{"id":219906,"date":"2025-02-11T09:00:00","date_gmt":"2025-02-11T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/kako-zene-mijenjaju-trziste-rada-u-federaciji-bih\/"},"modified":"2025-02-11T09:00:00","modified_gmt":"2025-02-11T07:00:00","slug":"kako-zene-mijenjaju-trziste-rada-u-federaciji-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/kako-zene-mijenjaju-trziste-rada-u-federaciji-bih\/","title":{"rendered":"Nevidljivi trend: Kako \u017eene mijenjaju tr\u017ei\u0161te rada u Federaciji BiH?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-drop-cap wp-block-paragraph\">Makroekonomski analiti\u010dar <strong>Faruk Had\u017ei\u0107<\/strong> objasnio je na svom <a href=\"https:\/\/www.linkedin.com\/posts\/hadzicfaruk_nevidljivi-trend-kako-%C5%BEene-mijenjaju-tr%C5%BEi%C5%A1te-activity-7294749218789859328-ScbH?utm_source=share&amp;utm_medium=member_desktop\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">LinkedIn profilu<\/a> <strong>kako \u017eene mijenjaju tr\u017ei\u0161te rada u Federaciji BiH<\/strong>. Kako ka\u017ee, u svijetu brojki i statistike, \u010desto previdimo su\u0161tinske pri\u010de koje te brojke kriju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Smanjenje razlika izme\u0111u spolova na tr\u017ei\u0161tu rada<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nedavni podaci Porezne uprave Federacije BiH o zaposlenosti nude upravo takvu pri\u010du \u2013 pri\u010du o promjenama koje oblikuju na\u0161e dru\u0161tvo. Ovaj put, pa\u017enju mi je privukao jedan zanimljiv trend: <strong>zna\u010dajno pove\u0107anje broja zaposlenih \u017eena<\/strong> i smanjenje razlika izme\u0111u spolova na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na prvi pogled, mo\u017eda se \u010dini da podaci govore samo o suhim brojkama \u2013 krajem 2024. godine, u Federaciji BiH zaposleno je 306.389 mu\u0161karaca i 245.063 \u017eena, s udjelom \u017eena od 44,4% u ukupnom broju zaposlenih. Me\u0111utim, <strong>prava pri\u010da po\u010dinje tek kada ove brojke stavimo u kontekst vremena<\/strong>. Ako se vratimo nekoliko godina unazad, u 2019. godini broj zaposlenih mu\u0161karaca bio je na vrhuncu \u2013 310.108. Od tada, dogodila se promjena. Broj zaposlenih mu\u0161karaca smanjio se za 3.719, dok je broj zaposlenih \u017eena porastao za \u010dak 19.779.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong><em>Pro\u010ditajte vi\u0161e: <a href=\"https:\/\/www.womeninadria.ba\/jasmina-selimovic-nezaposlenost-poduzetnistvo\/\">Jasmina Selimovi\u0107: \u201cU zemlji visoke nezaposlenosti spas je poduzetni\u0161tvo\u201d<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta nam ovo govori?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovdje na scenu stupa jedan od klju\u010dnih principa bihevioralne ekonomije &#8211; <strong>na\u010din na koji interpretiramo brojke zavisi od okvira koji postavimo<\/strong>. Kada bismo samo pogledali trenutni broj zaposlenih \u017eena, mo\u017eda bismo ga do\u017eivjeli kao &#8220;nedovoljno visok&#8221;. Me\u0111utim, kada se fokusiramo na trend, pri\u010da poprima sasvim drugi ton. Vidimo sna\u017ean, kontinuiran rast zaposlenosti \u017eena, \u010dak i u vremenu izazova na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova kretanja mogu se objasniti kroz <strong>efekt sidrenja<\/strong> \u2013 na\u0161e razumijevanje promjene zavisi od referentne ta\u010dke s koje kre\u0107emo. Mnogi mo\u017eda jo\u0161 uvijek percipiraju tr\u017ei\u0161te rada kroz prizmu tradicionalnih uloga, ali ipak podaci pokazuju da se ta paradigma mijenja. Sve vi\u0161e \u017eena pronalazi svoje mjesto na tr\u017ei\u0161tu rada, \u0161to smanjuje nejednakosti i doprinosi dugoro\u010dnoj stabilnosti dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi va\u017ean psiholo\u0161ki princip ovdje je <strong>dostupnost informacija<\/strong>. Ljudi \u010desto formiraju mi\u0161ljenje na osnovu najbli\u017eih ili najupe\u010datljivijih primjera koje imaju u sje\u0107anju. Mo\u017eda smo skloni vjerovati da \u017eene nisu dovoljno prisutne u odre\u0111enim sektorima, ali ovakvi podaci nam omogu\u0107avaju da redefini\u0161emo te percepcije. Pri\u010da o rastu zaposlenosti \u017eena nije samo pri\u010da o statistici \u2013 to je pri\u010da o svakodnevnim \u017eenama koje <strong>prkose stereotipima<\/strong>, ulaze na tr\u017ei\u0161te rada i grade novu budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrijeme je da obratimo pa\u017enju na te promjene i da, <strong>kao dru\u0161tvo, podr\u017eimo ovaj trend<\/strong>. Dugoro\u010dne ekonomske i socijalne koristi od ve\u0107e participacije \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada vi\u0161e su nego o\u010digledne. Na nama je da prepoznamo priliku i dodatno unaprijedimo uslove za jednak pristup radu za sve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Foto: Canva \/ LinkedIn<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Makroekonomski analiti\u010dar Faruk Had\u017ei\u0107 objasnio je na svom LinkedIn profilu kako \u017eene mijenjaju tr\u017ei\u0161te rada u Federaciji BiH. Kako ka\u017ee, u svijetu brojki i statistike, \u010desto previdimo su\u0161tinske pri\u010de koje te brojke kriju. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti. Smanjenje razlika izme\u0111u spolova na tr\u017ei\u0161tu rada Nedavni podaci Porezne uprave Federacije BiH o zaposlenosti nude upravo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":219907,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6026,6025],"tags":[1629,4091],"class_list":["post-219906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-business-life-coach","category-coach","tag-featured","tag-zaposlenici"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219906"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219906\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}