{"id":219663,"date":"2024-11-04T14:15:00","date_gmt":"2024-11-04T12:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/beneficirani-radni-staz\/"},"modified":"2024-11-04T14:15:00","modified_gmt":"2024-11-04T12:15:00","slug":"beneficirani-radni-staz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/beneficirani-radni-staz\/","title":{"rendered":"Beneficirani radni sta\u017e u BiH: Tko odlazi ranije u penziju i je li vrijeme za reviziju privilegija?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-drop-cap wp-block-paragraph\"><strong>Beneficirani radni sta\u017e<\/strong> (sta\u017e osiguranja sa uve\u0107anim trajanjem) povlastica je u penzijskom sistemu koja omogu\u0107ava raniji odlazak u penziju radnicima u fizi\u010dki i psihi\u010dki zahtjevnim, visokorizi\u010dnim profesijama. U praksi, beneficirani sta\u017e funkcionira tako da se za odre\u0111eni period rada \u2013 naprimjer jednu godinu \u2013 radnicima priznaje dodatni sta\u017e (maksimalno \u0161est mjeseci za jednu godinu) \u0161to im omogu\u0107ava ranije penzionisanje. U Bosni i Hercegovini ova vrsta sta\u017ea ostaje va\u017ean instrument za\u0161tite radnika u specifi\u010dnim industrijama, ali ipak, postavlja se pitanje: ko zaista zaslu\u017euje ovu privilegiju i da li je trenutni sistem odr\u017eiv?<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zanimanja koja po svojim zakonima imaju beneficirani radni sta\u017e<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zanimanja kao \u0161to su <strong>policajci, vojska i demineri<\/strong> po svojim zakonima imaju eksplicitno propisanu odredbu prava na beneficirani radni sta\u017e. Zakon o deminiranju u BiH u svojim temeljnim odredbama navodi da se deminerima vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u penzijski sta\u017e kao sta\u017e osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu. Zakon o policijskim slu\u017ebenicima tako\u0111er navodi da policijski slu\u017ebenici imaju pravo na beneficirani penzioni sta\u017e po kojem se svakih 12 mjeseci provedenih na du\u017enosti ra\u010duna kao 16 mjeseci slu\u017ebe, dok je za vojnike ovo pravo regulirano Zakonom o oru\u017eanim snagama kojeg je donijela Parlamentarna skup\u0161tina BiH na prijedlog Ministarstva odbrane BiH. Druga kategorija zanimanja u FBiH obuhva\u0107ena je Pravilnikom o radnim mjestima objavljenom u Slu\u017ebenim novinama Federacije BiH br: 26\/19 i 13\/20), pi\u0161e <a href=\"https:\/\/forbes.n1info.ba\/ekonomija\/beneficirani-radni-staz-u-bih-istrazujemo-ko-odlazi-ranije-u-penziju-i-je-li-vrijeme-za-reviziju-privilegija\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">forbes.n1info.ba<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Beneficirani radni sta\u017e BiH: Posebno te\u0161ki, opasni i \u0161tetni poslovi<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji regulira ovu oblast, jasno se defini\u0161u dva klju\u010dna elementa za priznavanje beneficiranog sta\u017ea; prvi uklju\u010duje <strong>rad na posebno te\u0161kim, opasnim i \u0161tetnim poslovima<\/strong>, gdje radnici, \u010dak i uz primjenu za\u0161titnih mjera, trpe negativne utjecaje po zdravlje, drugi su specifi\u010dna zanimanja u kojima upravo zbog njihove prirode i te\u017eine, <strong>fiziolo\u0161ke funkcije organizma opadaju<\/strong> u toj mjeri da onemogu\u0107avaju daljnje uspje\u0161no obavljanje te djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eKada je u pitanju zakon kao temeljni akt, on <strong>ne nabraja zanimanja niti radna mjesta<\/strong>, a time niti \u201eograni\u010dava\u201c mogu\u0107nost da se neko radno mjesto odnosno zanimanje predvidi kao radno mjesto na kojem se sta\u017e ra\u010duna sa uve\u0107anim trajanjem, ve\u0107 samo daje osnovne elemente koja su to radna mjesta i kakve karakteristike mora imati da bi se u propisanom postupku, moglo tvrditi kao radno mjesto na kojem se sta\u017e osiguranja ra\u010duna u uve\u0107anom trajanju, pojasnili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugim rije\u010dima, Pravilnikom su samo <strong>okvirno definisane oblasti<\/strong> u kojima mo\u017ee biti pokrenut postupak za priznavanje radnog mjesta sa beneficiranim sta\u017eom, a one su: rudnici, crna metalurgija \u2013 \u017eeljezare, namjenska industrija, ko\u017earsko \u2013 prera\u0111ivarska industrija, tekstilna industrija, livnice i kova\u010dnice, proizvodnja elektri\u010dne energije, grafi\u010dka industrija, farmaceutska industrija, promet, \u0161umarstvo, gra\u0111evinarstvo, zdravstvo, umjetni\u010dka djelatnost itd.