Realni rast u BiH se u 2024. godini pobolj\u0161ao, dosegnuv\u0161i stopu od 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023., \u0161to je odraz dva me\u0111usobno suprotstavljena faktora.<\/p>\n\n\n\n
Doma\u0107a potra\u017enja je, uslijed ve\u0107e potro\u0161nje i ve\u0107ih investicija, porasla za 4,4 posto.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, neto izvoz je smanjen za 23 posto zbog pogor\u0161anja uvjeta trgovine i pove\u0107anja uvoza povezanog s investicijama. Usporavanje inflacije je pove\u0107alo realni raspolo\u017eivi dohodak i privatnu potro\u0161nju.<\/p>\n\n\n\n
Inflacija je u 2024. usporila na 1,7 posto, a godinu ranije zabilje\u017eeno je 6,1 posto.<\/p>\n\n\n\n
Cijene ve\u0107ine roba i usluga rasle su br\u017ee od cijena hrane, zbog \u010dega je u 2024. osnovna inflacija (2,8 posto) prerasla inflaciju cijena hrane (2,1 posto).<\/p>\n\n\n\n
Usporavanje inflacije rezultiralo je padom cijena prijevoza i usporavanjem rasta cijena stanovanja, vodoopskrbljivanja, elektri\u010dne energije i plina.<\/p>\n\n\n\n
Pove\u0107anje inflacije<\/h3>\n\n\n\n
Predvi\u0111a se da \u0107e se ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2025. pove\u0107ati na 2,7 posto, a u 2026. na 3,1 posto, pri \u010demu \u0107e ve\u0107i realni dohodak potaknuti privatnu potro\u0161nju.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekuje se pove\u0107anje inflacije, uzrokovano uglavnom pove\u0107anjem cijena hrane i usluga, \u0161to je posljedica globalne ekonomske neizvjesnosti.<\/p>\n\n\n\n
“Bosna i Hercegovina ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta \u0107e zahtijevati prelazak s modela rasta zasnovanog na potro\u0161nji na rast vo\u0111en izvozom. U vrijeme globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogu\u0107avaju otvaranje radnih mjesta, privla\u010denje investicija i ja\u010danje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politi\u010dka stabilnost bit \u0107e od klju\u010dnog zna\u010daja za dugoro\u010dno podr\u017eavanje rasta i pove\u0107anje povjerenja investitora”, kazao je \u0161ef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Najvi\u0161u stopu rasta Svjetska banka predvi\u0111a za Kosovo i to 3,8 posto. Na drugom je mjestu Srbija kojoj analiti\u010dari WB-a predvi\u0111aju rast od 3,5 posto, a slijedi Albanija s 3,2 posto.<\/p>\n\n\n\n Za BiH je predvi\u0111en rast od 2,7 posto, a za Sjevernu Makedoniju 2,6 posto.<\/p>\n\n\n\n U izvje\u0161taju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za o\u010duvanje ekonomske otpornosti.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u klju\u010dnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tr\u017ei\u0161tu rada, uklju\u010duju\u0107i i ograni\u010denja koja utje\u010du na \u017eene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unaprje\u0111enje standarda upravljanja i pove\u0107anje tr\u017ei\u0161ne konkurencije radi poticanja produktivnosti i pru\u017eanja podr\u0161ke dugoro\u010dnom rastu.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, navode kako bi br\u017ee provo\u0111enje reformi u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji u zemljama zapadnog Balkana, poput pridru\u017eivanja Jedinstvenom podru\u010dju pla\u0107anja u eurima (SEPA) i uvo\u0111enja “zelenih traka” zbog pojednostavljenja prekograni\u010dne trgovine, moglo dalje unaprijediti povjerenje gospodarstvenika, privu\u0107i investicije i potaknuti stvaranje novih radnih mjesta.<\/p>\n\n\n\n Svjetska banka u izvje\u0161taju upozorava i da rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih prilika, uz prelazak na “zelenu” ekonomiju, korjenito mijenjaju sektorske obrasce zapo\u0161ljavanja u ovoj regiji, \u0161to zahtijeva znatno prilago\u0111avanje radne snage.<\/p>\n\n\n\n \u0160est ekonomija zapadnog Balkana trebale bi kao prioritete postaviti reforme svojih sistema socijalne za\u0161tite i slu\u017ebi za zapo\u0161ljavanje, \u010dime bi pomogle svom radno sposobnom stanovni\u0161tvu prebroditi vremenske nepogode kao \u0161to su poplave, su\u0161e i \u0161umski po\u017eari, te da bude spremno za nove prilike za zapo\u0161ljavanje koje donosi zelena tranzicija.<\/p>\n\n\n\n Ja\u010danje sistema za za\u0161titu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost, te ve\u0107a fleksibilnost sistema socijalne za\u0161tite pomogli bi u sprje\u010davanju osiroma\u0161ivanja pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n Uz to, prekvalifikacija radnika za “zelena” radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potra\u017enju za vje\u0161tinama, \u010dime bi se pospje\u0161ili produktivnost i ekonomski rast, stoji u izvje\u0161taju Svjetske banke.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/womeninadria.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/svjetsk-banka-bdp.webp\")
<\/figure>\n\n\n\nZelena ekonomija<\/h3>\n\n\n\n