{"id":217832,"date":"2023-02-28T18:03:44","date_gmt":"2023-02-28T16:03:44","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/lejla-pojskic-genetika-je-nauka-sadasnjosti-i-buducnosti\/"},"modified":"2023-02-28T18:03:44","modified_gmt":"2023-02-28T16:03:44","slug":"lejla-pojskic-genetika-je-nauka-sadasnjosti-i-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/lejla-pojskic-genetika-je-nauka-sadasnjosti-i-buducnosti\/","title":{"rendered":"Lejla Pojski\u0107: “Genetika je nauka sada\u0161njosti i budu\u0107nosti”"},"content":{"rendered":"\n

Kad govorimo o genetici obi\u010dno se na\u0161 razgovor doti\u010de fenomena naslje\u0111ivanja fenotipskih karakteristika, onih pojavnih oblika poput boje o\u010diju, kose, izgleda, nekih pona\u0161ajnih karakteristika, koje naslje\u0111ujemo od svojih predaka, a da ustvari malo ili gotovo nikako ne znamo \u0161ta je ustvari genetika i \u0161ta fenomen naslje\u0111ivanja predstavlja.<\/p>\n\n\n\n

Donosimo vam pri\u010du sa Lejlom Kapur Pojski\u0107, <\/strong>profesoricom genetike na Univerzitetu u Sarajevu i nau\u010dnom savjetnicom na Institutu za genetski in\u017einjering i biotehnologiju.<\/p>\n\n\n\n

“Moji gimnazijski snovi o genetici su se ostvarili”<\/h2>\n\n\n\n

Lejla je svoje zanimanje za genetiku razvila jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli, no kako je oblast genetike tada izu\u010davana jedino u okviru studija Biologije na PMF-u u Sarajevu za nju nije bilo dileme koji studij upisati. Kasnije usavr\u0161avanje u pravcu humane genetike razvijala je pod mentorstvom doajena bh. genetike, akademika Rifata Had\u017eiselimovi\u0107a, u oblasti psihijatrijske genetike, te uz komentorstvo dr. Lilijane Oru\u010d. Daljnje stru\u010dno usavr\u0161avanje na polju psihijatrijske genetike i molekularno-geneti\u010dke dijagnostike Lejla je zavr\u0161ila u Belgiji, na Univerzitetu u Antverpenu i u Njema\u010dkoj, na Univerzitetu Eppendorf u Hamburgu. <\/p>\n\n\n\n

\u201cGenetika je nauka sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Nudi \u0161irok dijapazon primjenjivih znanja i tehnologija za bolji \u017eivot savremenog \u010dovjeka. Tu se prvenstveno misli na revolucionarno unapre\u0111enje klasi\u010dnih proizvodnih procesa pomo\u0107u \u017eivih organizama i biolo\u0161kih produkata u svim sferama ljudske djelatnosti, a pogotovo u proizvodnji hrane, novih lijekova i kozmetike kroz biotehnolo\u0161ke inovacije. Moja profesionalna karijera zapo\u010dela je sa tom potrebom da znanja prevodim u ne\u0161to \u0161to je primjenjivo na definisane probleme a to mjesto je bio Institut za geneti\u010dko in\u017eenjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu. Zanimljivo je da je to mjesto pored kojega sam jo\u0161 kao gimnazijalka prolazila kao pored NASE i ma\u0161tala o tome kako \u0107u na tom mjestu i ja jednom raditi. Iako se svi moji snovi nisu ostvarili, nije patetika ako ka\u017eem da svoje snove treba slijediti, jer kada postoji jasno definisani cilj u \u017eivotu mi i svjesno i nesvjesno idemo prema njemu<\/em>\u201d, otkriva Lejla.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Lejla Pojski\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dobivanje DNK iz posmrtnih ostataka prvi put u svijetu je otkriveno na Institutu u Sarajevu <\/h3>\n\n\n\n

