{"id":218303,"date":"2023-06-08T21:00:00","date_gmt":"2023-06-08T19:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/zilka-spahic-siljak-feminizam-i-rodni-stereotipi\/"},"modified":"2023-06-08T21:00:00","modified_gmt":"2023-06-08T19:00:00","slug":"zilka-spahic-siljak-feminizam-i-rodni-stereotipi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/zilka-spahic-siljak-feminizam-i-rodni-stereotipi\/","title":{"rendered":"Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak: “Rodni stereotipi uzrok su manjka \u017eena na liderskim pozicijama”"},"content":{"rendered":"\n

U patrijarhalnom i duboko tradicionalnom dru\u0161tvu u kojem \u017eivimo rodna ravnopravnost se jo\u0161 uvijek smatra sporednom stvari i vrlo \u010desto se bilo kakva rasprava o rodnim ulogama i rodnom identitetu po\u0161prdno etiketira. Istina je da \u017eene danas \u017eive bolje no ikada, no \u017eenska prava jo\u0161 uvijek nisu u potpunosti jednaka onima koje imaju mu\u0161karci. Razlog tome je i na\u0161a \u017eenska, vrlo slaba\u0161na osvje\u0161tenost o \u017eenskim ulogama, jasnom definiranju na\u0161ih, \u017eenskih prava i sloboda u dru\u0161tvu. Povrh svega \u0161to ovom dru\u0161tvu nedostaje je nespremnost patrijarhalnog i duboko klasno podijeljenog dru\u0161tva u kojem \u017eivimo da prihvati \u017eene kao ljudska bi\u0107a s jasno definiranim potrebama, slobodama i pravima da \u017eivimo u svijetu apsolutne jednakopravnosti s mu\u0161karcima koje tradicionalna dru\u0161tva prihvataju kao jedine meritorne subjekte istinskog dru\u0161tvenog napretka. Evoluirali kao dru\u0161tvo jesmo. Ali na\u017ealost nije ba\u0161 evoluiralo i na\u0161e poimanje o rodnim ulogama. <\/p>\n\n\n\n

Vjerujem da mnoge \u017eene niti ne znaju \u0161ta ustvari rije\u010d feminista\/feministica zna\u010di. Wikepedia<\/a> ka\u017ee da je feminista ili feministica<\/strong><\/em> osoba koja vjeruje u socijalnu, politi\u010dku i ekonomsku jednakost spolova<\/em>. Jednostavno, kristalno jasno. No, je li to ba\u0161 uvijek svima u potpunosti jasno? Sa Zilkom Spahi\u0107 \u0160iljak<\/strong>, profesoricom rodnih nauka, feministicom i aktivisticom, graditeljicom mira razgovaramo o feminizmu i \u017eenskom aktivizmu i razlozima za\u0161to danas, vi\u0161e no ikad, trebamo educirati dru\u0161tvo o tome \u0161to je feminizam i za\u0161to je danas va\u017eno shvatiti da problem rodnih uloga postoji i da ga svi skupa trebamo rje\u0161avati, i mu\u0161karci i \u017eene, i da svi trebamo biti feministi i feministice.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to \u017eenski aktivizam predstavlja?<\/h2>\n\n\n\n

Rade\u0107i kao mlada aktivistica na zbrinjavanju \u017eena koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje u ratu u BiH Zilha Spahi\u0107 \u0160iljak je posve nesvjesno odabrala svoju karijeru i svoj \u017eivotni put. Prisje\u0107au\u0107i se tih zlokobnih vremena svjesna je da se, potpuno nepripremljena i neiskusna, preko no\u0107i zatekla u situacijama u kojima je pomagala \u017eenama koje su pro\u0161le te\u0161ke torture i nasilje i koje nisu mogle razumjeti za\u0161to su ba\u0161 one morale biti izlo\u017eene takvim vrstama nasilja. To iskustvo je, priznaje Zilka, bilo klju\u010dna prekretnica u njenom \u017eivotu opredijeliv\u0161i ju da nastavi svoje obrazovanje u pravcu ljudskih prava i rodnih studija. Shvativ\u0161i da je nu\u017eno i teorijski uobli\u010diti i artikulirati sve ono \u010dime se bavila u praksi, neznaju\u0107i to adekvatno imenovati i jasno nau\u010dno definirati, posvetila je svoju nau\u010dnu karijeru izu\u010davanju rodnih nauka fokusiraju\u0107i se na teme roda, feminizma, religije, politike, izgradnje mira i obrazovanja. <\/p>\n\n\n\n

