{"id":218699,"date":"2023-10-04T19:00:00","date_gmt":"2023-10-04T17:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/festival-mess\/"},"modified":"2023-10-04T19:00:00","modified_gmt":"2023-10-04T17:00:00","slug":"festival-mess","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/festival-mess\/","title":{"rendered":"Novi talas nade u moru svjetskog ludila na 63. festival MESS stigao je iz Ukrajine i Litvanije"},"content":{"rendered":"\n

Najstariji pozori\u0161nji festival u regiji jugoisto\u010dne Evrope Internacionalni teatarski festival MESS<\/a><\/strong>, 63. po redu<\/strong>, otvoren je u subotu 30. septembra ove godine maestralnom izvedbom predstave Caligula<\/strong><\/em> ukrajinskog<\/strong> Nacionalnog akademskog dramskog teatra Ivan Franko iz Kijeva.<\/strong> Sarajevska pozori\u0161na publika proteklih par dana na MESSu su imali priliku gledati premijerno izvo\u0111enje predstave Alice u krevetu<\/em><\/strong> Sarajevskog ratnog teatara, SARTR, te litvanskog Othello<\/em><\/strong> u izvedbi OKT\/Vilnius City Theatra iz Vilniusa, Djeca<\/em><\/strong>, beogradskog Narodnog pozori\u0161ta, te Projekat Handke<\/em><\/strong> kosovskog teatra Qendra Multimedia. Ostatak predstava koje \u0107e publika imati priliku vidjeti na MESSU su Totovi<\/em><\/strong> (Sarajevski ratni teatar), Ivanov<\/em><\/strong> (Narodno pozori\u0161te Sarajevo), No\u0107 sa Aleksom<\/em><\/strong> (Hrvatsko narodno kazali\u0161te, Mostar), Pod oba sunca<\/em><\/strong> (Kraljevsko pozori\u0161te “Zetski dom”, Crna Gora), T4. Ofelijin vrt<\/em><\/strong> (David St\u00f6hr & ansambl, Njema\u010dka),Wakatt<\/em><\/strong> (Faso Danse Th\u00e9\u00e2tre, Burkina Faso). <\/p>\n\n\n\n

Manijakalni Caligula za novo digitalno doba<\/h2>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nje izdanje MESS-a otvorila je sjajna ekipa ukrajinskog pozori\u0161ta Ivan Franko iz Kijeva<\/strong>, koja je u Sarajevo do\u0161la iz zemlje koja pre\u017eivljava ratne strahote, gotovo identi\u010dne onima koje smo i sami pre\u017eivjeli devedesetih pro\u0161log vijeka. Njihova bravurozno izvedena predstava o Calliguli u novom digitalnom dobu <\/strong>stoga je nebi\u010dno va\u017ena i zna\u010dajna za globalna, ali i regionalna dru\u0161tvena zbivanja.<\/p>\n\n\n\n

“Sama simbolika tematike teksta i okolnosti iz kojih dolazi ekipa predstave govori o va\u017enosti teatarske umjetnosti, koja svakako jeste i mora biti korektiv i u najte\u017eim vremenima. To i jeste misija MESS-a, koji ba\u0161tini iskustvo fenomena \u201eteatra pod opsadom\u201c i zbog toga se ponosimo \u0161to \u0107e na\u0161 Festival biti platforma za predstavljanje ukrajinskih umjetnika i umjetnica u ovom va\u017enom historijskom trenutku\u201c<\/em>, <\/em><\/strong>naveo je Nihad Kre\u0161evljakovi\u0107<\/strong>, direktor Festivala MESS <\/strong>na otvaranju Festivala MESS.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ovaj dramski tekst Alberta Camusa o Caliguli, koji predstavlja jedno od najva\u017enijih teatarskih djela u 20. vijeku, re\u017eirao je Ivan Uryvskyi<\/strong>, a u predstavi igraju najzna\u010dajniji glumci s ukrajinske teatarske scene: Olekasndr Rudynskyi<\/strong>, Ksenia Basha<\/strong>, Olena Khokhlatkina<\/strong>, Akmal Hurezov<\/strong> i Roman Yasinovskyi<\/strong>. Caligula je drama koja progovara o apsolutizmu i tiraniji mo\u0107nog rimskog imperatora koji op\u010dinjen svojom okrutno\u0161\u0107u, ubijanjem i uni\u0161tavanjem svega \u0161to mu nije po volji, predstavlja obrazac iskonskog Zla. Daju\u0107i sebi bo\u017eanske privilegije Caligula na svom osvetni\u010dkom putu, zbog gubitka svoje voljene sestre, otkriva prikrivene razloge svoje okutnosti i bahatosti, tra\u017ee\u0107i da se njegovoj volji pokori svijet koji mu je pod nogama, ne priznaju\u0107i usamljenost i nevoljenost kao izvor svoje frustracije svijetom oko sebe.<\/p>\n\n\n