Studirala je u poratnom periodu rekonvalescencije zemlje i grada Sarajeva, u vrijeme koje su, kako Lejla voli re\u0107i, stvarale “generacije entuzijasta” kada se svima \u010dinilo “da je samo nebo granica njihovog rasta u svakoj sferi”. “Tada smo duboko vjerovali da kao dru\u0161tvo idemo u pravom pravcu i da \u0107emo vrlo brzo uhvatiti ritam sa svjetskom naukom. Onda je krenuo prvi projekat sa ICMP-jem na razvoju tehnologije personalne identifikacije iz posmrtnih ostataka \u017errtava rata na podru\u010dju BiH i drugih zemalja regiona. Malo ljudi zna da smo tada ba\u0161 na INGEB-u otkrili prvi tehnolo\u0161ki postupak za dobijanje DNK iz skeletnih ostataka, koji je u osnovi postupaka koje koriste forenzi\u010dke laboratorije \u0161irom svijeta.Tada je na\u0161 Institut bio rame uz rame sa nau\u010dnim institutima u svijetu, a region da ne spominjem<\/em>” prisje\u0107a se Lejla najve\u0107ih uspjeha njenog Instituta.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e<\/strong>: “Konferencija za \u017eene u pharma biznisu i nauci” pokazala je da su znanje i nauka neraskidivo vezani s biznisom i poduzetni\u0161tvom<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Razvijaju\u0107i svoj nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki put Lejla je magistrirala na podru\u010dju humane molekularne genetike i doktorirala na polju medicinske, odnosno psihijatrijske genetike. Danas u Laboratoriju za humanu genetiku predvodi mali istra\u017eiva\u010dki tim koji se bavi istra\u017eivanjem novih dijagnosti\u010dkih markera za ljudske bolesti i njihove primjene u zdravstvu. Priznaje da su joj rezultati brojnih istra\u017eivanja, koji su objavljeni u nekoliko stotina nau\u010dnih i stru\u010dnih publikacija, omogu\u0107ili da predaje bazi\u010dne i interdisciplinarne predmete iz oblasti Genetike i Biotehnologije \u0161irom zemlje. Sretna je kad vidi da su danas na desetine njenih magistranata i doktoranata uspje\u0161ni i visokokvalificirani stru\u010dnjaci posvuda u BiH i svijetu i slobodno ih mo\u017ee nazvati svojom \u201cakademskom djecom\u201d. <\/p>\n\n\n\n

Biotehnologija i IT industrija su izvor novih tehnolo\u0161kih otkri\u0107a<\/h3>\n\n\n\n

Biotehnologija je zajedno sa IT industrijom najzna\u010dajniji izvor novih tehnolo\u0161kih otkri\u0107a koji u velikoj mjeri svakodnevno mijenjaju svijet. Prvobitno je biotehnologija zami\u0161ljena kao nau\u010dna disciplina koja \u0107e rije\u0161iti probleme odr\u017eivog razvoja, prvenstveno nedostatka hrane, a potom proizvodnju efikasnih i dostupnih lijekova i ekolo\u0161kih izvora energije. “Ciljevi razvoja biotehnologije su mahom dostignuti, a u nekim oblastima su i prema\u0161eni. Najbolji primjer je proizvodnja i dostupnost inzulina ili imunoglobulina. Ili recimo proizvodnja uljane repice, ili na su\u0161u i nametnike otpornih kultura, koje su rije\u0161ile probleme proizvodnje hrane u Africi i Aziji. No, jo\u0161 uvijek ostaje nerje\u0161en problem pravi\u010dne i ekonomi\u010dne raspodjele ovih nau\u010dnih rezultata<\/em>“, priznaje Lejla.<\/p>\n\n\n\n