\"Feminizam
Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cSebe vidim kao znanstvenicu, aktivisticu i graditeljicu mira. Feministi\u010dki pristupi znanju zahtijevaju poveznicu sa aktivizmom, kako bi znanja koja produciramo bila djelotvorna u praksi i povezana za \u017eivotima ljudi, a izgradnja mira u su\u0161tini i jeste povezivati ljude, uspostavljati pokidane veze i graditi nove. Danas vodim Transkulturnu psihoscijalnu obrazovnu fondaciju u Sarajevu i akademska direktorica sam Univerzitetskog Gender Resursnog centra na Univerzitetu u Sarajevu. Godinama sam radila u Americi i to iskustvo mi je pomoglo da mostove koje pravim obogatim velikom mre\u017eom ljudi i insitucija<\/em>\u201d, poja\u0161njava Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

Opredijeliv\u0161i se da istovremeno bude posve\u0107ena nauci i gradnji akademske karijere kao i izgradnji svog religijskog habitusa Zilka \u010desto isti\u010de da je njena akademska i dru\u0161tvena karijera posve\u0107ena aktivizmu koji je utemeljen i u religiji, ali koji korespondira sa gra\u0111anskim aktivizmom. Stoga sam upitala Zilku kako bismo mogli najjednostavnije pribli\u017eiti javnosti formulaciju muslimanskog feministi\u010dkog identiteta kojem pripada i njegovu poveznicu s gra\u0111anskim aktivizmom, te da li takav aktivizam mo\u017eemo nazvati i \u017eenskim aktivizmom?<\/p>\n\n\n\n

\u201cZa mene je religija i uto\u010di\u0161te i inspiracija za djelovanje. Moj gra\u0111anski aktivizam uvijek je imao svoje upori\u0161te u religiji, jer vjernica i vjernik moraju \u017eivjeti humanisti\u010dki i kao odgovorna ljudska bi\u0107a. Kao vjernica i neko ko ima formalno islamsko obrazovanje uvijek sam nastojala propitivati religiju u intersekciji s rodom, politikom, kulturom i identitetima, jer vjera koja se ne propituje i ne provjetrava novim perspektivama postaje okamenjena suhoparna tradicija i emocija, koju se onda lahko pretvara u ideologiju i idolatriju. Religija bi trebala o\u017eivljavati na\u0161 duh, davati nam snagu, motivaciju i podstrek na dobro, a ne da nam se nekriti\u010dki name\u0107u ustaljeni patrijarhalni obrasci pona\u0161anja koji su \u0161tetni i za \u017eene i mu\u0161karce. Muslimanski feminizam je za mene i identitet i analiti\u010dka kategorija, \u0161to zna\u010di da se ja identificiram jasno kao muslimanska feministkinja koja se zala\u017ee za dru\u0161tvenu pravdu, a dru\u0161tvene pravde nema bez rodne pravde. Islam nudi odli\u010dnu paltformu zajedni\u010dkog djelovanja \u017eena i mu\u0161karaca u ostvarivanju pravde, pod uvjetom da se porukama islama pristupa otvorena uma i da se njegove poruke iznova \u010ditaju i otpakuju u svakom vremenu i kontekstu<\/em>“, pojasnila je Zilka.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e<\/em><\/strong>: \u017dena koja je pomjerala granice arhitekture: Zaha Hadid<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nije sramota biti feministica<\/h3>\n\n\n\n

Svjedo\u010dila sam u posljednje vrijeme na nekoliko skupova posve\u0107enih \u017eenskom poduzetni\u0161tvu i liderstvu vrlo \u010dudnom i apsolutno neutemeljenom ogra\u0111ivanju \u017eena poduzetnica, ali i onih iz korporativnog bizinsa, od feminizma i potrebe za \u017eenskim aktivizmom. <\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je Zilka postalo va\u017eno danas svakodnevno podcrtavati da nije sramota biti feministica i da to nije rogobatna funkcija, nego blagodarna karakteristika ljudskog, gra\u0111anskog aktivizma, bez koje zasigurno ne bismo danas hrabro i smjelo kro\u010dile ovim \u201cdunjalukom\u201d kao \u017eene nau\u010dnice, biznismenke, politi\u010darke, bankarice, u\u010diteljice, slikarice, novinarke, pilotkinje\u2026?<\/p>\n\n\n\n

