{"id":217672,"date":"2023-01-23T14:56:37","date_gmt":"2023-01-23T12:56:37","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/porast-oboljelih-od-celijakije-i-intolerancije-na-gluten\/"},"modified":"2023-01-23T14:56:37","modified_gmt":"2023-01-23T12:56:37","slug":"porast-oboljelih-od-celijakije-i-intolerancije-na-gluten","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/porast-oboljelih-od-celijakije-i-intolerancije-na-gluten\/","title":{"rendered":"\u0160ta je dovelo do globalnog porasta intolerancije na gluten i oboljelih od celijakije u posljednjih 30 godina?"},"content":{"rendered":"\n

Posljednjih godina sve u\u010destalije se u javnosti govori o preosjetljivosti na gluten, te o brojnim zdravstenim tegobama koje gluten mo\u017ee prouzrokovati. Mnogi su iz medija preko no\u0107i saznali da je gluten protein prisutan u p\u0161enici, ra\u017ei, je\u010dmu i spelti, da predstavlja ljepljivu  bjelan\u010devinastu masu koja hljebu i pecivu, tjestenini i drugim pekarskim proizvodima daje elasti\u010dnost i bolju strukturu, i da prilikom pe\u010denja omogu\u0107i da se na hljebu stvori hrskava korica. Tako\u0111er su saznali i da kod odre\u0111enog broja pacijenata gluten mo\u017ee izazvati zdravstvene smetnje, jer ga njihov gastrointestinalni trakt ne podnosi.<\/p>\n\n\n\n

Novije epidemiolo\u0161ke gastroenterolo\u0161ke studije<\/a> potvrdile su u 2018. da 1,4% svjetske populacije ima celijakiju. U Aziji je prevalenca najve\u0107a 1,8%, u Africi je najni\u017ea 1,1% (izuzev subtropske Afrike), dok se u Evropi, Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi i Australiji kre\u0107e izme\u0111u 1,3 i 1,4%. Prevalenca, odnosno broj oboljelih, varira u odnosu na spol, dob i geografski polo\u017eaj, te je odnos dijagnosticiranih \u017eena sa celijakijom u odnosu na mu\u0161karce  3:1,<\/strong> a odnos globalno dijagnosticiranih pacijenata u odnosu na nedijagnosticirane 1:7. Ovi podaci iz studije objavljene na Pub.med.gov<\/a> ukazuju da se u periodu od 1991-2000 broj oboljelih <\/a>pove\u0107ao za 0,6%, a u periodu od 2001-2016. 0,8%. Na\u017ealost, epidemiolo\u0161ki podaci pokazuju da se porast oboljelih od celijakije i porast intolerancije na gluten bilje\u017ei u zemljama siroma\u0161nog juga Evrope, \u0160panjolske, Italije, cijelog Balkana, Njema\u010dke, \u010ce\u0161ke, Poljske ali i azijskih zemalja Turske, Irana, te afri\u010dkih Tunisa,Egipta, te subtropske Sahare. Najmanji broj oboljelih bilje\u017ei se u Japanu, te na sjeveru Evrope, Norve\u0161koj i Finskoj. Ovi nam podaci govore da su ovo tzv. “tjestaste nacije”<\/strong>, gdje stanovni\u0161tvo, zbog lo\u0161e kupovne mo\u0107i i lo\u0161ih prehrambenih navika, \u017eivi isklju\u010divo na prehrani utemeljenoj na tijestu, za razliku od sjevernoevropskih i nekih zemalja Azije gdje je tijesto minimalno zastupljeno u prehrani.<\/p>\n\n\n\n

Da li je genetski modifikovana p\u0161enica razlog porasta osjetljivosti na gluten?<\/em><\/h2>\n\n\n\n

Otkri\u0107em saznanja o \u0161tetnosti glutena i zdravstvenim problemima koje izaziva, mnogi su okrivili gluten za svoje gastrointestinalne tegobe, stalnu nadutost, problem s te\u017einom, hroni\u010dnim umorom, depresijom\u2026<\/p>\n\n\n\n

Gluten je postao glavni neprijatelj u na\u0161oj prehrani i mnogi su se zapitali \u0161ta je uzrok tome. Mnogo je razli\u010ditih teorija, no nau\u010dno utemeljenog odgovora jo\u0161 nema. Pretpostavlja se da je jedan od razloga u potpunosti genetski izmijenjena struktura dana\u0161nje heksaploidne p\u0161enice<\/a>, zbog \u010dega je postala iznimno toksi\u010dna i potpuno druga\u010dija u odnosu na onu koja se jela prije 60-70 godina<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Norman Bourlag<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kad je 1964. ameri\u010dki agronom, mikrobiolog i geneti\u010dar Norman Bourlag<\/strong>, pod pokroviteljstvom Rockeffeler Foundation, po\u010deo u Meksiku raditi na programu Coorporate Wheat Research, nije ni sanjao da \u0107e ubrzo postati planetarno poznati nau\u010dnik, revolucionar i Nobelovac. U projektu nazvanom \u201cZelena revolucija<\/a>\u201d izumio je novu patuljastu vrstu p\u0161enice, Triticum aestivum, visokoproduktivnu i apsolutno otpornu vrstu na sve bolesti, glodare, insekte, parazite, gromove, munje, poplave, zemljotrese\u2026 <\/p>\n\n\n\n