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><em><strong>Pro\u010ditajte vi\u0161e: <a href=\"https:\/\/www.womeninadria.ba\/novac-za-uvezivanje-staza\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Vlada FBiH izdvojila novac za uvezivanje sta\u017ea: \u2018Za zaslu\u017eenu penziju\u2026\u2019<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Potencijalno ova mogu\u0107nost postoji u svim bran\u0161ama<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePravilnik ne stavlja ta\u010dku na nabrojane profesije, ve\u0107 <strong>ostavlja prostor i za druge poslove<\/strong>,\u201c obja\u0161njava Kenan Spahi\u0107, pomo\u0107nik ministra u Sektoru za penzijsko i invalidsko osiguranje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i dodaje: \u201eU Federaciji BiH teoretski postoji mogu\u0107nost da se <strong>za svako konkretno radno mjesto pokrene postupak<\/strong> \u2013 bilo da ga inicira poslodavac, sindikat ili inspektor. Ishod zavisi od struke i ta\u010dnih mjerenja specifi\u010dnih uslova rada.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Spahi\u0107 dalje poja\u0161njava: \u201eNaprimjer, imate u Pravilniku navedenu oblast zdravstva, ali to ne zna\u010di da svaki radnik u zdravstvu i u svakoj zdravstvenoj ustanovi ima po automatizmu pravo na beneficiju, odnosno da je automatski kvalifikovan za beneficirani sta\u017e. Svaka zdravstvena ustanova mo\u017ee pokrenuti postupak za odre\u0111ena radna mjesta, <strong>zavisno od procjene poslodavca, sindikata ili inspekcije<\/strong>. Nakon sprovedenih mjerenja i stru\u010dne procjene, utvr\u0111uje se ispunjava li konkretno radno mesto uslove za uve\u0107anje sta\u017ea ili ne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ponavljam, potencijalno ova mogu\u0107nost postoji u svim bran\u0161ama, nije ograni\u010dena, kao u nekim drugim zemljama, samo na odre\u0111ene profesije. Mi smo naveli naj\u010de\u0161\u0107e se to de\u0161ava u ovim oblastima, ali smo onda rekli u Pravilniku, utvr\u0111ivanje takvog radnog mjesta nije vezano za zanimanje, ne mo\u017eete re\u0107i da rudar ili pravnik ima pravo, nema, mora se provesti postupak, vidjeti da li imaju \u0161tetni utjecaji, koliki su po postavljenim parametrima i onda se za svako radno mjesto teoretski mo\u017ee utvrditi<strong> da li ispunjava uslove ili ne<\/strong>.\u201c<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to mo\u017ee policajac, a ne i novinar-reporter?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na pitanje zbog \u010dega se smatra da je neki policajac koji je ve\u0107i dio radnog vijeka proveo pi\u0161u\u0107i saobra\u0107ajne kazne, pod ve\u0107im stresom, te ga zakon prepoznaje kao kategoriju za beneficirani sta\u017e, od naprimjer <strong>novinara ili ratnog reportera<\/strong> koji izvje\u0161tava o po \u017eivot opasnim temama i koji se zbog intenzivnog rada u svojoj bran\u0161i suo\u010davaju sa rizikom pogor\u0161anog zdravlja, u nekim slu\u010dajevima PTSP-a, pa i skra\u0107enog \u017eivotog vijeka, Spahi\u0107 obja\u0161njava kako to nije realno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eZakon predvi\u0111a da se beneficija ra\u010duna samo za <strong>efektivno vrijeme provedeno pod rizi\u010dnim uslovima<\/strong>. Naprimjer, ako neko radi \u010detiri sata administrativni posao, a \u010detiri sata u uslovima zra\u010denja (na rengenu), samo se tih \u010detiri sata na rengenu