{"id":219488,"date":"2025-03-10T15:50:00","date_gmt":"2025-03-10T13:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/ekonomska-savjetnica-europske-komisije-u-bih\/"},"modified":"2025-03-10T15:50:00","modified_gmt":"2025-03-10T13:50:00","slug":"ekonomska-savjetnica-europske-komisije-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/ekonomska-savjetnica-europske-komisije-u-bih\/","title":{"rendered":"Aida Soko: ‘Tijekom svoje 30-godi\u0161nje karijere imala sam brojne prilike oti\u0107i iz BiH, no odlu\u010dila sam ostati’"},"content":{"rendered":"\n

Aida Soko<\/strong>, ekonomska savjetnica Europske komisije u BiH, ekspertica je u vo\u0111enju i upravljanju revolucijom digitalizacije kroz obuke i mentorstvo lidera privatnog i javnog sektora. Na na\u0161oj Konferenciji za \u017eene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga odr\u017eala je predavanje “Uloga \u017eena u bankarstvu u predstoje\u0107im ekonomskim reformama na putu EU integracija:<\/strong> Akcelerator socio-ekonomskih reformi i stabilnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n
\n
\"ekonomska<\/figure>\n<\/div>\n\n\n
\n\n\n\n

Plan rasta za Zapadni Balkan<\/h2>\n\n\n\n

Aida posjeduje sna\u017enu ekspertizu u strate\u0161kom i finansijskom restrukturiranju<\/strong>, korporativnim i regulatornim poslovima, poreskoj i investicionoj optimizaciji, restrukturiranju dr\u017eavnih preduze\u0107a, privatizaciji, spajanjima i akvizicijama, liderstvu i upravljanju talentima, korporativnim finansijama, javnim finansijama i javno-privatnim partnerstvima. Aktivna je dioni\u010darka u poslovnim udru\u017eenjima, poslovnom mentorstvu i akademskoj areni.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od tema njezinog predavanja bio je plan rasta za Zapadni Balkan<\/strong>, koji je trenuta\u010dno aktualan u Briselu. Plan rasta temelji se na \u010detiri klju\u010dna stupa. Njegova najva\u017enija zna\u010dajka su konkretni financijski pokazatelji, a jedan od glavnih elemenata je \u0161est milijardi eura dodatne potpore za zemlje Zapadnog Balkana u razdoblju od dvije godine. Ova sredstva usmjerena su na razli\u010dite klju\u010dne sektore, koji su va\u017eni kako za gospodarstvo na\u0161e zemlje, tako i za va\u0161e klijente, bilo da se radi o pojedincima ili korporativnim subjektima.<\/p>\n\n\n\n

Iako je balkanski gospodarski sektor jedan od najrazvijenijih, poslovanje i razvoj ne mogu se odvijati bez strate\u0161kog razmi\u0161ljanja<\/strong>. Neovisno o tome radite li u prodaji ili se bavite pojedina\u010dnim odlukama u vlastitom poslovanju, va\u017eno je promatrati projekte u \u0161irem kontekstu \u2013 njihov utjecaj na odre\u0111ene industrije, gospodarske segmente i institucijske podsektore.<\/p>\n\n\n\n

Na jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu, zajedni\u010dki pristup i suradnja unutar Zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta na prostoru zapadnog Balkana imaju veliku va\u017enost. Vi\u0161e od dvije tre\u0107ine na\u0161eg izvoza<\/strong>, u odre\u0111enim godinama \u010dak do 75%, odlazi u zemlje \u010dlanice Europske unije<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Klju\u010d uspjeha u kompleksnom bankarstvu? Upornost i otvorenost prema ljudima i klijentima!<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Najve\u0107i broj investicija dolazi iz Srbije i Hrvatske<\/h3>\n\n\n\n

Drugo najve\u0107e tr\u017ei\u0161te je ono u regiji, prvenstveno u biv\u0161im jugoslavenskim republikama, Srbiji i Hrvatskoj<\/strong>, odakle dolazi i najve\u0107i broj investicija. Zbog toga je regionalno tr\u017ei\u0161te od klju\u010dne va\u017enosti, no ono je i dalje fragmentirano te ne mo\u017ee u potpunosti iskoristiti potencijal zajedni\u010dkog nastupa. Tre\u0107a i najproblemati\u010dnija oblast za nas su klju\u010dne reforme, gdje se obvezujemo na provedbu nu\u017enih promjena, ali se pri tome javljaju razli\u010diti problemi.<\/p>\n\n\n\n