\u201cSuo\u010davamo se s otporima rodnoj ravnopravnosti diljem svijeta, pa i na Balkanu a to se reflektira i u \u010destim izjavama \u017eena, poput: ja podr\u017eavam \u017eene da budu ravnopravne, ali nisam feministica. Godinama slu\u0161am \u017eene na javnoj sceni, ali i u svakodnevnoj komunikaciji koje se ogra\u0111uju od feminizma kao od ne\u010deg ne\u010dasnog, prljavog i zaraznog a da o feminizmu vrlo malo znaju. Uvijek se pitam \u0161ta to toliko uznemirava \u017eene da imaju potrebu nagla\u0161avati kako nisu feministice iako ih niko ne pita i ne tra\u017ei da se izjasne. Mnogo je razloga za to, a jedan od najve\u0107ih je strah da ih neko ne svrsta u grupe onih za koje se misli da su protiv obitelji, tradicije, religije i mrziteljice mu\u0161karaca. Feminizam je borba protiv opresije, seksizma i izrabljivanja \u017eena kako bi one bile ravnopravne s mu\u0161karcima. Vremenom se feminizam u medijima i javnosti reducirao na pojednostavljene  stereotipne slike brkatih, mu\u0161kobanjastih \u017eena, koje ne \u017eele djecu i porodicu i koje mrze mu\u0161karce. Feministice nisu protiv djece, porodice i mu\u0161karaca, ali jesu protiv izrabljivanja \u017eena i jesu protiv isklju\u010denja \u017eena iz kreiranja politika, dono\u0161enja odluka i kori\u0161tenja resursa i na koncu jesu protiv mizoginije, mr\u017enje prema \u017eenama koja se ogleda u seksizmima u komunikaciji i rodno utemeljenom nasilju. Va\u017eno je stoga pamtiti \u017eensku povijest i \u017eene koje su nas zadu\u017eile svojom borbom za gra\u0111anska i politi\u010dka prava i koje su zbog svojih ideja proganjane, zatvarane, a neke poput Olympe de Gauge u Francuskoj i pogubljene na giljotini, jer su se, kako je tada tuma\u010deno, usudile umije\u0161ati u poslove dr\u017eave. Mi danas ne bismo bile znanstvenice, poslovne \u017eene, politi\u010darke, inj\u017eenjerke i dr. da nije bilo sufra\u017eetkinja, a na prostoru Balkana i antifa\u0161istkinja”<\/em>, poja\u0161njava Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

A zbog \u010dega se uop\u0107e \u017eene trebaju baviti ovakvom vrstom \u017eenskog aktivizma i koliko je taj aktivizam nu\u017ean i u poslovnom svijetu, kao osnovna poluga \u017eenskog liderstva i \u017eenskog poduzetni\u0161tva?<\/p>\n\n\n\n

\u201cAktivizam je va\u017ean u svakoj oblasti \u017eivota, kako u akademiji tako i u poslovnom svijetu, koji je i dalje dominantno mu\u0161ki svijet. Rade\u0107i na istra\u017eivanju o liderstvu \u017eena u BiH, koje je objavljeno u knjizi \u201cBosanski labirint: kultura, rod i liderstvo\u201c<\/a> 2019. godine, pokazalo se da je ve\u0107ina \u017eena osna\u017eena za liderstvo u politici ili za pokretanje vlastitog biznisa upravo kroz programe nevladinih organizacija. Neke od takvih programa osna\u017eivanja \u017eena u lokalnim zajednicama sam i sama vodila i ono \u0161to sam shvatila je da je \u017eenama najva\u017enije da osvijeste snagu koju imaju i da se izbore sa internaliziranim stereotipima o tome da one ne mogu biti liderice ili uspje\u0161ne poslovne \u017eene. \u010cak i onda kada bi nau\u010dile kako napisati biznis plan i pokrenuti vlastiti biznis, najva\u017enije je bilo da se izbore sa sjenama sumnje koje su stajale iznad njihovih glava podsje\u0107aju\u0107i ih na poruke koje su slu\u0161ale tokom odrastanja, da one to ne mogu ili da ne\u0107e uspjeti i da to nije za \u017eene, pa je trebalo mnogo snage ali i podr\u0161ke da se odva\u017ee pokrenuti biznis ili kandidirati na izborima<\/em>“, izjavljuje Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

