{"id":217806,"date":"2023-02-15T17:52:06","date_gmt":"2023-02-15T15:52:06","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/6-rodjendan-muzej-ratnog-djetinjstva\/"},"modified":"2023-02-15T17:52:06","modified_gmt":"2023-02-15T15:52:06","slug":"6-rodjendan-muzej-ratnog-djetinjstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/6-rodjendan-muzej-ratnog-djetinjstva\/","title":{"rendered":"Muzej ratnog djetinjstva obilje\u017eio je svoj \u0161esti ro\u0111endan"},"content":{"rendered":"\n

Sino\u0107 je Muzej ratnog djetinjstva u Narodnom Pozori\u0161tu u Sarajevu sve\u010danom ceremonijom obilje\u017eio svoj \u0161esti ro\u0111endan. Na ideju o stvaranju Muzeja ratnog djetinjstva <\/a>(War childhood museum) Jasminko Halilovi\u0107<\/a><\/strong>, osniva\u010d i generalni direktor MRDa, je do\u0161ao nakon \u0161to je 2010. pokrenuo projekat pisanja knjige koja je u sebi sadr\u017eavala svjedo\u010denja djece iz BiH koja su svoje djetinjstvo provela u posljednjem ratu 1992-95. Tada je svojim postom na Facebooku pozvao ljude iz cijele zemlje da mu po\u0161alju svoje kratke odgovore na pitanje \u2018\u0160ta je za tebe djetinjstvo u ratu?\u2019<\/strong>. Nakon velikog odaziva i brojnih svjedo\u010denja koje je dobio 2013. godine je objavio knjigu pod nazivom “Djetinjstvo u ratu”<\/strong>, koja je sadr\u017eavala brojne ilustracije na vi\u0161e od 300 stranica sa razli\u010ditim pri\u010dama o generaciji Bosanaca i Hercegovaca koji su odrastali u ratu.<\/p>\n\n\n\n

Kad gra\u0111a za knjigu preraste u muzej<\/h2>\n\n\n\n

Sakupljaju\u0107i svjedo\u010denja sugra\u0111ana koji su odrastali u ratu, od raznih pri\u010da do razli\u010ditih fotografija, Jasminko je vrlo brzo shvatio da ima i previ\u0161e materijala, kojeg je nakon selektiranja za potrebe knjige, odlu\u010dio arhivirati. U me\u0111uvremenu su ljudi potaknuti njegovom akcijom ponudili i neke druge predmete koji ih asociraju na odrastanje u ratnim godinama ne samo u Sarajevu, nego i u drugim dijelovima BiH. Ubrzo je shvatio da sva ta gra\u0111a koju je prikupio i koju su mu drugi nudili zahtijeva jedno posebno mjesto gdje bi mogla biti arhivirana i prikazana svima koje zanima. Tako je prije \u0161est godina nastala ideja o stvaranju Muzeja ratnog djetinjstva u kojemu bi bile pohranjenje sve ono \u0161to je ve\u0107 prikupio i \u0161to se u me\u0111uvremenu pojavilo kao materijal za idealan Muzej. O stvaranju Muzeja, niti o prikupljanju muzejske gra\u0111e, ni o njenom arhiviranju, niti odr\u017eavanju, \u010duvanju, skladi\u0161tenju gra\u0161e Jasminko tada nije ni\u0161ta znao. Bilo je to vrijeme napornog, iscrpljuju\u0107eg rada kada je Jasminko nastojao ubjediti institucije u Kantonu Sarajevo za\u0161to je ovakav Muzej neophodan za grad Sarajevo i cijelu zemlju. <\/p>\n\n\n\n