ra\u010duna za beneficiju. Isto tako, <strong>novinar nije konstantno izlo\u017een opasnosti<\/strong> \u2013 jedan dio vremena izvje\u0161tava sa terena, a drugi u kancelariji ili na manje rizi\u010dnim temama. Zakon je precizirao i to je pravilo u svim uporednim zakonodavstvima na svijetu, da radnik tu vrstu rizi\u010dnog posla mora obavljati puno radno vrijeme, svaki dan i cijeli \u017eivot. U suprotnom, svima bi se priznavale beneficije, \u0161to bi uru\u0161ilo sistem,\u201c isti\u010de Spahi\u0107, dodaju\u0107i da je pitanje beneficiranog sta\u017ea kompleksno i da svaka profesija ima svoje argumente.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong><em>Pro\u010ditajte vi\u0161e: <a href=\"https:\/\/www.womeninadria.ba\/zaposljavanje-penzionera\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Od sad nemate prepreka za zapo\u0161ljavanje penzionera<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u201cRaspakovati\u201d sistem i redefinirati stvari<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201e<strong>Policija u Nema\u010dkoj nema beneficiju<\/strong> \u2013 osim specijalnih jedinica. Poku\u0161ajte to objasniti na\u0161im policajcima; njihov odgovor bi bio: \u2018Probajte vi obu\u0107i uniformu ako mislite da je lako biti policajac.\u2019 Na\u0161 sistem, gdje neko mo\u017ee sa 46 godina oti\u0107i u penziju, ostao je kao relikt pro\u0161log vremena. Nigdje osim kod nas to ne postoji,\u201c ka\u017ee Spahi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na opasku da se sti\u010de dojam kako je neophodno mnoge stvari u sistemu penzionisanja raspakirati i redefinirati, Spahi\u0107 se sla\u017ee te dodaje kako je vi\u0161e od 20 godina u penzijskom sistemu i da dobro razumije kako funkcioni\u0161u odre\u0111ene kategorije, neke od njih su ka\u017ee, sna\u017ene i po pravilu dobiju \u0161ta \u017eele, \u010desto bez stru\u010dne analize.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Postupak utvr\u0111ivanja da li odre\u0111eno radno mjesto ispunjava uslove za beneficirani sta\u017e<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Shodno <strong>Pravilniku Federalnog ministarstva zdravstva i socijalne politike<\/strong> zahtjev za utvr\u0111ivanje radnih mjesta na kojima se sta\u017e osiguranja ra\u010duna sa uve\u0107anim trajanjem podnosi poslodavac Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i to putem Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Uz zahtjev se dostavlja i potrebna dokumentacija, tj. analiza i mi\u0161ljenje o ispunjenosti uslova za utvr\u0111ivanje radnih mjesta na kojima se sta\u017e osiguranja ra\u010duna sa uve\u0107anim trajanjem, akt o uvi\u0111aju nadle\u017ene mjerodavne inspekcije ili drugog zakonom odre\u0111enog organa koji vr\u0161i nadzor nad op\u0161tim i posebnim mjerama za\u0161tite na radu u skladu sa propisima, kao i drugim mjerama koje mogu utjecati na otklanjanje i smanjenje \u0161tetnih utjecaja, te prijedlog odluke o radnim mjestima na kojima se sta\u017e osiguranja ra\u010duna sa uve\u0107anim trajanjem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stru\u010dna ovla\u0161tena organizacija ili institucija, propisana zakonskim regulativama iz oblasti za\u0161tite na radu, daje <strong>mi\u0161ljenje o ispunjenosti uslova<\/strong>. Ova organizacija mora ispunjavati standarde kadrovske i tehni\u010dke opremljenosti, a procese nadzire odgovaraju\u0107i inspekcijski organ kako bi se osigurala ispunjenost minimalnih uslova za\u0161tite na radu, uklju\u010duju\u0107i i smanjenje \u0161tetnih uticaja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Tro\u0161ak za poslodavce<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike nagla\u0161avaju da je ovaj postupak za poslodavce \u010desto slo\u017een i <strong>iziskuje zna\u010dajne tro\u0161kove<\/strong>, a njegov ishod nije uvijek izvjestan. Ako se radno mjesto prizna kao radno mjesto s beneficiranim sta\u017eem, poslodavac ima obavezu trajnog pla\u0107anja dodatnih