Medicinska genetika i nove tehnologije su u velikoj mjeri revolucionizirale nau\u010dni ali i na\u0161 svakodnevni \u017eivot. Tome je doprinijela i sve prisutnija informatizacija znanja, koje je danas dostupnije obi\u010dnom \u010dovjeku vi\u0161e no ikada prije. “Moram re\u0107i da je pandemija donijela revoluciju na na\u0161e prostore i da je sve vi\u0161e laboratorija koje nude usluge medicinske dijagnostike na bazi geneti\u010dkih i biotehnolo\u0161kih rje\u0161enja, po\u010dev\u0161i od testa za koronavirus do tumorske genotipizacije i personaliziranog lije\u010denja raka. Posebno je va\u017ean aspekt otkrivanje, tzv. konfirmatorne dijagnostike rijetkih, tj. monogenskih bolesti, za koje mahom ne postoji standardna dijagnosti\u010dka i terapijska procedura. Ljudi danas sve vi\u0161e \u010ditaju i informi\u0161u se o zdravstvenim temama, pa i genetici, i moj utisak je da je dru\u0161tveni stav prema genetici u medicini veoma afirmativan. Mo\u017eda je tome doprinijelo da je na\u0161a stru\u010dna zajednica veoma otvorena prema javnosti i koristimo svaku priliku da informi\u0161emo, educiramo i potaknemo tu svjesnost<\/em>“, navodi Lejla.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Lejla Pojski\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Me\u0111utim, u javnosti su jo\u0161 uvijek prisutne razli\u010dite teorije zavjera zbog nepoznavanja nauke i suvremenih biotehnolo\u0161kih otkri\u0107a u medicini i farmaciji. “Treba re\u0107i i da se biotehnolo\u0161ka otkri\u0107a danas ne konzumiraju dovoljno brzo, pogotovo kad je rije\u010d o medicinskim otkri\u0107ima, novim lijekovima i medicinskim sredstavima, jer su biosigurnosne regulative u farmaceustkoj i biotehnolo\u0161koj industriji i dokazivanje njihove efikasnosti i bezbjednosti za pacijente vrlo rigorozne, a javnost o tome ni\u0161ta ili vrlo malo zna. I onda je neukom i neprosvije\u0107enom dijelu stanovni\u0161tva vrlo lako izmi\u0161ljati razli\u010dite teorije zavjere i dizati hajku protiv farmaceutske i biotehnolo\u0161ke industrije<\/em>. Neznanje i strah su najve\u0107i neprijatelji nauke.<\/em> Uvijek nagla\u0161avam da su medijatori za primjenu novih otkri\u0107a u segmentu novih lijekova klini\u010dke studije provjerenih inovativnih proizvo\u0111a\u010da lijekova, koje su prilika da se pacijentima i u nisko i srednje razvijenim dru\u0161tvima omogu\u0107i lije\u010denje najnovijim tehnologijama. Kao geneti\u010darka sam ponosna na jedan dio svoje karijere koji sam ugradila u poduzetni\u0161tvo, naro\u010dito u segmentu razvoja novih lijekova<\/em>“, otkriva Lejla.<\/p>\n\n\n\n

Kad govori o na\u010dinu preno\u0161enja znanja i edukacije o nau\u010dnom svijetu, kao dobitnica Nagrade za nauku Federalnog ministarstva za nauku za 2022. godinu za doprinos u promociji i popularizaciji nauke, Lejla se na dodjeli Nagrade prisjetila jedne zanimljive angdote vezane za po\u010detak svoje karijere kada ju je intervjuirao ugledni novinar lista Oslobo\u0111enje, novinar Id\u017eakovi\u0107. “Kada sam mu onako puna \u201cznanja\u201d izbiflala \u0161to sam sve imala re\u0107i, podrazumijevaju\u0107i da je moj jezik razumljiv i smislen bilo kome, nemalo sam se iznenadila kad je \u010dlanak iza\u0161ao. Naime, neugodno su me iznenadile kovanice poput \u201chipohondrijska DNA\u201d (DNK hipohondara), umjesto mitohondrijska DNK. Te su me gre\u0161ke osvijestile u smislu da nau\u010dni jezik, pogotovo onaj kojim pi\u0161emo nau\u010dne radove, i \u201cstorytelling\u201d jezik, kojim mi komuniciramo nau\u010dna dostignu\u0107a \u0161iroj zajednici, nisu ni blizu isti<\/em>“, priznaje Lejla. <\/p>\n\n\n\n

Zastupljenost \u017eena u prirodnim naukama u BiH je 50:50<\/h3>\n\n\n\n

Razvijaju\u0107i svoju akademsku i nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dku karijeru u svijetu Lejla danas priznaje da je prekretnica u njenoj karijeri i njen najve\u0107i izazov bila odluka da li karijeru nastaviti u nekom etabliranom geneti\u010dkom Institutu u zapadnoj Evropi ili napraviti promjenu u svojoj zemlji. “Istra\u017eivanja u oblasti genetike i biotehnologije su vrlo skupa i nekolicina mojih kolega i ja smo krenuli od nule, ako govorimo o molekularno-geneti\u010dkim tehnologijama nove generacije, PCR, sekvenciranju i sl. Tako da je dobar dio moje karijere \u201eotpao\u201c na dio uspostavljanja infrastrukture, od nabavke skupih ure\u0111aja, razvoja saradnje sa zdravstvenim ustanovama u Sarajevu i BiH, do motiviranje stru\u010dnjaka iz drugih sektora da se uklju\u010de kako bi sve dobilo \u0161iri dru\u0161tveni zna\u010daj. Na svu sre\u0107u, sada imam sjajan tim nau\u010dnika oko sebe, priliku da otkrivam, razvijam i motiviram nove generacije nau\u010dnika i to me \u010dini sretnom. Moji studenti ne moraju krenuti od \u201enule\u201c, bar kada je u pitanju laboratorijska infrastruktura, i to je jedno od mojih najve\u0107ih dostignu\u0107a u karijeri<\/em>“, ponosno isti\u010de Lejla. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Lejla Pojski\u0107 na “Konferenciji za \u017eene u pharma biznisu i nauci”<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

