtonosan kada se lo\u0161e organizuje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako navodi dr Pefer , \u00ab&nbsp;Ne mo\u017eemo vi\u0161e ignorisati tro\u0161ak lo\u0161eg menad\u017ementa. To nije samo stvar efikasnosti \u2013 to je stvar \u017eivota i smrti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako \u017eelimo zdravije dru\u0161tvo i produktivnije radnike, moramo po\u010deti od temelja \u2014 od na\u010dina na koji radimo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studija je dostupna u otvorenom pristupu i mo\u017eete je prona\u0107i <a href=\"https:\/\/journals.sagepub.com\/doi\/epdf\/10.1177\/237946151500100107\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ovdje<\/a> za dodatno \u010ditanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Foto: pexels-energepic-com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje sa Stanforda i Harvarda otkriva da stres na radnom mjestu mo\u017ee imati fatalne posljedice i da bi politika za\u0161tite radnika mogla spasiti hiljade \u017eivota godi\u0161nje. Nevidljiva epidemija &#8220;Ljudi umiru zbog svog posla. A to nije metafora&#8221;. Ovim rije\u010dima bi se mogla sa\u017eeti poruka istra\u017eivanja koje su sproveli dr Joel Goh (Harvard), dr Jeffrey Pfeffer, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5911,"featured_media":220037,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6037],"tags":[1636,1744,6057],"class_list":["post-220036","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-zivot","tag-stres","tag-zdravlje","tag-zivot-i-posao"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5911"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220036"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220036\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":221414,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220036\/revisions\/221414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}