\n
\"63.
Caligula, Ivan Franko teatar, Kijev, Ukrajina<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Na minimalisti\u010dki ogoljenoj sceni sa ogromnim \u017eeljeznim ormarom sa ladicama, koje predstavljaju razli\u010dite ladice na\u0161ih \u017eivota, svojom sjajnom facijalnom ekspresijom i delikatnom dijalo\u0161kom miniciozno\u0161\u0107u ukrajinski glumci su sjajno predo\u010dili sve nijanse Caligulinog ludila i opsesivne okrutnosti. Bilo je to savr\u0161eno modernisti\u010dko pripovijedanje o nihilisti\u010dkoj poetici u\u017easa diktatorske okrutnosti i ru\u0161ila\u010dkog Caligulinog duha, koje nas je vratilo u dana\u0161nji dru\u0161tveno-historijski kontekst kada na tlu Ukrajine, okovani ruskom \u017eeljeznom ratnom ma\u0161inerijom, gra\u0111ani i gra\u0111anke Ukrajine do\u017eivljavaju okrutnost i samo\u017eivost jednog modernog Caligule. Ova je predstava bila izvrstan povod da se zapitamo svjedo\u010dimo li novom modelu Caliguline manijakalnosti za novo digitalno doba <\/strong>na tlu Ukrajine i kako se takva drama, satkana od zla, mo\u017ee okon\u010dati.<\/p>\n\n\n\n

Kor\u0161unovasov Otello u liku tamnopute \u017eene protiv femicida i homofobije<\/h3>\n\n\n\n

Oskaras Kor\u0161unovas<\/strong>, litvanski redatelja i osniva\u010d OKT\/Vilnius City Theatra iz Vilniusa<\/strong>, svjetska redateljska zvijezda i jedan od najnagra\u0111ivanijih redatelja dana\u0161njice u posljednje dvije decenije, stari je znanac sarajevske pozori\u0161ne publike. Upravo je Kor\u0161unovas me\u0111u prvim internacionalnim redateljima do\u0161ao 2001. na MESS i osvojio nagradu za najboljeg mladog reditelja za predstavu Majstor i Margarit<\/em>a. <\/p>\n\n\n\n

Ove je godine na MESS Kor\u0161unvas doveo ekipu litvanskog OKT pozori\u0161ta koje je fenomenalno odigralo Shakespearovog Otella<\/strong>. “Shakespeare u svojim djelima oslikava i dana\u0161nje vrijeme,<\/strong> a rijetko ga se sre\u0107e na teatarskim scenama jer nije politi\u010dki korektan. On je vi\u0161eslojni autor, koji se bavi su\u0161tinom i dubinskim pogledom na realnost, a ideologije dana\u0161njice stvari gledaju prili\u010dno povr\u0161no, sve je osmi\u0161ljeno za brzu upotrebu i vrijednost svega opada<\/em>“, izjavio je Kor\u0161unovas prije predstave. <\/p>\n\n\n\n

Poznat po svom bravuroznom teatarskom jeziku apsurda i banalizaciji forme i ogoljavanju dru\u0161tvenih standarda Kor\u0161unovas nam je priredio suvremeno vi\u0111enje Otella. Sjajna tragedija, koju je Shakespeare savr\u0161eno utkao u vrijeme renesanse, u Kor\u0161unovasovoj izvedbi sjajno korespondira sa dana\u0161njim vremenom posvema\u0161njeg licemjerja, la\u017enih ideala skromnosti i vrijednosti, razornog konflikta kojeg izaziva nepovjerenje i ljubomora, koji u kona\u010dnici dovodi do femicida. Nepovjerenje i la\u017eljivost, dru\u0161tveno licemjerje i pohlepa, manipulativnost istinom, postali su glavni temelji me\u0111uljudskih i partnerskih odnosa u dana\u0161njem svijetu i Kor\u0161unovas je sjajno portretirao apsurdnost takvih dru\u0161tvenih standarda i u likovima Otella i njegovih suradnika Jaga, Rodriga i ostalih vojnika, naspram nedu\u017ene, naivne du\u0161e otjelotvorene u zaljubljenoj Desdemoni.<\/p>\n\n\n