Stereotipne mu\u0161ko \u017eenske uloge ote\u017eavaju probitak \u017eenama u biznisu i politici<\/h3>\n\n\n\n

Mu\u0161ko \u017eenske stereotipne rodne uloge u patrijarhalnim dru\u0161tvima donijele su \u017eenama dosta velika raslojavanja i nejednakosti u privatnom, ali neosporno i u poslovnom svijetu. Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak nam poja\u0161njava kako su stereotipi o rodnim ulogama predstavljali istovremeno i poticaj i ogromni izazov u njenoj dosada\u0161njoj akademskoj i aktivisti\u010dkoj karijeri.  <\/p>\n\n\n\n

\"Feminizma
Zilka Spahic \u0160iljak<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cRodni stereotipi su prepreka da se \u017eene, ali i mu\u0161karci, realiziraju kao osobe sa svim svojim potencijalima i aspiracijama. Generalizacije o tome \u0161ta zna\u010di biti \u017eensko i mu\u0161ko u dru\u0161tvu se promi\u010du kroz primarnu socijalizaciju, obrazovanje i medije, pa se svaki iskorak iz zadate rodne kutije razumijeva kao odstupanje od onoga \u0161to je dru\u0161tveno i kulturolo\u0161ki prihvatljivo. Ve\u0107ina ljudi se zbog toga dr\u017ei ustaljenih podjela zanimanja, poslova i karakteristika koje se pripisuju \u017eenama i mu\u0161karcima. U velikom broju dru\u0161tava se i dalje smatra da je privatna sfera \u017eenska, a javna mu\u0161ka, da \u017eene brinu o obitelji, a mu\u0161karci zara\u0111uju i izdr\u017eavaju obitelj. Iako su \u017eene davno probile stakleni plafon i uspjele su se pozicionirati u mnogim profesijama koje su stolje\u0107ima bile mu\u0161ke, odnosno rezervirane za mu\u0161karce, \u017eene se jo\u0161 uvijek nalaze u labirintu u kojem moraju pronalaziti na\u010dine da se doka\u017eu da su jednako dobre i sposobne kao i mu\u0161karci. Posebno je to izra\u017eeno kada \u017eena treba dobiti promociju na poslu ili do\u0107i na mjesto odlu\u010divanja. Zbog rodnih stereotipa i optere\u0107enosti da balansiraju izme\u0111u obiteljskog \u017eivota i karijere, \u017eene te\u0161ko dolaze na liderske pozicije i te\u0161ko opstaju. Iako smo napravile veliki pomak i dalje su \u017eene podzastupljene na liderskim pozicijama i u politici i biznisu. Va\u017eno je stoga raditi ne samo na osna\u017eivanju \u017eena, ve\u0107 i na promjeni kulture koja njeguje i odr\u017eava rodne stereotipe\u201d<\/em>, obja\u0161njava Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo \u010desto Zilka isti\u010de da je bila privilegirana raditi na vode\u0107im akademskim institucijama u Evropi i Americi, gdje je imala priliku ne samo u\u010diti nego i unaprijediti svoje kapacitete, pomno grade\u0107i istovremeno i mre\u017ee suradnje koje danas smatra svojim najve\u0107im kapitalom. \u201cNekako sebe i vidim kao osobu koja stalno ne\u0161to povezuje. Povezujem ljude razli\u010ditih provenijencija, one koji dolaze iz vjerskih i sekularnih krugova, iz akademije i nevladinog sektora, iz biznisa i politike, mlade i starije generacije. To je pravo bogatstvo, jer svaka osoba nosi veliki potencijal i ako se povezuje s drugim ljudima ima \u0161ansu u\u010diti, dijeliti iskustva i pro\u0161irivati horizonte spoznaja<\/em>\u201d, otkriva Spahi\u0107 \u0160iljak.<\/p>\n\n\n\n

Blagodet rada sa \u017eenama u lokalnim zajednicama<\/h3>\n\n\n\n

Tokom svoje karijere Zilka je imala priliku vrlo \u010desto raditi i sa \u017eenama u malim lokalnim zajednicama, koje su se borile ponovo izgraditi \u017eivote nakon povratka u svoje ratom poru\u0161ene domove.<\/p>\n\n\n\n