Nova vrsta heksaploidne p\u0161enice potpuno je genotipski i fenotipski promijenjena u odnosu na tradicionalnu p\u0161enicu genetskim modifikacijama. Bio je to po\u010detak \u201cZelene revolucije<\/a>\u201d, koja se 60tih godina 20.vijeka iz Meksika pro\u0161irila na Ju\u017enu Aziju, Indiju i Pakistan, te sjevernu i centralnu Afriku. Poljoprivrednici su petostruko pove\u0107ali svoje usjeve, nisu trpili gubitke zbog lo\u0161ih vremenskih uvjeta, imali su i 2 sjetve godi\u0161nje, a profit je svakodnevno rastao. Svijet je bio odu\u0161evljen u\u010dinkom \u201cZelene revolucije\u201d, jer je izum genetski modificirane p\u0161enice uspio nahraniti milijarde gladnih u svijetu. Patuljastom p\u0161enicom uskoro je bilo zasijano 80 miliona hektara zemlje na svijetu. Bourlag je od agronoma postao revolucionar, a 1970. je za svoje humanitarne zasluge nagra\u0111en Nobelovom nagradom za mir.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Zlatno mlijeko od kurkume idealan je prirodni antibiotik i pobolj\u0161ava imune snage u hladnim danima<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Vrlo brzo su se humanitarni razlozi zamijenili manijakalnom utrkom za profitom vrlo mo\u0107ne agrohemijske industrije. Zelena revolucija niti danas nije uspjela iskorijeniti glad u svijetu. Genetski modificirana sjemena nove vrste p\u0161enice preplavila su na\u0161u planetu, u me\u0111uvremenu su se genetski modificirala sjemena kukuruza, zobi i je\u010dma, i njihov kvalitet je zauvijek promijenjen.<\/p>\n\n\n\n

Od \u201cZelene revolucije\u201d do dramati\u010dnog porasta autoimunih oboljenja <\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Posljednjih 20 godina postali smo svjedoci dramati\u010dnog porasta razvoja alergijskih reakcija na hranu, te epidemije autoimunih bolesti. Broj oboljelih od celijakije u svijetu, objavljen u Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition 2014<\/a>., je za ovih 50 godina<\/strong> \u201cZelene revolucije\u201d porastao \u010dak 400 %.<\/strong><\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Grafikon oboljelih od celijakije <\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Nekada\u0161nja vrsta tetraploidne p\u0161enice imala je u svojoj strukturi 28 hromosoma, a danas heksaploidna ima 42 hromosoma<\/strong><\/a>. Ipak, genetska modifikacija p\u0161enice, prema novijim nau\u010dnim studijama, nije razlog pove\u0107anoj stopi oboljelih od celijakije u svijetu. Agronomi i prehrambeni tehnolozi pak tvrde da je p\u0161enica koju danas jedemo potpuno druga\u010dija od one koju su jeli na\u0161i preci prije 50 godina<\/strong>, te da razlog pove\u0107ane stope oboljelih od celijakije le\u017ei u tehnologizaciji agrohemijske i prehrambene industrije. Oni pretpostavljaju da je uvo\u0111enjem razli\u010ditih fertilajzera tokom sjetve p\u0161enice, te dodatak aditiva za vje\u0161ta\u010dko izbijeljivanje bra\u0161na, pobolj\u0161iva\u010da za dizanje tijesta, te drugih aditiva, p\u0161eni\u010dno bra\u0161no postalo toksi\u010dnije i da je to dovelo do porasta glutenske netolerancije.  <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Zdravo i ukusno: Jednostavan proteinski hljeb bez bra\u0161na<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Postoje i druge nau\u010dne tvrdnje da je pove\u0107en broj oboljelih od celijakije uvjetovan i lije\u010denjem antibioticima u ranoj dje\u010dijoj dobi, te prijevremenim uvo\u0111enjem razli\u010ditih \u017eitarica u prehranu dojen\u010dadi. To je, tvrdi poznati gastroentereolog dr. Daniel A.Leffler<\/a> iz Centra za celijakiju Beth Israel Deaconess bolnice u Bostonu, jedan od klju\u010dnih razloga desenzibilizacije probavnog trakta i sve \u010de\u0161\u0107e pojave necelijakijske glutenske intolerancije.<\/p>\n\n\n\n

