{"id":219795,"date":"2024-12-13T11:48:00","date_gmt":"2024-12-13T09:48:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/snjezana-kopruner-o-obrazovanju\/"},"modified":"2024-12-13T11:48:00","modified_gmt":"2024-12-13T09:48:00","slug":"snjezana-kopruner-o-obrazovanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/snjezana-kopruner-o-obrazovanju\/","title":{"rendered":"Snje\u017eana Kopruner: ‘Nikad manje znanja i morala, a vi\u0161e petica i vjernika’"},"content":{"rendered":"\n

Snje\u017eana Kopruner<\/a><\/strong>, in\u017einjerka ma\u0161instva i magistrica tehni\u010dkih nauka te direktorica firme “GS-TMT” iz Travnika, gostovala je kod Amira Vuka Zeca u podcastu\u00a0“O prostoru sa Zecom i Vukom”. Kopruner je ro\u0111ena u Benkovcu, sa nepune tri godine odlazi u Zadar gdje zavr\u0161ava osnovno\u00a0i srednje obrazovanje, Fakultet\u00a0strojarstva i brodogradnje (FSB) zavr\u0161ava u Zagrebu, a potom odlazi u Njema\u010dku, pi\u0161e Oslobo\u0111enje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Radila je za jugoslovenski Bagat i nekoliko njema\u010dkih kompanija, a onda se ukazala poslovna prilika da 2004. kupi jedan od pogona nekada\u0161njeg jugoslovenskog giganta tvornice ma\u0161ina “Bratstva”\u00a0koji se nalazi u Travniku. Od tada kontinuirano ula\u017ee u bosanskohercegova\u010dku privredu, kreira novi poslovni ambijent u Travniku i\u00a0u Prozor-Rami<\/a>, gdje je nedavno\u00a0otvorila novi proizvodni pogon.<\/p>\n\n\n\n

‘Nedostaju nam na\u0161i kulturni identiteti’<\/h2>\n\n\n\n

Osim tvornice, u kojoj je Vuk Zec sreo i robota, gledao na djelu varioce, go\u0161\u0107u je pitao i za aktivnosti u vezi sa izdava\u010dkom djelatno\u0161\u0107u i pomaganje radnicima u oblasti kulture.<\/p>\n\n\n\n

“Imid\u017e koji ima Bosna i Hercegovina je prili\u010dno nizak<\/strong> u odnosu na ono \u0161to on stvarno treba biti. Dakle, imid\u017e dr\u017eave i ljudi koji u njoj \u017eive su izuzetno va\u017eni. Na\u010din promid\u017ebe Bosne i Hercegovine za mene je Dram radosti, izdava\u010dka ku\u0107a koju smo organizirali zajedno sa Ivanom Lovrenovi\u0107om, glavni urednik je Enes \u0160krgo koji je i kustos Muzeja ‘Ive Andri\u0107a’. I ta izdava\u010dka ku\u0107a nama bi trebala slu\u017eiti za \u0161to bolju promociju Bosne i Hercegovine i pobolj\u0161anje imid\u017ea”.<\/p>\n\n\n\n

Smatra da se dosta podcjenjuje i povijest<\/strong> same Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

“Re\u0107i \u0107u ne\u0161to o \u010demu sam nedavno razmi\u0161ljala, a to su ti na\u0161i pomije\u0161ani identiteti<\/strong>. Imamo neke vjerske identitete na koje smo podijeljeni, a ono \u0161to nam nedostaje su na\u0161i kulturni identiteti<\/strong>. A kulturni identitet nam je ista baza, isti jezik, bez obzira na to kako ga zovemo, mi se razumijemo. \u010cesto razmi\u0161ljam i o tome da se u Hrvatskoj ili u Srbiji ka\u017ee da su im Bosanci i Hercegovci kao neka dijaspora, pa ih zovu Hrvatima ili Srbima, svejedno. Sada da ne ispadne da ne\u0161to puno politiziram, ali bi mi izuzetno interesantan podatak bio da u Bosni i Hercegovini pitamo koliko stanovnika ima porijeklo iz Hrvatske ili iz Srbije. Gotovo bismo ih jedva na\u0161li”.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Snje\u017eana K\u00f6pruner u Travniku napravila svjetski respektabilan brend u ma\u0161inskoj industriji<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Rodna ku\u0107a Ive Andri\u0107a<\/h3>\n\n\n\n

Dodaje da, kada odete u Hrvatsku ili u Srbiju, saznate podatke.<\/p>\n\n\n\n

“Za Hrvatsku imam podatak da gotovo 80 posto stanovni\u0161tva te zemlje ima porijeklo iz Bosne i Hercegovine, \u0161to zna\u010di da katolici Hrvati koji se nalaze u BiH nisu hrvatska dijaspora, nego su oni koji \u017eive u Hrvatskoj dijaspora Bosne i Hercegovine. Toliko o tom na\u0161em ludilu i zbog toga je meni kulturni identitet puno va\u017eniji od tih vjerskih identiteta. Ivo Andri\u0107 je neko koga cijeli svijet po\u0161tuje. Koga sam god srela od mojih prijatelja u Njema\u010dkoj, gotovo je svako znao za Ivu Andri\u0107a. Svako ga je \u010ditao. A do\u0111ete u Travnik, ja uop\u0107e ne znam da li je on u lektiri danas<\/strong>, dakle, to je stra\u0161no. Nemate jedne ulice po imenu Ive Andri\u0107a”.<\/p>\n\n\n\n