\u201cBila sam privilegirana da poma\u017eem ali i u\u010dim od tih \u017eena koje su nalazile snage da krenu iznova da grade i svoje obitelji i svoje zajednice. Slobodno mogu re\u0107i da su \u017eene u lokalnim zajednicama ponijele najve\u0107i teret izgradnje mira, ali da to nije dovoljno vidljivo niti dru\u0161tveno priznato. Kada vidite da su \u017eene uspjele zavr\u0161iti osnovnu \u0161kolu, pa srednju \u0161kolu a neke i fakultet, pa pokrenuti svoj biznis, pa se politi\u010dki anga\u017eirati i raditi zajedno s drugim \u017eenama na izgradnji zajednice, onda budete ponosni jer ste pomogli nekome da se ostvari kao ljudsko bi\u0107e. Kada sretnete takve \u017eene, pa vas pozdrave a niste ih vidjeli 20 ili vi\u0161e godina, budete ponosni da ste makar malo sudjelovali u njihovom uspjehu<\/em>\u201d, ponosno otkriva Zilka.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Sabrina Noack: Glumu sam pretvorila u teatarsku terapiju<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Zbog svoje akademske karijere vezana je za razli\u010dite generacije, a kako svojim studentima predaje na online nastavi vezana je i za komunikaciju u virtualnom svijetu. O tome kako promatra posvema\u0161nju ovisnost o komunikaciji i prisutnosti u virtualnom svijetu Zilka odgovora: \u201cVirtualni svijet je realnost i to ne mo\u017eemo promijeniti, ali mo\u017eemo mijenjati na\u010din i kulturu komuniciranja koja ne\u0107e biti povr\u0161na i reducirana na formu i izgled, ve\u0107 na ono \u0161to nas \u010dini ljudima sa svim osje\u0107ajima, te\u017enjama i potencijalima. Kako jedan muzi\u010dki umjetnik ka\u017ee: Svako \u017eeli biti saslu\u0161an! \u0160to zna\u010di da svi imamo potrebu da na\u0161a osje\u0107anja i potrebe budu validirani i priznati. To ne zna\u010di da se drugi moraju slo\u017eiti sa nama, ve\u0107 da nam poka\u017eu da nas \u010duju i da im je stalo. Kultura selfija nas udaljava jedne od drugih, jer se predstavljamo la\u017eno i nastojimo biti ono \u0161to nismo, a pla\u0161imo se pokazati emocije i ranjivost<\/em>. Kada bismo mogli malo vi\u0161e slu\u0161ati, a manje govoriti, malo manje slikati selfije, a vi\u0161e promi\u0161ljati i brinuti jedni za druge i radovati se uspjesima jedni drugih, mislim da bi svijet bio ugodnije mjesto za \u017eivot<\/em>\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Obzirom da je Zilka anga\u017eirana na nekoliko razli\u010ditih projekta, a istovremeno predaje na fakuletima u BiH i Engleskoj, njen radni tempo je vrlo zahtjevan i naporan, ali priznaje da je to ispunjava jer radi ono \u0161to voli i ono u \u0161ta vjeruje. \u201cVjerujem da je va\u017eno raditi na promociji ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i izgradnje mira u BiH i na Balkanu, jer samo tako mo\u017eemo graditi dru\u0161tvo odgovornih gra\u0111ana i gra\u0111anki. Baterije punim duhovno\u0161\u0107u kako kroz religijske obrede tako i \u0161etnjama kroz prirodu, \u010ditanjem dobre literature i naravno dru\u017eenjem s prijateljicama. Nekada susret i razgovor s dobrom osobom mogu biti terapijski vrlo u\u010dinkoviti i osvje\u017eavaju\u0107i, jer se mi ogledamo jedni u drugima i potrebni smo jedni drugima<\/em>\u201d, poru\u010duje Zilka Spahi\u0107 \u0160iljak na kraju na\u0161eg razgovora.<\/p>\n\n\n\n

I da nakon svega \u0161to ste pro\u010ditali podsjetim jo\u0161 jedanput na jednu sveprisutnu istinu s po\u010detka teksta: Problem rodnih uloga i rodne ravnopravnosti postoji i ne trebamo okretati glavu od toga, nego trebamo svi raditi na rje\u0161avanju tog problema. I mu\u0161karci i \u017eene. Jer biti feministica nije sramota. Nego privilegija. Ponos. Dostojanstvo.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Imrana Kapetanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n