\n
\"63.
Otello, OKT Vilnius City teatar, Litvanija<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Vrlo zanimljiva scenografska postavka u kojoj glumci cijelu predstavu u trajanju od tri i po sata savr\u0161enim akrobatskim vje\u0161tinama igraju na malim i velikim kolutovima, nalik na one za kablove, Kor\u0161unovas je vje\u0161to postavio u vrijeme Mleta\u010dke invazije na Kipar, koja savr\u0161eno korespondira s dana\u0161njim vremenom selfi kulture, mobilne infomanije i opsesije dru\u0161tvenim mre\u017eama, fenomena trollanja i otrovne homofobije na mre\u017eama. Muzika koja prati glumce je vrlo zanimljiva, jer se izvodi na sceni uz jednu gitaru i elektri\u010dno poja\u010dalo, a glumci u svojim kostimima od fudbalskih dresova, renesansnih kostima, i onih komedija\u0161kih iz Comedie dell arte, savremenih outfita do onih ratnih pustinjskih odora sjajno oslikavaju poveznicu suvremenog licemjerja i onog iz vremena renesanse.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Su\u0111enje za seksualno zlostavljanje Milene Radulovi\u0107 va\u017eno je za sve \u017eene<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U vremenu “femicidne” kulture <\/strong>i op\u0107ehvaljenog homofobnog stila \u017eivljenja Kor\u0161unovas <\/strong>nam predstavlja Otella u liku tamnopute \u017eene, glumice afri\u010dko-litvanskog porijekla, koja biva savr\u0161en odraz tog podmuklog Maura, nemleta\u010dkog sina, nekr\u0161\u0107anina, kojeg valja ukloniti spletkama, la\u017eima i ljubomornim smicalicama. Treba li re\u0107i da je glavna glumica Onida Kunsunga Vild\u017eiuniene <\/strong>majstorski odigrala vi\u0161eslojnu ulogu Otella, tog suvremenog mu\u0161karca ratnika\/ljubavnika, nesviklog povjerenju svojoj ljubljenoj, no potrebi za ka\u017enjavanjem zbog buke okolnih glasova koji govore o Desdemoninoj tobo\u017enjoj nevjeri, koju na koncu, ostra\u0161\u0107en mr\u017enjom i srd\u017ebom, ka\u017enjava ubistvom. Jo\u0161 jedan renesansno-suvremeni femicid <\/strong>na djelu sjajno je portretiran u Kor\u0161unovasovoj radionici i potvrda da niti jedan zlo\u010din nije isklju\u010divi odraz suvremenog dru\u0161tva, nego da je duboko ukorijenjen u bivstvo \u010dovjeka jo\u0161 od davnina.<\/p>\n\n\n\n

“Deca” je predstava koja govori o modernom Idealu “zlatnog djeteta” <\/h3>\n\n\n\n

Brojna gluma\u010dka ekipa beogradskog Narodnog pozori\u0161ta,<\/strong> sa dje\u010dijim horom “Nade”, odigrala je sino\u0107 sjajnu predstavu pod nazivom Deca<\/strong>, redateljice i kompozitorice Irene Popovi\u0107<\/strong>, prema romanu Deca Milene Markovi\u0107. Bila je to predstava koja u sebi kombinira elemente drame, mjuzikla, dje\u010djih predstava u kojoj je glumilo i pjevalo, a sve na temu odnosa roditelja prema djeci i djece prema djeci. Izvanrednom koreografijom Irena Popovi\u0107 izvanredno je uspjela u\u0161timati ogroman scenski i orkestarsko-muzi\u010dki ansambl od \u010detrdesetak ljudi na sceni koji je pokazao izvrsnu \u010daroliju mjuzikla u kombinaciji s teatarskim bravurozama. <\/p>\n\n\n\n