Njezin pokojni suprug je uvijek bio ljut zbog toga.<\/p>\n\n\n\n

“Govorio je da je najbolji brend Travnika Ivo Andri\u0107, a nigdje ga nema. I on se uvijek trudio da promovira Ivu Andri\u0107a i kad je gospo\u0111a Fatima Masi\u0107, direktorica Zavi\u010dajnog muzeja u Travniku, pri\u010dala o problemima koje ima u odr\u017eavanju same zgrade, onda mi je dala ideju da bi bilo dobro tu zgradu renovirati<\/strong>. Onda su se razne ideje po\u010dele rojiti u glavi, pa kao sad sa Nikolom Ba\u0161i\u0107em, tako i s tobom mi je pala na um ideja da bi ti mogao tu ne\u0161to napraviti. Ponosna sam na sve \u0161to je tamo u\u010dinjeno. Mislim da je Rodna ku\u0107a Ive Andri\u0107a <\/strong>danas ispunila onaj cilj zbog kojeg je obnovljena, sa prostorom za kulturna de\u0161avanja, sa kafi\u0107em i sa tim restoranom”.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Poslovno \u010dudo: Tvornica u BiH tek kre\u0107e s radom, a mladi se ve\u0107 vra\u0107aju iz inozemstva<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sada Travni\u010dani imaju gdje iza\u0107i<\/h3>\n\n\n\n

Govori kako sada Travni\u010dani imaju gdje iza\u0107i, mogu se kulturno uzdizati, a u\u017eivanje za gurmane je neki prate\u0107i sadr\u017eaj. Doma\u0107in i njegova go\u0161\u0107a zaklju\u010duju kako su ovo najbolji primjeri da se od kulturolo\u0161kih prostora koji su prili\u010dno zapu\u0161teni, mo\u017ee posti\u0107i dobit za dru\u0161tvo<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Na\u010delniku op\u0107ine Jozi Ivan\u010devi\u0107u predlo\u017eila je da se ime poslovne zone iz “Izlaza” promijeni u “Ulaz”<\/strong>\u00a0te da Rama postane mjesto u koje \u0107e se ljudi vra\u0107ati. U pogonu tvornice “GS – Rama” trenutno je zaposleno 70 radnika, a u planu je zapo\u0161ljavanje njih ukupno 250.<\/p>\n\n\n\n

Razgovarali su i o obrazovanju. Korpuner je istaknula da istaknula da rade na nadogradnji znanja svojih in\u017eenjera. Nastoje na\u0107i vanjske edukatore da ih educiraju u tom segmentu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Evo \u0161to morate znati ako \u017eelite zaposliti studenta u FBiH<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Snje\u017eana Kopruner o obrazovanju: ‘Uni\u0161titi obrazovanje za mene zna\u010di mrziti svoju zemlju’<\/h3>\n\n\n\n

“Postoje platforme na internetu i preko tih platformi nam je cilj da oformimo pojedine kolegije koje bi oni online polagali. Budu\u0107i su izgubili 3-4 godine na tim fakultetima, \u0161to su ih trebali nau\u010diti. Dali bi mogu\u0107nost ne samo na\u0161im in\u017eenjerima, nego i radnicima koji imaju isto tako dobar potencijal i mogu savladati vje\u0161tine koje su nama potrebne<\/strong> za obavljanje pojedinih poslova”.<\/p>\n\n\n\n

To je njihova strategija koju imaju u firmi kako bi se izborili protiv tog neadekvatnog obrazovanja u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

“\u0160to se ti\u010de same akademske zajednice, ja se ne \u017eelim uplitati ljudima u posao, ti studenti kad zavr\u0161e, oni su njihov proizvod. Kao \u0161to je na\u0161 proizvod zavarena konstrukcija, njihov je proizvod diplomirani in\u017eenjer ili diplomirani ekonomista ili kako god. Oni se trebaju zamisliti kakve oni proizvode daju na tr\u017ei\u0161te rada<\/strong>. Da li je to znanje neadekvatno nivou tehnologije koja bi se trebala primjenjivati u bilo kojoj kompaniji. Ovdje ne pri\u010dam samo o in\u017eenjerima strojarstva, nego i gra\u0111evine, i arhitekture i svega”.<\/p>\n\n\n\n

Njezino mi\u0161ljenje je da im treba pomo\u0107 privrede.<\/p>\n\n\n\n

“Mislim da je ve\u0107ina nas spremna pomo\u0107i u tome. Ja znam, obrazovanje ko\u0161ta<\/strong>. Mi ga i tako pla\u0107amo kroz razno razne doprinose i dr\u017eava kroz raspored bud\u017eeta i ne znam \u010dega. Mislim da bi trebali zajedno sjesti, porazgovarati i napraviti ne\u0161to \u0161to je najbolje za na\u0161u djecu i mo\u017eda za na\u0161e unuke<\/strong>“.<\/p>\n\n\n\n

Istaknula je i da kad voli\u0161 svoj narod i kad voli\u0161 svoju dr\u017eavu, treba\u0161 razmi\u0161ljati kako se treba\u0161 pona\u0161ati. Kako ka\u017ee, “uni\u0161titi obrazovanje za mene zna\u010di mrziti svoju zemlju i mrziti generacije koje dolaze”.<\/p>\n\n\n\n

\n