Ne smijemo zaboraviti \u010dinjenicu da je i uvo\u0111enje screening testova za otkrivanje glutenske intolerancije dovelo do porasta dijagnosticiranih pacijenata sa celijakijom u posljednjih 20 godina, naro\u010dito nedijagnosticiranih u gerijatrijskoj populaciji.<\/p>\n\n\n\n

Sve te nau\u010dne hipoteze jo\u0161 uvijek nisu potvr\u0111ene i vjeruje se da pored svih iznesenih tvrdnji ne smijemo zaboraviti ni \u010dinjenicu da je epidemiju autoimunih bolesti, a i celijakije definitivno izazvao i multifaktorijalni efekat promjene na\u0161eg okoli\u0161a. <\/p>\n\n\n\n

Neka hrana bude va\u0161 lijek, a va\u0161 lijek neka bude hrana<\/h3>\n\n\n\n

I pitate se kako je gluten preko no\u0107i postao neprijetelj broj 1 u prehrani. Na\u0161a su ga crijeva jednostavno prepoznala kao uljeza. Htjeli to priznati ili ne, na\u0161li smo se u za\u010daranom krugu, vrlo opasnom za na\u0161e zdravlje. Prvo su genetski zauvijek modificirali sjeme stare p\u0161enice, promijenili mu strukturu, obogatili ga fertilajzerima p\u0161enica bila maksimalno otporna, maksimiziraju\u0107i profit od tog promijenjenog sjemena. A onda su, pod krinkom za\u0161tite usjeva, uveli stotine nepotrebnih pesticida, zapra\u0161iva\u010da, pobolj\u0161iva\u010da, te drugih hemijskih aditiva, kako bi dodatno maksimizirali profit. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
P\u0161eni\u010dni proizvodi u na\u0161oj prehrani<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, industrija nije uspjela genetski modificirati na\u0161 crijevni trakt, koji se s razlogom pobunio. Posve ne\u010dujno smo u\u0161li u doba u kojem caruju autoimuna oboljenja. Prvo su se pobunila crijeva najosjetljivijih me\u0111u nama, po\u010dele su se javljati vrlo neobi\u010dne imunolo\u0161ke reakcije kod dojen\u010dadi, djece u \u0161kolskoj dobi i kod odraslih, razli\u010dite nutritivne alergije i sve u\u010destalija preosjetljivost na hranu na mlije\u010dne proizvode, jaja, ora\u0161aste plodove, vo\u0107e, povr\u0107e\u2026 Svjedo\u010dimo epidemiji autoimunih oboljenja. Uzrok se ne zna, \u010desto su maskirani sa razli\u010ditim simptomima drugih bolesti, te\u0161ko ih je u ve\u0107ini slu\u010dajeva dijagnosticirati i vrlo te\u0161ko lije\u010diti. Multipla skleroza, psorijaza, Hashimoto sindrom, ulcerozni kolitis, Kronova bolest, miastenija gravis, sarkoidoza, sklerodermija, sistemski erimatozni lupus, celijakija, reumatoidni artritis, vitiligo, eritemski lupus\u2026samo su neke od autoimunih bolesti kojih je svakim danom sve vi\u0161e, a za mnoge jo\u0161 uvijek nemamo adekvatnu terapiju koja \u0107e dovesti do izlije\u010denja. <\/p>\n\n\n\n

Ona stara Hipokratova izreka, Neka hrana bude va\u0161 lijek, a va\u0161 lijek neka bude hrana<\/strong>, <\/em>odjedanput, nakon 20 vijekova, postaje na\u0161 glavni postulat \u017eivljenja. <\/p>\n\n\n\n

Pod krinkom spa\u0161avanja svijeta od gladi tokom \u201cZelene revolucije\u201dposljednjih smo se 50 godina u laboratorijama poigrali sa genetskim modifikacijama osnovnih \u017eitarica. Danas pla\u0107amo danak tim eksperimentima zbog rapidnog pogor\u0161anja na\u0161eg zdravlja, a da pritome jo\u0161 uvijek nismo dobili najva\u017eniju bitku- nismo iskorijenili glad na planeti Zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Photo: va\u0161ezdravlje.com\/Micheline Pelletier\/Sygma\/celiac.org\/Klaus Nielses\/Pixabay\/guardian<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih godina sve u\u010destalije se u javnosti govori o preosjetljivosti na gluten, te o brojnim zdravstenim tegobama koje gluten mo\u017ee prouzrokovati. Mnogi su iz medija preko no\u0107i saznali da je gluten protein prisutan u p\u0161enici, ra\u017ei, je\u010dmu i spelti, da predstavlja ljepljivu  bjelan\u010devinastu masu koja hljebu i pecivu, tjestenini i drugim pekarskim proizvodima daje elasti\u010dnost i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":217673,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6040,6043,6037],"tags":[2628],"class_list":["post-217672","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-hrana-i-pice","category-zdravlje-i-fitness","category-zivot","tag-bolest"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217672","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217672"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217672\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217672"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217672"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217672"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}