“Ne znam koliko ste pratili detalje, no ja sam koordinirala dva od ovih reformskih podru\u010dja. Tijekom svoje 30-godi\u0161nje karijere imala sam brojne prilike oti\u0107i iz BiH, no odlu\u010dila sam ostati<\/strong>. Ipak, ne krijem da mi je u odre\u0111enim trenucima, dok sam sjedila s predstavnicima vlasti, bilo te\u0161ko ostati suzdr\u017eana. Argumenti i logika \u010desto nisu presudni u raspravama, a na\u010din razmi\u0161ljanja i odlu\u010divanja \u010desto ide u smjeru koji je te\u0161ko racionalno razumjeti<\/strong>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dna podru\u010dja reformi nisu nova \u2013 digitalizacija, energetska tranzicija, poslovno okru\u017eenje, razvoj i zadr\u017eavanje ljudskih resursa te temeljna prava<\/strong>, koja, na\u017ealost, i dalje zahtijevaju posebnu pa\u017enju. Za BiH je osigurano oko milijardu maraka kroz dodatna sredstva za ve\u0107 postoje\u0107e projekte, no i dalje se suo\u010davamo s izazovima u njihovom kori\u0161tenju. Iako bi ta sredstva trebala biti sna\u017ean motiv za napredak, vlastima to, \u010dini se, nije dovoljno. Zbog nedostatka konsenzusa, BiH je jedina zemlja zapadnog Balkana koja jo\u0161 nije dobila reformsku agendu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Konferencija za \u017dene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga ukazala je na sve ve\u0107u upravlja\u010dku mo\u0107 \u017eena u bankama<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svaka reforma ima svoju financijsku vrijednost<\/h3>\n\n\n\n

Novost u ovom reformskom paketu je da svaka reforma ima svoju financijsku vrijednost<\/strong> \u2013 milijarda maraka podijeljena je na 110 reformi, pri \u010demu svaka od njih ima svoju cijenu. Tek nakon provedbe reforme zemlja mo\u017ee ostvariti pravo na kori\u0161tenje tih sredstava, pri \u010demu se 50% koristi za prora\u010dunsku podr\u0161ku, a 50% za provedbu infrastrukturnih projekata. Naglasak je na konkretnoj provedbi \u2013 dono\u0161enju i implementaciji zakona, a ne samo na pokretanju reformi.<\/p>\n\n\n\n

Jedno od klju\u010dnih pitanja vezanih uz pristup jedinstvenom tr\u017ei\u0161tu je STEP<\/strong>. O njemu se mnogo raspravljalo, no tehni\u010dka pitanja, koja nemaju veze s etni\u010dkim temama, \u010desto postaju predmet beskona\u010dnih polemika. Poslovno okru\u017eenje jedno je od najva\u017enijih podru\u010dja reforme, a dugoro\u010dni problem predstavlja visoka prisutnost dr\u017eave u gospodarstvu. Vi\u0161e od jedne tre\u0107ine svih radnih mjesta nalazi se u javnim poduze\u0107ima i institucijama, \u0161to zna\u010dajno utje\u010de na tr\u017ei\u0161te rada i ukupnu ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan problem predstavlja priznavanje kvalifikacija unutar BiH i izme\u0111u entiteta<\/strong>, \u0161to \u010desto stvara prepreke poslovanju i zapo\u0161ljavanju. Bankarski sektor ve\u0107 pru\u017ea razli\u010dite vrste podr\u0161ke malim i srednjim poduze\u0107ima, start-upovima i inovacijama, posebno u podru\u010dju zelene tranzicije i digitalizacije, no nedostaje koordinacija donatorskih sredstava i jasna strategija na razini dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Velika se pa\u017enja posve\u0107uje reformama u pravosu\u0111u, borbi protiv korupcije i dr\u017eavnim subvencijama<\/strong>. Jedan od klju\u010dnih izazova je uskla\u0111ivanje s ETS sustavom, koji \u0107e utjecati na gospodarstvo i privatni sektor, posebno u vezi s certifikacijom energije i njenog porijekla. Ako ne poduzmemo konkretne korake, mogli bismo se suo\u010diti s ozbiljnim ekonomskim posljedicama.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Odr\u017eana je ve\u010dera za \u017eene u bankarstvu i financijskom sektoru u hotelu Hills<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u017dene u bankarstvu<\/h3>\n\n\n\n

Podaci o BDP-u po stanovniku pokazuju kako zemlje regije koje su ranije zapo\u010dele pregovore s EU bilje\u017ee zna\u010dajan rast nakon otvaranja pregovora. Dok se neke zemlje pribli\u017eavaju europskom prosjeku, BiH i dalje zaostaje<\/strong>, a vlasti se \u010dak poigravaju statistikama kako bi prikazale povoljniju sliku. Na\u017ealost, realnost je mnogo slo\u017eenija.<\/p>\n\n\n\n

“U kontekstu ovih reformi, posebno mi je drago \u0161to imamo sna\u017enu prisutnost \u017eena na vode\u0107im pozicijama<\/strong>. Iako bankarstvo \u010desto smatramo tipi\u010dno mu\u0161kom industrijom, broj studentica ekonomije pokazuje da je ta percepcija pogre\u0161na. Problem nije u nedostatku \u017eena u struci, ve\u0107 u njihovoj zastupljenosti na visokim pozicijama, \u0161to je rezultat dru\u0161tvenih stereotipa i strukturalnih prepreka\u201c.<\/p>\n\n\n\n