Na podneblju gdje roditelji jo\u0161 uvijek imaju apsolutno pravo na ljubav i ka\u017enjavanje svoje djece, i da ga vole i da ga tuku u isto vrijeme, prema onoj poznatoj balkanskoj matrici “ja sam te rodlila\/o, ja \u0107u ti i presuditi”, <\/strong>djeca su postala simbol nadnaravnog obo\u017eavanja i smatramo ih najvrijednijim trofejima u svom postojanju. Ovom predstavom glumci su nam predo\u010dili sve nijanse dje\u010djeg bivanja djetetom, na koje pre\u010desto zaboravimo izazvano nerazumijevanjem okoline za njihove potrebe, te su ogolili na\u0161 sveprisutni moderni ideal “zlatnog djeteta”.<\/strong> Svi ovi elementi, od muzike do pripovijedanja, tu su da nam svima pomognu zagledati se u sebe i na kraju osvijestiti potrebe svog unutra\u0161njeg djeteta, bez obzira koliko nam je goidina i u kojoj smo \u017eivotnoj fazi.<\/p>\n\n\n\n

Predstava Projekat Handke<\/strong> kosovskog autorsko-redateljskog para Jetona i Blerte Neziraj, prikazana je sino\u0107 na sceni SARTR u okviru MESSa, a koja je koprodukcija vi\u0161e teatara i festivala: kosovskog Qendra Multimedia <\/strong>u saradnji sa Mittelfest & Teatro della Pergola <\/strong>iz Firence, njema\u010dkim Teatrom Dortmund<\/strong>, Narodnim pozori\u0161tem Sarajevo<\/strong> i Me\u0111unarodnim teatarskim festivalom MESS \u2013 Scena MESS<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

To je projekat jednog panevropskog umjetni\u010dkog ansambla, koji predstavu izvodi na engleskom jeziku, a govori o slobodi govora i umjetni\u010dkoj i dru\u0161tvenoj odgovornosti u kontekstu ispravne politi\u010dke opredijeljenosti. Tema predstave je kontroverzna odluka \u0160vedske akademije da Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost 2019. dodijeli austrijskom piscu Peteru Handkeu, osvjedo\u010denom promotoru upitnosti postojanja bosansko- hercegova\u010dke ratne tragedije i genocida u Srebrenici, te njegovoj ogromnoj podr\u0161ci Slobodanu Milo\u0161evi\u0107u i \u010detni\u0161tvu. Glumci na sceni vro jasno propituju njegov status umjetni\u010dkog stvaranja uz istovremeno podr\u017eavanje fa\u0161isti\u010dkih i homofobnih pokreta, koji negiraju i Holokaust nad Jevrejima u II svjetskom ratu, pa i genocid u Srebrenici iz jula ‘95. Tekst u kojem Jeton Neziraj propituje nu\u017enost skandaloznosti, koju je proizvela dodjela Nobelove nagrade takvom osvjedo\u010denom \u010detni\u010dkom promoteru u liku Handkea, sjajno se reflektira na kontroverznost i legitimnost, te komercijalnost starih tradicionalnih dru\u0161tvenih fenomena, kojemu zasigurno pripada i kult Nobelove nagrade, a koja sve manje korespondira sa stvarnim dru\u0161tvenim zbivanjima.<\/p>\n\n\n

\n
\"63.
Handke Project<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Mo\u017ee li umjetnik stvarati umjetnost, a ne gajiti suosje\u0107anje prema esencijalnim ljudskim potrebama? Mo\u017eemo li odvojiti umjetnost od umjetnika? Mo\u017eemo li zamjeriti umjetnicima pomanjkanje etike, morala i empatije? Je li cancel culture fenomen<\/strong> dobar odgovor na takve eskapade ili je jedini izlaz educirati mlade ljude da posjeduju svijest o dobrom i lo\u0161em, te da usvoje kriti\u010dko razmi\u0161ljanje kao jedinu ispravnu odrednicu za dono\u0161enje sopstvenih zaklju\u010daka, i o umjetnosti koja postane politi\u010dko oru\u017eje? <\/p>\n\n\n\n

Foto: Festival MESS <\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najstariji pozori\u0161nji festival u regiji jugoisto\u010dne Evrope Internacionalni teatarski festival MESS, 63. po redu, otvoren je u subotu 30. septembra ove godine maestralnom izvedbom predstave Caligula ukrajinskog Nacionalnog akademskog dramskog teatra Ivan Franko iz Kijeva. Sarajevska pozori\u0161na publika proteklih par dana na MESSu su imali priliku gledati premijerno izvo\u0111enje predstave Alice u krevetu Sarajevskog ratnog teatara, SARTR, te litvanskog […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":218700,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6037],"tags":[1675],"class_list":["post-218699","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zivot","tag-kultura"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218699"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218699\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/218700"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}