Fenomen bivanja \u017ertvom, koji je tako dramati\u010dno uvrije\u017een u ovoj zemlji, treba zamijeniti sa institucijom \u010duvanja sje\u0107anja i uspomena, edukaciji o \u0161tetnosti politi\u010dkih i svakih drugih podjela, nacinalizma i inih drugih izama, koji su nas ponovno doveli do novog rata na evropskom tlu. Shvataju\u0107i da lokalni dr\u017eitelji klju\u010deva od sehara u kojima se nalaze novci nas poreznih obveznika, koji bi trebali obezbijediti ovakvim projektima mogu\u0107nost postojanja i normalnog rada, Halilovi\u0107 se okrenuo fund raising kampanji na inostranoj sceni, mnogim donatorima iz svijeta, fondacijama i kulturnim forumima. Upravo oni su prepoznali va\u017enost ovog projekta za sve nas koji smo odrastali i \u017eivjeli u ratu i naro\u010dito na\u0161u djecu i generacije koje dolaze, a koje o ratu i ratovima trebaju u\u010diti, ne iz pogre\u0161no napisanih historijskih ud\u017ebenika, nego iz \u017eivotnih iskustava onih koji su ga i pre\u017eivjeli. Jasminko je upravo sa svojim timom uspio u misiji da poka\u017ee kako jedna mala neovisna kulturna institicija ima tako sna\u017ean i va\u017ean me\u0111unarodni zna\u010daj i kako se glas o njihovom postojanju i utjecaju pro\u0161irio daleko izvan granica na\u0161e zemlje. Za svoj je rad Muzej ratnog djetinjstva nagra\u0111en 2018. nagradom Vije\u0107a Evrope za “Evropski muzej godine”<\/strong>, a Jasminko Halilovi\u0107 je prije dvije godine uvr\u0161ten na Forbesovu listu “30 ispod 30”<\/strong> kao prvi Bosanac i Hercegovac. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Jasminko Hallovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Iskustvo s uredom Muzeja u Ukrajini <\/h3>\n\n\n\n

Prije ta\u010dno godinu dana, 15. februara, Jasminko je odlu\u010dio da Muzej ratnog djetinjstva ne\u0107e slaviti jubilarnu petu godi\u0161njicu i zaputio se u Ukrajinu, gdje su godinu dana ranije utemeljili svoj ukrajinski ured Muzeja. Na sino\u0107njoj ceremoniji obilje\u017eavanja \u0161estog ro\u0111endana Muzeja ratnog djetinjstva odr\u017eanoj u Narodnom Pozori\u0161tu u suradnji sa Evropskom unijom u BiH i uz podr\u0161ku ambasadora <\/strong>Evropske unije u BiH, Johanna Sattlera<\/strong>, Jasminko se prisjetio pro\u0161logodi\u0161nje neizvjesnosti pred po\u010detak rata u Ukrajini: <\/p>\n\n\n\n

“Prije godinu dana na dana\u0161nji dan su ve\u0107 sedmicama trajale najave napada na Ukrajinu. Na\u0161li smo se kao jedna mlada me\u0111unarodna organizacija u za nas nepoznatim okolnostima, odjedom smo pravili evakuacijske planove za na\u0161 tim i na\u0161u kolekciju. 15. februara sam otputovao u Kijev u posjet na\u0161e timu tamo. Kijev je tada, kao i svi veliki gardovi, \u017eivio bez straha od bilo kakvog napada. Ostao sam 5 dana, finalizirali smo na\u0161e evakuacijske planove i ponio sam sa sobom kofer pun na\u0161ih eksponata, jer smo htjeli da u slu\u010daju najgoreg scenarija damo svj doprinos i uka\u017eemo na polo\u017eaj djece u Ukrajini”<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e<\/strong>: Stomatologinja na zemlji svojih ukrajinskih predaka osnovala je vinariju Fazan \u010dija vina obo\u017eavaju Francuzi<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sino\u0107 se na proslavi prisutnima obratila i direktorica njihovog ureda u Ukrajini Svitlana Osipchuk<\/strong>, koja je u Sarajevo doputovala prvi put, nakon dvodnevnog puta iz Ukrajine. Zahvalila se svojim kolegama iz BH ureda na podr\u0161ci i pomo\u0107i djeci Ukrajine: “Kolege iz BiH, tokom protekle godine, pru\u017eile su podr\u0161ku i pomo\u0107 Ukrajini posebno djeci. Zahvalna sam za to i po\u010dastvovana \u0161to mogu biti dio ovog doga\u0111aja<\/em>“. <\/p>\n\n\n\n

