{"id":219024,"date":"2024-02-20T13:00:00","date_gmt":"2024-02-20T11:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/rodna-nejednakost-na-poslu\/"},"modified":"2024-02-20T13:00:00","modified_gmt":"2024-02-20T11:00:00","slug":"rodna-nejednakost-na-poslu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/rodna-nejednakost-na-poslu\/","title":{"rendered":"Postoje li stvarno razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena na radnom mjestu, ili ih sami proizvodimo?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-drop-cap wp-block-paragraph\">Rodna nejednakost na poslu i dalje postoji. Jedan od argumenata koji mnogo ljudi daje kao razlog tomu je <strong>razlika u pona\u0161anju \u017eena i mu\u0161karaca<\/strong>. Ova tvrdnja uglavnom se uvijek temelji na samoprocjeni ili anketama koje su sklonije pristranosti. Kako bi se vidjelo je li to uistinu tako, u jednoj velikoj multinacionalnoj tvrtki provedena je analiza pona\u0161anja svih zaposlenika. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U toj su tvrtki \u017eene bile nedovoljno zastupljene u vi\u0161em menad\u017ementu. \u010cinile su otprilike 35-40 posto radne snage na po\u010detnoj razini, a manji postotak na svakoj sljede\u0107oj razini. Samo 20 posto ih je bilo na dvije najvi\u0161e razine u organizaciji. U razdoblju od \u010detiri mjeseca  prikupljeni su podaci o e-po\u0161ti i rasporedu sastanaka za stotine zaposlenika na svim razinama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pomo\u0107u senzora do rezultata<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako\u0111er, svi su dobili sociometrijske oznake koje su omogu\u0107ile pra\u0107enje pona\u0161anja u\u017eivo. Te oznake bilje\u017eile su obrasce komunikacije pomo\u0107u senzora koji mjere kretanje, blizinu drugim zaposlenicima te govor, odnosno glasno\u0107u i ton glasa, ali ne i sadr\u017eaj. Ovo je istra\u017eiva\u010dima pomoglo da vide tko razgovara s kim, gdje i koliko dugo komuniciraju i tko dominira razgovorom. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ove su podatke potom anonimizirali i analizirali. Nisu mogli vidjeti identitet pojedinaca, no dostupni su bili podaci o spolu i poziciji. Istra\u017eiva\u010di su krenuli u ovo istra\u017eivanje s nekoliko hipoteza. Primjerice, da su \u017eene imale manje mentora, manje vremena licem u lice s menad\u017eerima ili da nisu bile tako proaktivne kao mu\u0161karci u razgovoru s vi\u0161im rukovodstvom. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultati su pokazali da razlike u pona\u0161anju gotovo ni nema. \u017dene su imale isti broj kontakata kao i mu\u0161karci, provodile isto vremena s vi\u0161im rukovodstvom, isto raspore\u0111ivale svoje vrijeme. I u procjenama uspje\u0161nosti \u017eene i mu\u0161karci dobili su statisti\u010dki identi\u010dne ocjene. \u017dene su tako\u0111er bile i jednako uklju\u010dene u dru\u0161tvene mre\u017ee na radnom mjestu. \u017dene su sve radile jednako kao mu\u0161karci no unato\u010d tome, <strong>manja je vjerojatnost da \u0107e dobiti klju\u010dno prvo unapre\u0111enje u menad\u017eera<\/strong>, pi\u0161e <a href=\"https:\/\/hbr.org\/2017\/10\/a-study-used-sensors-to-show-that-men-and-women-are-treated-differently-at-work?tpcc=orgsocial_edit&amp;utm_campaign=hbr&amp;utm_medium=social&amp;utm_source=linkedin\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Harvard Business Review<\/a>. Nedovoljno su zastupljene u vodstvu i primaju ni\u017ee pla\u0107e. <\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong><em>Pro\u010ditajte vi\u0161e: <a href=\"https:\/\/www.womeninadria.ba\/zilka-spahic-siljak-feminizam-i-rodni-stereotipi\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak: \u201cRodni stereotipi uzrok su manjka \u017eena na liderskim pozicijama&#8221;<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nije problem \u0161to \u017eene rade, ve\u0107 kako se to percipira<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza autora ovog istra\u017eivanja sugerira da razlika u stopama unapre\u0111enja izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca nije zbog njihovog pona\u0161anja nego zbog toga kako su tretirani. Odnosno, rodna nejednakost <strong>posljedica je pristranosti<\/strong>, a ne razlika u pona\u0161anju. Rodne razlike ne le\u017ee u tome kako \u017eene rade i djeluju, ve\u0107 kako ljudi percipiraju njihove akcije. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na percepciju \u017eena utje\u010du i o\u010dekivanja izvan ureda. U ovoj tvrtki, primjerice, \u017eene \u010de\u0161\u0107e napu\u0161taju posao zbog podizanja obitelji. Mu\u0161karci koji imaju djecu percipiraju se odgovornijima, dok se na \u017eene u istoj situaciji gleda kao manje posve\u0107enima poslu. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rodna nejednakost na poslu problem je za koji bi tvrtke trebale utro\u0161iti mnogo vi\u0161e vremena, energije i sredstava. Ve\u0107ina programa za borbu protiv tog problema temelji se na nekim povr\u0161nim anketama i dokazima, stoga bi se vi\u0161e trebalo ulo\u017eiti na prikupljanje \u010dvrstih dokaza. Glavni ljudi kompanija trebaju se zapitati <strong>&#8216;postoje li stvarno razlike izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena na radnom mjestu, ili ih mi sami proizvodimo?&#8217;<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Foto: Canva<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rodna nejednakost na poslu i dalje postoji. Jedan od argumenata koji mnogo ljudi daje kao razlog tomu je razlika u pona\u0161anju \u017eena i mu\u0161karaca. Ova tvrdnja uglavnom se uvijek temelji na samoprocjeni ili anketama koje su sklonije pristranosti. Kako bi se vidjelo je li to uistinu tako, u jednoj velikoj multinacionalnoj tvrtki provedena je analiza [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":219025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6026,6025,6028],"tags":[2882,2965],"class_list":["post-219024","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-business-life-coach","category-coach","category-karijera","tag-predrasude","tag-seksizam"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219024","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=219024"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/219024\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=219024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=219024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=219024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}