\u017dene stru\u010dnjakinje u bankarstvu klju\u010dne su zbog osjetljivosti na reforme, sposobnosti dono\u0161enja kompleksnih odluka, senzitivnog pristupa, emocionalne inteligencije i umije\u0107a postizanja optimalnih rje\u0161enja kroz kompromis. Njihova sklonost analizi rizika i “kultura tihe pobjede”<\/strong> omogu\u0107uju im uspje\u0161no navigiranje financijskim izazovima. Sova, simbol mudrosti i strategije, odra\u017eava njihovu intuiciju i viziju, dok njezina sposobnost da vidi i \u010duje ono \u0161to drugima ostaje skriveno oslikava analiti\u010dku preciznost potrebnu u financijskom sektoru.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: \u017dene u BiH su liderice u bankarstvu i sektoru finansijskih usluga<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Strpljenje, upornost i sposobnost dono\u0161enja mudrih odluka<\/h3>\n\n\n\n

Kada govorimo o implementaciji reformi, klju\u010dno je strpljenje, upornost i sposobnost dono\u0161enja mudrih odluka<\/strong>, \u010desto u okolnostima gdje racionalni argumenti ne prolaze. Va\u017eno je usredoto\u010diti se na konkretne ciljeve i prona\u0107i na\u010din za njihovu realizaciju, umjesto da se iscrpljujemo dokazivanjem tko je u pravu.<\/p>\n\n\n\n

Sve reforme koje su pred nama zahtijevaju anga\u017eman i privatnog sektora<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i bankarski sektor. Od vlasti zapadnog Balkana o\u010dekuje se uklju\u010divanje privatnog sektora u provedbu reformskih projekata, a banke mogu igrati klju\u010dnu ulogu u financiranju i podr\u0161ci. Tako\u0111er, svaka reforma se evaluira svakih \u0161est mjeseci, kako bi se osiguralo da se planirani ciljevi provode na vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

“Kumulirano znanje i iskustvo koje imate u svojim sektorima mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti reformskom procesu i ekonomskom napretku zemlje. Vrijeme je da iskoristimo te prilike<\/strong> i aktivno sudjelujemo u promjenama koje \u0107e oblikovati budu\u0107nost na\u0161eg tr\u017ei\u0161ta”.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li bankarski sektor biti akcelerator promjena?<\/h3>\n\n\n\n

Aida je i odgovorila na pitanje mo\u017ee li bankarski sektor biti akcelerator promjena. Kako ka\u017ee, bankarski sektor omogu\u0107ava pristup kapitalu, poti\u010de poduzetni\u0161tvo i doprinosi finansijskoj stabilnosti<\/strong>. Dakle, kao takav igra klju\u010dnu ulogu, posebno u ekonomiji sa sporim ekonomskim rastom, visokom stopom nezaposlenosti i odlaska produktivne radne snage.<\/p>\n\n\n\n

Politikom poticajnih uvjeta, obja\u0161njava, bankarski sektor mo\u017ee podr\u017eati tranziciju ekonomije ka inovacijama i digitalnoj transformaciji, ekolo\u0161koj i energetskoj tranziciji, i podr\u0161ci sektorima industrije koje imaju visok potencijal rasta<\/strong>. Ve\u0107 sada postoje industrije i tipovi investicija koji nisu podobni za kreditiranje, kao i industrije za koje se daju povoljniji uvjeti financiranja.<\/p>\n\n\n\n

“Kroz modernizaciju, inovacije i fokus na odr\u017eivost, bankarski sektor mo\u017ee postati klju\u010dni pokreta\u010d ekonomskog razvoja i tranzicije. Za bolje efekte, potrebno je adresirati niz regulatornih izazova i pobolj\u0161ati regulativu kako bi se omogu\u0107ilo i plasiranje alternativnih financijskih proizvoda, a ne samo tradicionalnih kredita<\/strong>. Uz suradnju sa donosiocima odluka mogu se donijeti efektivne mjere i poticaji koji bi omogu\u0107ili tranziciju od konzervativnog upravljanja rizicima, kakav je danas prisutan do financiranja inovativnih, visokorizi\u010dnih projekata visokog potencijala razvoja”.<\/p>\n\n\n\n

Dodaje da je te\u0161ko o\u010dekivati zna\u010dajne promjene s tradicionalnim pristupom averzije prema riziku.<\/p>\n\n\n\n

“Vlade na svim nivoima ve\u0107 izdvajaju zna\u010dajne iznose za poticaje privredi, samo ih je potrebno usmjeriti u industrije sa najve\u0107im razvojnim potencijalom”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n

Foto: Women in Adria<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aida Soko, ekonomska savjetnica Europske komisije u BiH, ekspertica je u vo\u0111enju i upravljanju revolucijom digitalizacije kroz obuke i mentorstvo lidera privatnog i javnog sektora. Na na\u0161oj Konferenciji za \u017eene u bankarstvu i sektoru financijskih usluga odr\u017eala je predavanje “Uloga \u017eena u bankarstvu u predstoje\u0107im ekonomskim reformama na putu EU integracija: Akcelerator socio-ekonomskih reformi i […]<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":219489,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6029,6028],"tags":[1629,3341],"class_list":["post-219488","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-gradim-karijeru","category-karijera","tag-featured","tag-zene-u-bankarstvu"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219488","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219488"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219488\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219488"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219488"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219488"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}