{"id":217903,"date":"2023-03-08T11:10:09","date_gmt":"2023-03-08T09:10:09","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/rosa-luxemburg-feministkinja\/"},"modified":"2023-03-08T11:10:09","modified_gmt":"2023-03-08T09:10:09","slug":"rosa-luxemburg-feministkinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/rosa-luxemburg-feministkinja\/","title":{"rendered":"Rosa Luxemburg bila je \u017eena ispred svog vremena"},"content":{"rendered":"\n

Jedna od najve\u0107ih revolucionarki dvadesetog stolje\u0107a, inspiracija za mnoge feministkinje i prva \u017eena koja je aktivno u\u010destvovala u politi\u010dkim pokretima, Rosa Luxemburg<\/strong>, ne samo \u0161to je bila politi\u010dki ravnopravna sa mu\u0161karcima, nego je i argumentovano pobijala njihove politi\u010dke teorije i to u vrijeme kada je \u017eenama bilo nezamislivo suprotstaviti im se.<\/p>\n\n\n\n

Iako je bila o\u0161tro kritizirana za svoj aktivizam i i izuzetno te\u0161ko prihva\u0107ena, to za njen neumorni duh nikada nije predstavljao razlog za odustajanje.<\/p>\n\n\n\n

Rani po\u010deci revolucionarke Rose <\/h3>\n\n\n\n

Rosa Luxemburg je ro\u0111ena 5. marta 1871. godine kao peto i najmla\u0111e dijete \u017eidovske porodice u Zamo\u0161\u0107u, ruskom dijelu Poljske. Ro\u0111ena u vremenu progla\u0161enja Pari\u0161ke komune kao da i nije mogla birati svoj put osim da bude inspirativni vo\u0111a i revolucionarka, svjesna \u010dinjenice da je \u017eivot tada nudio vi\u0161e od ratova i diksriminatorskog statusa \u017eene u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

Dok je bila dijete sa roditeljima se preselila u Var\u0161avu gdje je i odrasla, a u njenom djetinjstvu se isti\u010de odnos sa ocem koji se u njenoj ranoj dobi udaljio od ortodoksnog \u017eidovstva i upravo je od njega po\u010dela usvajati liberalne ideje i zanimanja za me\u0111unarodnu politiku. Kao dijete sa pet godina dobija bolest kuka \u0161to je skoro godinu dana primoralo na konstantno le\u017eanje. Na\u017ealost, gre\u0161kom doktora ostatak \u017eivota je provela \u0161epaju\u0107i i sa potrebom za posebnom vrstom obu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: \u017dena koja je pomjerala granice arhitekture: Zaha Hadid<\/a> <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kada je imala 13 godina upisala je gimnaziju za djevoj\u010dice, ali to ne bi bilo \u010dudno u tom vremenu da je bila dijete ruske bur\u017eoazije, a ne \u017eidovka u porodici ni\u017eeg statusnog ranga. Ve\u0107 sa 18 godina bje\u017ei u \u0160vicarsku, jer joj je prijetilo hap\u0161enje zbog njenih aktivnosti nakon priklju\u010divanja u ”Proletarijat”, ilegalnu poljsku stranku ljevice. I kao da je diskriminacija po osnovu nacionalnosti, vjeroispovijesti i fizi\u010dkog invaliditeta bila nedovoljna, nakon maturiranja joj nije bilo dozvoljeno da primi zlatnu medalju jer je pripadala opozicionim strujama. Sve navedeno kanali\u0161e nas da shvatimo prirodu i okolnosti u kojima je odrastala, koje su je oblikovale i primorale na neumornu borbu za jednakost.<\/p>\n\n\n\n

Sticanje doktorata u prolje\u0107e 1897. godine svrstalo je Rosu u grupu od nekoliko \u017eena sa ovim zvanjem, a nakon doktorata se jo\u0161 aktivnije po\u010dela baviti politikom.<\/p>\n\n\n\n

”Crvena ru\u017ea” i neumorna borba za promjenama <\/h3>\n\n\n\n

Kao izri\u010dita protivnica rata Rosa je neumorno pozivala na demonstracije i predlagala revolucije zbog \u010dega je i bila uhap\u0161ena nekoliko puta.<\/p>\n\n\n\n

Na Me\u0111unarodnom kongresu u Stuttgartu, 1905. godine je donijela rezolucije prema kojima su sve radni\u010dke stranke trebale da se okupe i djeluju zajedno kako bi sprije\u010dile rat. Nakon toga je 1912. godine apelirala i na europske radni\u010dke stranke da najave \u0161trajk zbog o\u010digledno neizbje\u017enog rata.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Rosa Luxemburg<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Zbog ovih antiratnih aktivnosti osu\u0111ena je na zatvorsku kaznu jer su takva djela pore\u0111ena sa izdajom. Nakon nebrojenih susreta sa policijom i u\u010destalih zatvaranja, u policiji je imala kodno ime ”Red rose”<\/em><\/strong> ili ”Crvena ru\u017ea”<\/em><\/strong>. U tom periodu napisala je i svoju poznatu misao ”Sloboda je uvijek i isklju\u010divo za one koji misle druga\u010dije”<\/em><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je pu\u0161tena iz zatvora, 1914. godine osniva grupu ”Internacionalna”, ta\u010dnije ”Savez spartakovaca”, koji se o\u0161tro suprotstavljao ratu i pozivao na antiratne generalne \u0161trajkove. Odmah po izlasku iz zatvora, 1918. godine osnovala je \u010dasopis ”Crvena zastava” koji je zagovarao ukidanje smrtne kazne. Opet je neumorno pozivala na promjene zagovaraju\u0107i da ono \u0161to je napravio rat, bur\u017eoaska klasa ne\u0107e ni poku\u0161ati popraviti.<\/p>\n\n\n\n

