{"id":219101,"date":"2024-05-03T11:00:00","date_gmt":"2024-05-03T09:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/barometar-rodne-ravnopravnosti\/"},"modified":"2024-05-03T11:00:00","modified_gmt":"2024-05-03T09:00:00","slug":"barometar-rodne-ravnopravnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/barometar-rodne-ravnopravnosti\/","title":{"rendered":"Iako Barometar ukazuje na napredak, rodnu ravnopravnost jo\u0161 \u0107emo \u010dekati"},"content":{"rendered":"\n

Nakon vi\u0161e od 20 godina ponovno je provedeno istra\u017eivanje Barometar rodne ravnopravnosti<\/strong> u Bosni i Hercegovini, ovaj put za 2023. godinu. Prvi Barometar izra\u0111en je 2002., a u ova dva desetlje\u0107a evidentirani su zna\u010dajni iskoraci u pravcu unapre\u0111enja rodne ravnopravnosti u formalno-pravnom aspektu<\/strong>, stoji na slu\u017ebenoj stranici<\/a>. Ipak, mjesta za napredak je mnogo, pogotovo kad je rije\u010d o “praksi”. O tome \u0161to zna\u010di da na\u0161i ljudi rodnu ravnopravnost ve\u0107inom prihva\u0107aju samo deklarativno, ali i o samim rezultatima istra\u017eivanja te mjestima za pobolj\u0161anje, razgovaramo sa Zilkom Spahi\u0107 \u0160iljak<\/strong>, profesoricom rodnih nauka, feministicom i aktivisticom.<\/p>\n\n\n\n

Zakoni su usvojeni, ali ‘ekonomija brige’ je i dalje na ple\u0107ima \u017eena <\/h2>\n\n\n\n

Napredak u ova dva desetlje\u0107a uo\u010davamo u razli\u010ditim aspektima, ali ponajvi\u0161e u formalno-pravnom aspektu. Usvojeni su relevantni zakoni<\/strong>, uspostavljeni su institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti, usvojeni gender akcioni planovi na razli\u010ditim nivoima vlasti… sve u cilju unapre\u0111enja stanja rodne ravnopravnosti. Ratificirani su va\u017eni me\u0111unarodni dokumenti, poput Konvencije Vije\u0107a Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici – Istanbulska konvencija<\/strong> (2014). Ipak, neke okolnosti ukazuju na to da je <\/span>potrebno jo\u0161 mnogo raditi<\/strong> da se u praksi odjelotvore principi rodne ravnopravnosti i implementiraju u cijelosti zakoni i politike koji promoviraju rodnu ravnopravnost.<\/span><\/p>\n\n\n\n

I Spahi\u0107 \u0160iljak isti\u010de da su rezultati u odnosu na 2002. bolji ponajvi\u0161e u formalno-pravnom smislu. Me\u0111utim, klju\u010dna stvar na kojoj i dalje treba raditi je re-distribucija obaveza iz privatne sfere<\/strong>, odnosno nepla\u0107eni rad koji na\u017ealost najvi\u0161e obavljaju \u017eene (6-7 sati dnevno<\/a>), \u0161to BiH stavlja na vrh ljestvice zemalja u kojima je ekonomija brige na ple\u0107ima \u017eene<\/strong>. To je usko povezano s uskla\u0111ivanjem profesionalnog i privatnog \u017eivota, jer \u017eene osje\u0107aju ve\u0107i pritisak i obavezu nego mu\u0161karci, obja\u0161njava Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

“Naravno, uz sve to, potrebno je unaprje\u0111ivati zakonsku regulativu, ali i primjenu zakona koji reguliraju nasilje u obitelji, i op\u0107enito rodno zasnovano nasilje, jer su kazne male, a \u017ertve obeshrabrene da prijavljuju<\/strong> jer ionako im se malo vjeruje, a i kada prijave ve\u0107inom se sve zavr\u0161i na uvjetnim kaznama i\/ili nekoliko mjeseci zatvora”.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Prosje\u010dnoj Bosanki ku\u0107anski poslovi oduzimaju \u010dak 7 sati dnevno<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Deklarativno prihva\u0107anje rodne ravnopravnosti nije dovoljno<\/h3>\n\n\n\n

U Barometru je navedeno da postoji veliki jaz<\/strong> izme\u0111u deklarativnog prihva\u0107anja rodne ravnopravnosti i konkretiziranja jednakih prava za \u017eene i mu\u0161karce u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu. Spahi\u0107 \u0160iljak obja\u0161njava da “ve\u0107ina ljudi deklarativno prihva\u0107a rodnu ravnopravnost<\/strong>, jer se tako mo\u017eda o\u010dekuje, ili ne \u017eele da ih neko prepozna kao nekoga ko oponira progresu i rodnoj ravnopravnosti. Ili naprosto zato \u0161to ve\u0107ina ljudi u kvantitativnim istra\u017eivanjima daje socijalno po\u017eeljne odgovore”.<\/p>\n\n\n\n

