{"id":218613,"date":"2023-09-08T20:00:00","date_gmt":"2023-09-08T18:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/fondacija-cure-pitchwise\/"},"modified":"2023-09-08T20:00:00","modified_gmt":"2023-09-08T18:00:00","slug":"fondacija-cure-pitchwise","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/fondacija-cure-pitchwise\/","title":{"rendered":"Fondacija CURE i Festival PitchWise slave 18. ro\u0111endan"},"content":{"rendered":"\n

\u017denski aktivizam u ovoj zemlji i nije osobito atraktivna, a ni po\u017eeljna aktivnost ni ve\u0107ini \u017eena koje ovdje \u017eive i kojih se taj aktivizam u kona\u010dnici i ti\u010de, a ponajmanje politi\u010darima i politi\u010darkama koji bi na\u0161e \u017eenske interese i zahtjeve za rodnu jednakost trebali zastupati u svojim poslani\u010dkim politikama. Zato je ovogodi\u0161nji, jubilarni osamnaesti, Festival PitchWise<\/a><\/strong>, fenomenalna prilika da se jo\u0161 jedanput podsjetimo za\u0161to je \u017eenski aktivizam u ovoj zemlji beskrajo va\u017ean. Fondacija CURE<\/a><\/strong>, koja ve\u0107 18. godinu zaredom, organizira Festival \u017eenske umjetnosti i \u017eenskog aktivizma PitchWise<\/strong>, ove godine slave svoj 18. ro\u0111endan<\/strong> i svoju punoljetnost. Ovogodi\u0161nje izdanje PitchWise<\/strong>-a koje traje od 7-10.9.2023<\/strong>. otvoreno je izlo\u017ebom u Historijskom muzeju u Sarajevu posve\u0107enoj promociji \u017eenske umjetnosti i aktivizma.<\/p>\n\n\n\n

S PR managericom i projekt koordinatoricom<\/strong> Fondacije CURE, Medinom Muji\u0107, <\/strong>razgovaramo o njihovom aktivisti\u010dkom sazrijevanju, o tome za\u0161to je nu\u017eno neumorno se svakodnevno boriti za \u017eenska prava posebno u trenutku kada se sve sna\u017enije bude ultratradicionalni i patrijarhalni galsovi, koji \u017eele \u017eenama u svijetu, a i u na\u0161oj zemlji, uskratiti i oduzeti i ovo malo prava na jednakost i razli\u010ditost koje smo izborile u proteklih stotinjak godina.<\/p>\n\n\n\n

Fondacija CURE slavi 18 godina sna\u017enog \u017eenskog aktivizma <\/h2>\n\n\n\n

Da bismo se podsjetili na po\u010detnu ideju od koje je nastala Fondacija CURE<\/strong> pri\u010da i Festival PitchWise<\/strong> treba se sjetiti te davne 2004. kada se grupa \u017eena i djevojaka, bosanskohercegova\u010dkih aktivistkinja i umjetnica i ljubiteljica alternativne umjetnosti okupila kreiraju\u0107i aktivni \u017eenski pokret s ciljem promoviranja \u017eenske solidarnosti i unaprje\u0111enja \u017eenskih prava. Jedan dio tada\u0161njeg tima CURE je zapo\u010deo s organiziranjem razli\u010ditih umjetni\u010dkih performansi, radionica i izlo\u017ebe u napu\u0161tenim javnim prostorima promoviraju\u0107i \u017eensku alternativnu umjetnost. Sje\u0107am se tada\u0161njih gerilskih aktivisti\u010dkih aktivnosti kada su \u010dlanice prve ekipe CURE, jo\u0161 davne 2006., organizirale genijalnu izlo\u017ebu alternativnih umjetnica u napu\u0161tenim prostorijama Tvornice \u010darapa Klju\u010d u centru Sarajeva. Bilo je to vrijeme upoznavanja na\u0161eg dru\u0161tva sa \u017eenskim aktivizmom i alternativnom \u017eenskom umjetno\u0161\u0107u, vrijeme u kojem je Fondacija CURE hrabro osvajale javni prostor, i usput u svojoj borbi odrastale i sazrijevale u ozbiljan \u017eenski aktivisti\u010dki pokret. Tome svjedo\u010di i izlo\u017eba u Historijskom muzeju, kojom je ove godine otvoren Festival PitchWise i koja se mo\u017ee posjetiti do kraja Festivala.<\/p>\n\n\n