Tragi\u010dni zavr\u0161etak Rose Luksemburg<\/h3>\n\n\n\n

”Savez spartakovaca” je \u010dinio jezgru Njema\u010dke komunisti\u010dke partije, ali ipak nikada nije dobio potporu proleterske ve\u0107ine. Rosa je upozoravala protiv pokretanja revolucije u Njema\u010dkoj i pozivala na u\u010de\u0161\u0107e na izborima, ali su Spartakovci zajedno sa Rosom nadglasani. Nakon toga izbija Spartakovska pobuna i usprkos Rosinim naporima, 1919. godine brutalno je ubijena i ba\u010dena u Landwehr kanal, a njeno tijelo je prona\u0111eno tek 4 mjeseca nakon ubistva i pokopana je na groblju u Berlinu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta se desilo u martu?<\/h3>\n\n\n\n

Obilje\u017eavanje dana \u017eena je nastao kao inicijativa socijalisti\u010dkih organizacija u borbi za jednakost i prava \u017eena. Prvi dan \u017eena se obilje\u017eio 28. februara 1909<\/strong>. godine u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n

Na Me\u0111unarodnom socijalisti\u010dkom kongresu koji je odr\u017ean u Kopenhagenu 1910. godine, Rosa je zajedno sa Clarom Zetkin predlo\u017eila da se 8. mart proglasi ”Me\u0111unarodnim danom proleterskih \u017eena”<\/em><\/strong>. Dvije godine prije toga, dvije \u017eene koje su radile u tvornici tekstila u New Yorku su stupile u \u0161trajk usljed diskriminatornih situacija kojima su bile izlo\u017eene, a uprava tvornice je na njihov zahtjev reagovala tako \u0161to ih je zaklju\u010dala u tvornicu. Ubrzo nakon toga u tvornici je izbio po\u017ear koji je usmrtio 129 ljudi.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Za\u0161to se \u017eene politi\u010darke ne smiju zabavljati i plesati?<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda je 1977. godine pozvala dr\u017eave \u010dlanice da 8. mart proglase slu\u017ebenim UN-ovim praznikom<\/em><\/strong> sa \u017eenska prava. Od tada se Me\u0111unarodni dan \u017eena<\/em><\/strong> obilje\u017eava svake godine. <\/p>\n\n\n\n

Zna\u010daj Rose Luxemburg kao historijske li\u010dnosti<\/h3>\n\n\n\n

Od ranog djetinjstva njen \u017eivot je bio neprekidna borba koji ju je u\u010dinio hrabrom, predanom, snala\u017eljivom i nezaustavljivom. Nikada na sebe nije gledala kroz prizmu etniciteta, vjeroisposvijesti i invaliditeta.<\/p>\n\n\n\n

Svjesna najvjerojatnijeg ishoda nakon svojih pokreta i akcija, Rosa je jedne prilike izjavla ‘‘Vi dobro znate, da \u0107u usprkos tome vjerojatno umrijeti na borbenom polo\u017eaju, bilo to u kakvoj uli\u010dnoj borbi ili u tamnici.\u201c <\/em><\/strong>Njena neustra\u0161ivost i svjesnost najizglednije sudbine vodile su je u borbe koje su je u\u010dinile historijskom li\u010dno\u0161\u0107u, revolucionarkom i za\u010detnicom feminizma.<\/p>\n\n\n\n

Nikada nije priznavala stereotipne uloge \u017eene u okvirima politi\u010dkih organizacija i konstantno se borila za politi\u010dku vidljivost na sceni koja je bila surova i nepredvidiva. Nije dozvoljavala da kao \u017eena trpi ograni\u010denja i borila se u svijetu koji je shva\u0107en samo kao ”mu\u0161ki svijet”.<\/p>\n\n\n\n

Svojim neprestanim borbama je \u017eeljela ohrabriti sve \u017eene i pokazati im da mogu posti\u0107i slobodu i ravnopravnost. Zbog perioda u kojem je vodila sve te bitke, smatra se \u017eenom koja je bila ispred svog vremena.<\/p>\n\n\n\n

Iako se i danas vode bitke, samo u druga\u010dijim oblicima, i mo\u017eda \u0107e se zauvijek i voditi, Rosa Luxemburg je postavila temeljne puteve kojima se mo\u017ee i\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Photo: Canva <\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n