Novi arhiv Muzeja za bogatu kolekciju od 5000 eksponata<\/h3>\n\n\n\n

Britanski medijski mogul “The Times” Muzej ratnog djetinjstva je nazvao Liderom me\u0111u projektima koji istra\u017euju djetinjstvo obilje\u017eeno ratom. A direktorica MRD Amina Krvavac<\/strong> govorila je o njihovim uspjesima i tome kako su pro\u0161lu godinu zavr\u0161ili sa vi\u0161e od 150 novih pri\u010da i eksponata koje su prikupili, te o nova dva interaktivna vodi\u010da koja su dizajnirali za djecu, posjetitelje Muzeja, zatim o vi\u0161e od 25 000 posjeta i preko 300 radinica koje su organizirali za vi\u0161e od 45000 djece iz cijele BiH. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Muzej ratnog djetinjstva<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iz Muzeja ratnog djetinjstva istakli su sino\u0107 i da su ponosni na \u010dinjenicu da su tokom pro\u0161le godine uspjeli, uz pomo\u0107 donatorskih sredstava inostranih fondacija, obnoviti svoj muzejski arhiv i prostorije preseliti na drugu lokaciju, a tako\u0111er i investirati u novo softversko rje\u0161enje za upravljanjem muzejskom kolekcijom. Sva ova tehni\u010dka pomagala su u mnogome unaprijedlia rad Muzeja i svrstala ga u vrlo ozbiljne kulturne institucije koje mogu stati rame uz rame i s nekim vi\u0161edecenijskim dr\u017eavnim kulturnim institucijama. <\/p>\n\n\n\n

Tako danas njihova kolekcija broji preko 5000 eksponata, koji ne dolaze samo iz Sarajeva, nego iz svih gradova BiH, zemalja regiona Kosova, Srbije, Sirije, Afganistana i drugih zemalja koje su pre\u017eivjele konfikt. Mnoge od tih eksponata su prikazali na \u010dak 10 izlo\u017ebi koje su tokom pro\u0161le godine odr\u017eali u 9 gradova u \u010dak 8 zemalja. Prema rije\u010dima Jasminka Halilovi\u0107a jedna od najve\u0107iih izlo\u017ebi koje su odr\u017eali u martu pro\u0161le godine bila je ona u Beogradu, koja je pobudila nezapam\u0107en uspjeh i koja je ljudima u Beogradu pomogla da shvate \u0161ta je rat u BiH zna\u010dio djeci koja su ga pre\u017eivjela. ” Nijedna izlo\u017eba u na\u0161oj galeriji nije bila posje\u0107ena koliko izlo\u017eba Muzeja ratnog djetinjstva. Beograd je po prvi put imao priliku da \u010duje pri\u010de o ratnim doga\u0161ajima i iskustvima iz \u017eivota tokom rata iz perspektive onih koji su u tim ternucima bili djeca<\/em>“, govorila je Sofija Todorovi\u0107, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, koji su organizirali izlo\u017ebu u Beogradu. <\/p>\n\n\n\n

Tokom obije\u017eavanja svoje ro\u0111endanske sedmice Muzej ratnog djetinjstva \u0107e, od 20. do 27. februara, omogu\u0107iti besplatan ulaz za posjetitelje<\/strong>, gdje \u0107e posjetitelji Muzeja mo\u0107i vidjeti i novu postavku muzejskih eksponata, te organizirati kreativne radionice koje su postale za\u0161titni znak Muzeja. <\/p>\n\n\n\n

I kako je to rekao i knji\u017eevnik Orhan Pamuk<\/strong>, dobitnik Nobelove nagrade : “\u017delim iskazati svoju podr\u0161ku Muzeju ratnog djetinjstva. Va\u017eno je da ovakvi muzeji postoje i kroz svoj rad otkrivaju pri\u010de ljudi i njihovih predmeta.” <\/p>\n\n\n\n

Photo: Muzej ratnog djetinjstva\/ Radio Sarajevo\/Canva<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n