doprinosa za takve radnike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eNema proizvoljnosti u ovom procesu\u201c<\/strong>, navode u Ministarstvu i dodaju da su parametri utvr\u0111ivanja isti kao i svugdje u svijetu i njih je pod istim uslovima utvrdila struka, po\u010dev od zdravstvenih pa sve do mikroklimatskih uslova na svakom radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111er isti\u010du da zakon propisuje kumulaciju razli\u010ditih \u0161tetnih faktora koji traju kroz cijeli radni vijek i radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trend u svijetu je, navode dalje, <strong>smanjenje privilegija poput beneficiranog sta\u017ea<\/strong> jer se standardi za\u0161tite i radnih uslova stalno unaprje\u0111uju. \u201eTakav primjer imamo, kod radnog mjesta radnika u \u0161tamparijama, gdje se radilo sa olovom dok su tehnolo\u0161ki procesi danas takvi da se radi digitalna \u0161tampa pa su uslovi rada zna\u010dajno bolji ili primjer rada zdravstvenih radnika na radiologiji koji u dana\u0161nje doba imaju \u201e\u0161tetno zra\u010denje\u201c u visini u kojoj ga ima mobilni telefon kojeg svakodnevno upotrebljavamo\u201c, govore nagla\u0161avaju\u0107i kako svi poslodavci mogu i trebaju imati izra\u0111ene akte o procjeni rizika za svako radno mjesto, a u skladu sa Zakonom o za\u0161titi na radu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na upit koliko je prema posljednjoj evidenciji u FBiH ispla\u0107eno penzija sa beneficiranim radnim sta\u017eom iz Federalnog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (FZMIO\/PIO), ka\u017eu da nemaju tu evidenciju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vrste prava<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMi <strong>mirovine evidentiramo po vrsti prava<\/strong>, tj. na starosnu, obiteljsku ili invalidsku, i po zakonu po kojem je ostvareno pravo, Zakon o MIO\/PIO, Zakon o policijskim slu\u017ebenicima, Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju itd. Je li u ne\u010dijem sta\u017eu bilo beneficija, ne evidentiramo da bismo mogli re\u0107i \u2013 ovoliki je broj korisnika sa beneficiranim sta\u017eom\u201c, ka\u017ee za Forbes BiH Tomislav Kvesi\u0107, samostalni stru\u010dni saradnik za odnose s javno\u0161\u0107u FZ MIO\/PIO.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je rije\u010d o <strong>obra\u010dunavanju bodova kod izra\u010duna penzije<\/strong>, sve one se ka\u017ee Kvesi\u0107, ra\u010dunaju na jednak na\u010din, usporedbom pla\u0107e osiguranika sa prosje\u010dnom pla\u0107om u toj godini, za svaku godinu sta\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201e<strong>Policijski slu\u017ebenici<\/strong> imaju pogodnost da im se uzima pet najpovoljnijih godina kod izra\u010duna godi\u0161njeg osobnog koeficijenta. Oru\u017eane snage imaju ne\u0161to druk\u010diji na\u010din izra\u010duna, koji nije po bodovnom sustavu\u201c, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><em><strong>Pro\u010ditajte vi\u0161e: <a href=\"https:\/\/www.womeninadria.ba\/neradne-nedjelje\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">U rascjepu izme\u0111u rada i kapitala: Radnice i radnici ne \u017eele raditi nedjeljom i praznicima<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je Zakon o doprinosima problemati\u010dan<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kenan Spahi\u0107 posebno isti\u010de problem u <strong>Zakonu o doprinosima<\/strong>, koji je u nadle\u017enosti Ministarstva finansija. \u201eKada neko ima sta\u017e s uve\u0107anim trajanjem, na primjer, za jednu godinu se nekome mo\u017ee najvi\u0161e ra\u010dunati godina i po. Prema va\u017ee\u0107em Zakonu o doprinosima, svaki osiguranik u FBiH za jednu godinu pla\u0107a 23 posto doprinosa za PIO, dok se za dodatnih pola godine, koji predstavlja beneficiju, pla\u0107a samo \u0161est posto. To nije odgovaraju\u0107e \u2013 trebalo bi da se pla\u0107a pola od tih 23 posto, kako bi se izbjegli gubici za PIO