“Da bi se napravio iskorak i da bi se od deklarativne i de jure<\/em> ravnopravnosti do\u0161lo do de facto<\/em> su\u0161tinske ravnopravnosti treba mnogo sistemskog rada, reformi, socijalne, ekonomske pa i politike stabilnosti. Pored toga, treba imati na umu da se mentalitet sporo mijenja te da ljudi na ovim prostorima nemaju izgra\u0111enu gra\u0111ansku i ljudsku odgovornost<\/strong> da se zauzmu za vrijednosti koje deklarativno prihva\u0107aju. U svemu tome, svakako najve\u0107i akcent treba da bude na obrazovanju, ali i rodno odgovornim politikama u institucijama”.<\/p>\n\n\n\n

Na temelju rezultata ovog istra\u017eivanja i analize percepcija i stavova gra\u0111anki i gra\u0111ana evidentno je da je za postizanje rodne ravnopravnosti va\u017eno raditi na: obrazovanju, ekonomskom osna\u017eivanju \u017eena<\/strong>, dostupnosti socijalnih usluga, umre\u017eavanju, mentorskoj podr\u0161ci i izgradnji solidarnosti me\u0111u \u017eenama te suprotstavljanju razli\u010ditim mehanizmima kontrole i nasilja nad \u017eenama koji se reflektiraju u formama hegemonije i toksi\u010dne mu\u0161kosti, mizoginije i seksizma<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak: ‘Rodni stereotipi uzrok su manjka \u017eena na liderskim pozicijama’<\/a><\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kriti\u010dko mi\u0161ljenje, empatija, retrogradna ideologija…<\/h3>\n\n\n\n

Zanimljivo je da Barometar rodne ravnopravnosti ukazuje na to da ve\u0107ina ispitanika\/ca (87.7% \u017eena i 74.6% mu\u0161karaca) smatra da ve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e \u017eena vodi kvalitetnijim i pravednijim politikama u dru\u0161tvu<\/strong>. Ipak, pokazalo se ono o \u010demu \u010desto govorimo: prevladava percepcija (82.7% \u017eena i 74.4% mu\u0161karaca) da su mu\u0161karci privilegiraniji od \u017eena u zapo\u0161ljavanju i dobivanju rukovode\u0107ih pozicija. Tako\u0111er, prevladava stav da feminizacija zanimanja i poslova ograni\u010dava \u017eene na manje pla\u0107ene poslove: (73.2% \u017eena i 58.2% mu\u0161karaca).<\/p>\n\n\n\n

Uz to, ve\u0107ina (73.2% \u017eena i 58.2% mu\u0161karaca) se sla\u017ee da \u017eene rade u manje pla\u0107enim<\/strong> i manje dru\u0161tveno vrednovanim zanimanjima i poslovima. Ve\u0107ina se sla\u017ee (82.7% \u017eena i 77.4% mu\u0161karaca) i da \u017eene ne dobivaju unapre\u0111enje na poslu zbog porodi\u010dnih obaveza. Pozitivno je \u0161to ve\u0107ina (88.8% \u017eena i 84.8% mu\u0161karaca) u anketi smatra da i mu\u0161karci trebaju uzeti roditeljsko odsustvo<\/a> kako bi brinuli o djetetu kao i njihove supruge i partnerice.<\/p>\n\n\n\n

“Ve\u0107ina rezultata je bila o\u010dekivana, jer poznajem kontekst i pratim druga istra\u017eivanja, a isto tako svjesna sam da siroma\u0161tvo, politi\u010dke tenzije i korporativna konzumeristi\u010dka kultura uni\u0161tava o\u0161tricu kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i empatiju<\/strong>. Ljudi se zatvaraju u svoje mikro svjetove u kojima se bore da pre\u017eive i kojima ih razli\u010dite interesne skupine mobiliziraju za razli\u010dite retrogradne ideologije<\/strong>. \u017denama je najve\u0107i problem gubitak ekonomske sigurnosti i stabilnosti, rodno zasnovano nasilje koje trpe kako u obitelji tako i u profesionalnom \u017eivotu te kultura nasilja, seksizma i internalizirane mizoginije zbog koje ne pru\u017eaju podr\u0161ku jedna drugoj”, zaklju\u010duje Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

Barometar mo\u017eete prona\u0107i na poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Foto: Canva \/ LinkedIn @Zilka Spahic Siljak<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon vi\u0161e od 20 godina ponovno je provedeno istra\u017eivanje Barometar rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini, ovaj put za 2023. godinu. Prvi Barometar izra\u0111en je 2002., a u ova dva desetlje\u0107a evidentirani su zna\u010dajni iskoraci u pravcu unapre\u0111enja rodne ravnopravnosti u formalno-pravnom aspektu, stoji na slu\u017ebenoj stranici. Ipak, mjesta za napredak je mnogo, pogotovo kad […]<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":219102,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6026,6025],"tags":[2965],"class_list":["post-219101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-business-life-coach","category-coach","tag-seksizam"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219101"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219101\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}