\n
\"fondacija
Medina Muji\u010d, PR managerica Fondacije CURE<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

“Ideja PitcWise <\/strong>festivala od na\u0161eg po\u010detka je zauzimanje napu\u0161tenih javnih prostora i promocija umjetnica, aktivistkinja, teoreti\u0107arki i feministkinja. PitchWise festival se odr\u017eava vec 18. godinu, na istom mjestu kao i one prve godine kada je i pokrenut kao koncept u kojem se predstavlja anga\u017eovana, alternativna i feministi\u010dka umjetnost. Nakon ovih 18 godina mo\u017eemo re\u0107i da smo danas od svega najvi\u0161e ponosne na vidljivost umjetnica s posebnim fokusom na \u017eene iz Sarajeva i BiH, koje su dobile priliku da izla\u017eu svoje radove<\/em>“, ka\u017ee Medina.<\/p>\n\n\n\n

Fondacija CURE ove godine slave 18 godina svog djelovanja na promociji \u017eenskog aktivizma u BiH, no ne treba zaboraviti poraznu \u010dinjenicu da se dru\u0161tveni status \u017eena u BiH nije zna\u010dajno unaprijedio posljednjih dvadesetak godina i obezbijedio potpunu ravnopravnost i rodnu jednakost s mu\u0161karcima. S druge strane treba priznati da \u017eene u BiH i u cijelom svijetu, prije samo 150 godina, nisu imale pristup obrazovanju, radu, napretku u karijeri, pokretanju svog biznisa, posjedovanju nekretnina…O \u017eivotu \u017eena su odlu\u010divali njihovi o\u010devi ili mu\u017eevi. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Lejla Selimovi\u0107: Restauracija namje\u0161taja je moja velika ljubav i strast<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

“Ne zaboravimo da su postojale \u017eene kroz na\u0161u historiju koje su se uspjele oduprijeti takvom sistemu i bile neustra\u0161ive, hrabre, uspje\u0161ne, doprinosile su razvoju cijelog svijeta, ali, na\u017ealost, to su bili samo pojedina\u010dni slu\u010dajevi. Tek onda kada su se \u017eene po\u010dele svjesno, masovno i djelotvorno organizovati radi pobolj\u0161anja svog polo\u017eaja, po\u010dinje istorija promjena podre\u0111enog polo\u017eaja \u017eena. Tada je po\u010dela pozitivna promjena polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu. Ali, niti jedan sistem, koji je kreiran u pro\u0161lim ali i u dana\u0161njem dru\u0161tvu, \u017eenama ne daje potpunu ravnopravnost. \u010cak i sistemima, gdje su se \u017eene masovno zapo\u0161ljavale, to je bilo u profesijama u tekstilnoj industriji, prosvjeti, zdravstvu, medijima, za koje su po pravilu bile slabije pla\u0107ene. U BiH su \u017eene pro\u0161le jako sli\u010dnu historiju, da bismo do\u0161le do 2022. godine, godine kada retradicionalizacija, fa\u0161izam, nacionalizam i patrijarhat sve vi\u0161e osvaja teritorije BiH. Retoriku vode lideri mu\u0161karci, \u010dije je glavno sredstvo mjerenja radikalizma ideologije koju zastupaju, koli\u010dina ograni\u010davanja sloboda i prava \u017eena”<\/em>, tvrdi Medina. <\/p>\n\n\n\n

\u017denski aktivizam upozorava na mizoginost na\u0161eg patrijarhalnog dru\u0161tva<\/h3>\n\n\n\n