fond,\u201c obja\u0161njava Spahi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim rije\u010dima, ovakav sistem \u010desto <strong>ohrabruje poslodavce da koriste beneficiju<\/strong>, jer pla\u0107aju samo \u0161est posto za dodatni sta\u017e, umjesto pune stope doprinosa, \u0161to negativno utje\u010de na finansiranje PIO fonda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Spahi\u0107 nagla\u0161ava va\u017enost <strong>razlikovanja penzija ostvarenih po beneficiranom radnom sta\u017eu i povla\u0161tenih penzija<\/strong>. Povla\u0161tene penzije su penzije po povoljnijim propisima, gdje su pojedinci ostvarili penziju bez obzira na du\u017einu sta\u017ea \u2013 naprimjer, zaslu\u017ene bora\u010dke kategorije, uslovno re\u010deno, to zna\u010di da neko mo\u017ee imati ve\u0107u penziju nego \u0161to je bila njegova plata,\u201c obja\u0161njava on. Ovakve penzije, prema Spahi\u0107u, zna\u010dajno optere\u0107uju penzioni fond jer omogu\u0107avaju i danas penzije poput one od 2800 KM za generale bez obzira na radni sta\u017e. Penzije ostvarene po beneficiranom sta\u017eu s druge strane su redovne penzije, te nisu povla\u0161tene penzije u smislu izra\u010duna, one su povla\u0161tene samo u smislu spu\u0161tanja granice i ranijeg odlaska u penziju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Sli\u010dna pravila i u RS-u<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I u <strong>Republici Srpskoj<\/strong> u sta\u017e osiguranja sa uve\u0107anim trajanjem ra\u010duna se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naro\u010dito te\u0161kom, opasnom i po zdravlje \u0161tetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu na kojem osiguranik poslije navr\u0161enja odre\u0111enih godina \u017eivota ne mo\u017ee uspje\u0161no da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za sta\u017e osiguranja sa efektivnim trajanjem, pla\u0107en doprinos srazmjerno stepenu uve\u0107anja sta\u017ea, a sve rje\u0161enjem utvr\u0111uje Ministar.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zahtjev za njihovo utvr\u0111ivanje mo\u017ee da podnese <strong>poslodavac, inspektor rada, sindikat i zainteresovani radnik<\/strong>. Zakonom o PIO propisano je da se, pored navedenog, u beneficirani sta\u017e ra\u010duna vrijeme koje je osiguranik radio kao: lice sa najmanje 70 posto tjelesnog o\u0161te\u0107enja,vojni invalidi od I do VI grupe, civilni invalid rata od I do VI grupe, a tako\u0111er, postoji kategorija lica koja sti\u010du pravo odlukama zakonodavnog organa (demineri, \u010duvari zatvora, vojska)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNa osnovu uvida u Mati\u010dnu evidenciju Fonda o osiguranicima uo\u010dava se da su naj\u010de\u0161\u0107e korisnici koji imaju sta\u017e sa uve\u0107anim trajanjem iz djelatnosti rudarstva, metalske, hemijske, i drvo-prera\u0111iva\u010dke industrije, sektora bezbjednosti\u2026\u201c, ka\u017eu za Forbes BiH u Findu PIO Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stepen uve\u0107anja sta\u017ea i starosna granica<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stepen uve\u0107anja sta\u017ea, navode dalje, zavisi od prirode posla i mo\u017ee iznositi <strong>do 50 posto<\/strong>, \u0161to zna\u010di da 12 mjeseci rada mo\u017ee biti ra\u010dunato kao 18 mjeseci sta\u017ea. Starosna granica za penzionisanje mo\u017ee se sni\u017eavati za ukupno uve\u0107anje sta\u017ea, ali maksimalno do 55 godina starosti. Radna mjesta sa beneficiranim sta\u017eom podlije\u017eu reviziji svakih pet godina, a postupak i uslovi propisani su pravilnikom Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da su se posljednjih godina usljed tehnolo\u0161kih promjena i razvoja dru\u0161tva pojavila i nova zanimanja, konsultirali smo i zdravstvenu struku, da li bi neka od njih koja nose visok nivo stresa i odgovornosti, eventualno trebala biti razmotrena u kontekstu beneficiranog sta\u017ea?