O zastupljenosti \u017eena nau\u010dnica u akademskom i nau\u010dnom svijetu u BiH potvrdi\u0107e da su u BiH laboratorijska struka, pa tako i prirodne nauke mahom \u201c\u017eenske\u201d i da je njeno radno okru\u017eenje 50:50. “Moje kolegice imaju sve privilegije kao i mu\u0161ke kolege po tom pitanju. Kada se pre\u0111e prag laboratorije, situacija se drasti\u010dno mjenja \u2013 na\u0161e dru\u0161tvo se radije oslanja na mu\u0161ko rukovo\u0111enje i to je ne\u0161to \u0161to je mit na \u010dijem razbijanju svi moramo raditi”, <\/em>tvrdi Lejla.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Kako su magistra farmacije i IT-evka u koroni pokrenule Kaur, modni yoga brend za nje\u017enu i sna\u017enu \u017eenu<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tako\u0111er je vrlo izri\u010dita i determinirana u svom stavu da kada je u pitanju mu\u0161ko\/\u017eenska podjela po kompetencijama kvalitet stru\u010dnjaka ponajmanje odre\u0111uje njegov pol, etni\u010dka pripadnost ili neki drugi izmi\u0161ljeni kriterij. “Sva sre\u0107a pa se stru\u010dna valorizacija nau\u010dnika i nau\u010dnica vr\u0161i na temelju pisanih radova i projekata internacionalno u okvirima kolegijalne mre\u017ee, a ne lokalno, tako da je maksimalno objektivna i ne svodi nau\u010dnice u ovu na\u0161u dru\u0161tvenu “provincijalnu” ravan<\/em>. Druga pri\u010da je pak kada se nau\u010dnicama treba naponuditi neka rukovode\u0107a ili upravlja\u010dka pozicija, onda nastupaju potpuno novi kriteriji i \u017eene dobivaju \u0161ansu tek u odsustvu mu\u0161kog kandidata, u ve\u0107ini slu\u010dajeva<\/em>“, isti\u010de Lejla.<\/p>\n\n\n\n

Ambizicozne \u017eene mogu uspjeti na svakom polju<\/h3>\n\n\n\n

Za sebe Lejla voli re\u0107i da je odgojena “klasi\u010dno bosanski”, \u0161to zna\u010di da joj uz nauku i posao ni ku\u0107anske obaveze nisu strane. No, priznaje da su njene ku\u0107anske vje\u0161tine zbog prirode i obima poslovnih obaveza posve prirodno potpuno atrofirale i da se stoga oslanja i dalje na maminu kuhinju. Istina je da favorizira i lagane brze recepte za spravljanje ukusnog ru\u010dka kako bih \u0161to vi\u0161e vremena provela sa svoje dvoje sjajnih tinejd\u017eera i mu\u017eem, koje smatra “svojim glavnim izvorima kreativne energije<\/em>“. <\/p>\n\n\n\n

“Zahvalna sam im na tome. Kao i svaka druga \u017eena okrenuta karijeri svjesna sam da sam izborom porodi\u010dnog na\u010dina \u017eivota, po\u0161la putem vje\u010dnog balansiranja koje je zahtjevno, naporno, ali na koncu, vrijedi. Duboko sam ubije\u0111ena da ambiciozne \u017eene danas mogu uspjeti na svakom polju, ako i samo ako imaju jasno zacrtane ciljeve i podr\u0161ku svoje bli\u017ee okoline, ali i kvalitetne mentore i kolegijalne uzore. Kao i u svakom procesu neminovni su negativni faktori, \u010diji uticaj mogu nadvladati samo pomo\u0107u svoje upornosti i savjeta pravih mentora. Va\u017ean je cilj, ali i izbor pravog moralnog i kolegijalnog uzora, jer ni\u0161ta u \u017eivotu ne polazi iz ni\u010dega i nijedan \u010dovjek ne mo\u017ee uspjeti sam. Na tom putu, potrebno je i savladavati svoj ego, jer mentor svoju svrhu ispunjava samo kada ga u\u010denik nadraste<\/em>“, priznaje Lejla na kraju na\u0161eg razgovora.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Privatna arhiva<\/p>\n\n\n\n\n\n