Mnoge \u017eene zaokupljene \u017eongliranjem izme\u0111u svojih korporativnih ili poduzetni\u010dkih karijera i privatnog \u017eivota nemaju vremena da razmi\u0161ljaju o \u017eenskom aktivizmu i \u017eenama aktivisticama koje \u017eenski aktivizam i feminizam smatraju svojim \u017eivotnim opredjeljenjem. Nerijetko svjedo\u010dimo vrlo ru\u017enom odnosu kojim \u017eene iz mainstream krugova na\u0161eg dru\u0161tva gledaju s visoka, s prili\u010dno izra\u017eenom dozom nepo\u0161tovanja i prijezira, na bh. aktivistice, feministice i borkinje za \u017eenska prva, rodnu jednakost i ravnopravnost u ovoj zemlji. Valjda zbog toga \u0161to \u017eene aktivistice i feministice ukazuju na goleme probleme u ovom patrijarhalnom,<\/strong> duboko mizoginom dru\u0161tvu<\/strong> i tako remete idili\u010dne slike njihovih instagramiziranih \u017eivota. A onda nas, tako izvrsno uljuljkane, sve redom u ovoj na\u0161oj nakardno skrojenoj dru\u0161tvenoj zajednici zapanji narastaju\u0107i val nasilja nad \u017eenama i sve u\u010destaliji femicid.<\/p>\n\n\n

\n
\"fondacija
18. PitchWise<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

“Patrijarhat je jedan od glavnih uzroka nezadovoljavaju\u0107eg polo\u017eaja \u017eene u dru\u0161tvu kao i njegovanje negativnih tradicionalnih obi\u010daja koji \u017eenu stavljaju na drugo mjesto. Sve to doprinosi i pove\u0107anju rodno zasnovanog nasilja. Samim tim dolazimo i do nefunkcionalnog sistema koji ne prepoznaje femicid u svom zakonskom okviru. Osim toga, sankcije za prestupnike rodno zasnovanog nasilja nisu adekvatne ili postoje olak\u0161avaju\u0107e okolnosti koje prestupnicima mogu biti samo motiviraju\u0107e. \u017denski aktivizam<\/strong> postoji i da nije aktivistkinja\/a mnoga de\u0161avanja ili negativne pojave u dru\u0161tvu bi bile zanemarene ili neprimje\u0107ene. Aktivisti\/kinje rade na promicanju boljeg polo\u017eaja \u017eena u BiH na na\u010din da skre\u0107u pa\u017enju na negativna de\u0161avanja, u\u010destvuju u kreiranju Zakona, pokre\u0107u odre\u0111ene akcije, proteste, pokrete…Uspostava ravnopravnosti spolova jedan je od klju\u010dnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog savremenog dru\u0161tva. Ravnopravnost spolova zna\u010di jednaku vidljivost, osna\u017eivanje i u\u010de\u0161\u0107e oba spola u svim sferama javnog i privatnog \u017eivota i ima za cilj promoviranje punog u\u010de\u0161\u0107a \u017eena i mu\u0161karaca u dru\u0161tvu<\/em>“, isti\u010de Medina.<\/p>\n\n\n\n

U politi\u010dkim agendama \u017eene slu\u017ee za zadovoljavanje kvote od 40%<\/h3>\n\n\n\n

Iako je \u017eenski aktivizam u ovoj zemlji, a ujedno i djelovanje Fondacije CURE, postao neupitan partner u kreiranju zakonskih rje\u0161enja i politika jo\u0161 je pred nama puta koji valja pre\u0107i kako bi omogu\u0107ili daljnji evolucijski razvoj ovog dru\u0161tva u pravcu akceptiranja \u017eenskih prava na razli\u010ditost u svim segmentima \u017eivljenja i djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

“\u017dene se u BiH suo\u010davaju sa nizom problema. Jedan od osnovnih problema je \u0161to nemaju jednake mogu\u0107nosti djelovanja kako u javnoj tako i u privatnoj sferi djelovanja. Svaki segment u javnoj sferi nosi posebne izazove. Ukoliko posmatramo uce\u0161\u0107e u politi\u010dkim procesima vidimo da se \u010desto \u017eene koriste u svrhu zadovoljavanja kvote od 40%<\/strong> i samim tim nemamo dovoljan broj \u017eena na odlu\u010duju\u0107im pozicijama, jer prilikom raspodjele vlasti i imenovanja na odre\u0111ene funkcije \u017eena nema, jer tada ne va\u017ei kvota od 40%”, <\/em>tvrdi Medina.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno \u017eene u ovoj zemlji jo\u0161 uvijek zahtijevaju elementarna prava na jednakost u radno-pravnim zakonskim okvirima, koji bi nama \u017eenama omogu\u0107ili bolje organiziranje privatnog \u017eivota i vremena koje bismo posvetile odgoju djece i svojoj porodici. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Kako je isabella Ressellini redefinisala kanone ljepote<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