<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta ka\u017ee psihologija<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Psiholog prof. dr. Mirna Markovi\u0107 isti\u010de da neka zanimanja s pravom spadaju u kategoriju zanimanja sa beneficiranim radnim sta\u017eom, ali da je, s obzirom na promjene u organizaciji rada, o\u010dekivanjima i zahtjevima tr\u017ei\u0161ta, pa samim tim i prema radnicima odre\u0111enih zanimanja, koji postaju sve kompleksnija, sasvim primjereno, \u010dak i neophodno <strong>pro\u0161iriti definicije \u201ete\u0161kog, opasnog, po zdravlje \u0161tetnog posla\u201c<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona napominje da pored op\u0161teg utiska i potrebe da se za\u0161tite odre\u0111ena zanimanja, koja su <strong>pod ve\u0107im rizikom od sagorijevanja<\/strong>, poput npr. socijalnih radnika i stru\u010dnjaka za socijalnu skrb i stanovanje, savjetnika u oblasti mentalnog zdravlja i drugih medicinskih radnika (medicinske sestre, hirurzi), medijskih radnika (reportera), radnika iz oblasti obrazovanja, advokata, itd., dru\u0161tvo tra\u017ei ozbiljan, odgovoran pristup u provedbi metodologije utvr\u0111ivanja \u010dinenica odre\u0111enog zanimanja, kako bi bilo koje od njih eventualno bilo kandidrano na listu zanimanja\/profesija sa beneficiranim radnim sta\u017eom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je s novinarskom strukom?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cKao psiholog duboko vjerujem da bismo nakon provedbe istra\u017eivanja o efektima \u201esagorijavanja\u201c ljudi u odre\u0111enim zanimanjima do\u0161li do<strong> frapantnih finansijskih pokazatelja <\/strong>(i sada postoje istra\u017eivanja koja govore u prilog tome) za koje bi se moglo ispostaviti da, dugoro\u010dno gledaju\u0107i, zna\u010dajno nadvisuju one koji su potrebni za isplatu beneficiranog radnog sta\u017ea. \u010cak i da nije tako, kao dru\u0161tvo smo u obavezi, i na ovaj na\u010din, ukazivati po\u0161tovanje i prepoznavanje zanimanja koja su pod ve\u0107im rizikom od \u201esagorijevanja\u201c, govori Markovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je o <strong>novinarskoj struci <\/strong>rije\u010d, ona je ka\u017ee, oduvijek bila u fokusu interesa dru\u0161tva. Upravo zbog prirode svoga posla, poznato je da su novinari povremeno ili svakodnevno izlo\u017eeni razli\u010ditim izvorima stresa, koji dolaze iz vi\u0161e pravaca. Danas je to jo\u0161 nagla\u0161enije s obzirom na izmijenjene uslove rada \u2013 digitalizaciju industrije, ali i sve nasilniji svijet koji u interesu javnosti novinari u svom profesionalnom djelovanju nastoje \u201epokriti\u201c (izvje\u0161tavaju o ratovima i sukobima, kriminalu, korupciji, politici, zdravstvu, izbjeglicama, prirodnim katastrofama, vrlo te\u0161kim ljudskim pri\u010dama itd.). To zna\u010dajno doprinosi izlo\u017eenosti ponekad enormno velikoj razini stresa i riziku od razvoja traume.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Foto: Canva<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Beneficirani radni sta\u017e (sta\u017e osiguranja sa uve\u0107anim trajanjem) povlastica je u penzijskom sistemu koja omogu\u0107ava raniji odlazak u penziju radnicima u fizi\u010dki i psihi\u010dki zahtjevnim, visokorizi\u010dnim profesijama. U praksi, beneficirani sta\u017e funkcionira tako da se za odre\u0111eni period rada \u2013 naprimjer jednu godinu \u2013 radnicima priznaje dodatni sta\u017e (maksimalno \u0161est mjeseci za jednu godinu) \u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":18,"featured_media":219664,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6026,6025],"tags":[4091],"class_list":["post-219663","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-business-life-coach","category-coach","tag-zaposlenici"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/18"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219663"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219663\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}