“Mi jo\u0161 uvijek nemamo adekvatno rije\u0161en problem porodiljnih naknada, olak\u0161ica za samohrane majke i jedoroditeljske porodice itd. Svaka od ovih sfera nosi svoj izazov u kojem naj\u010de\u0161\u0107e \u017eene ispa\u0161taju i potreban im je dodatni trud da bi ostvarile iste mogu\u0107nosti kao one koje imaju njihove kolege mu\u0161karci. Mnoge od nas su na samim marginama dru\u0161tva, ne odlu\u010dujemo o va\u017enim ekonomskim i politi\u010dkim pitanjima, ne sudjelujemo u va\u017enim odlukama o sada\u0161njosti i budu\u0107nosti na\u0161e zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi. \u017dene nisu u\u010destvovale u kreiranju Ustava BiH, nisu prepoznate kao ustavna kategorija, nisu uklju\u010dene u pregovara\u010dke procese poslijeratne obnove dr\u017eave, mirovnim procesima, a ni procesima integracije BiH u EU<\/em>“, tvrdi Medina.<\/p>\n\n\n\n

Trebamo implementirati zakone i konvencije i sprije\u010diti nasilje i femicid<\/h3>\n\n\n\n

Narastaju\u0107i val tvrdog konzervatizma i povratak tvrdokornog patrijarhata i tradicionalizma kojemu svjedo\u010dimo na globalnoj i na regionalnoj sceni, uz sveprisutni nacionalizam, bri\u017eljivo odgajan kao \u017eivotni moto na\u0161eg dru\u0161tva koje gu\u0161i ve\u0107 decenijama, poprima dimenzije koje su krajnje zabrinjavaju\u0107e. Nemamo vi\u0161e niti sekunde vremena stojati sa strane i\u0161\u0107u\u0111avaju\u0107i se sebi\u010dno “odakle ovaj vjetar pu\u0161e”, jer je odavno kucnulo vrijeme za akciju. Fondacija CURE ve\u0107 godinama ukazuje na narastaju\u0107i val nasilja nad \u017eenama rade\u0107i na aktivnom istra\u017eivanju situacije na terenu, u cijeloj BiH, na \u0161to su ukazuju u svojim istra\u017eivanjima, od kojih je jedno od najva\u017enijih objavljeno u njihovoj publikaciji “Rodno zasnovano nasilje-mjenjanje pravila i praksi- Pregled stanja u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori”<\/a>,<\/em> autorice Maje \u0160enk. <\/p>\n\n\n

\n
\"femicid
Performance Stop Femicidu by Fondacija Cure<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

“Neophodno je implementiranje i po\u0161tivanje svih zakona, konvencija<\/strong> i amandmana koje imamo u BiH, kao i stroge sankcije za nepo\u0161tivanje istih. Trebamo graditi dru\u0161tvo jednakih mogu\u0107nosti i djelovanja, bez propitivanja da li je u pitanju \u017eena ili mu\u0161karac. Potrebne su nam stru\u010dne i educirane osobe na odgovoraju\u0107im mjestima odlu\u010divanja kako bi se mogli\/e nadati boljem sutra, ali i kako bi omogu\u0107ili\/e budu\u0107im generacijama bolje uvjete \u017eivljenja. Potrebno je uvesti kaznene politike za prekr\u0161ioce\/teljice svih zakona, amandmana i konvencija koje je BiH usvojila i ratificirala, kao \u0161to je Istanbulska konvencija. I samim tim bi i situacija u praksi bila znatno druga\u010dija. Jer, bez kaznenih politika pojedinci\/ke se lak\u0161e odlu\u010duju da nepo\u0161tuju ili da kr\u0161e odre\u0111ene odredbe, jer ne snose sankcije za u\u010dinjeni zlo\u010din<\/em>“, odlu\u010dno tvrdi Medina na kraju na\u0161eg razgovora.<\/p>\n\n\n\n

Fondaciji CURE<\/strong> \u010destitamo njihov 18. ro\u0111endan i pozivamo vas da im se pridru\u017eite na PitchWise festivalu koji traje do 11.9.2023. u Historijskom muzeju BiH. Ulaz je slobodan za sve gra\u0111ane i gra\u0111anke, a vi\u0161e informacija mo\u017eete dobiti na www.fondacijacure.org<\/a><\/p>\n\n\n\n

Photo: Fondacija CURE<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n