{"id":217612,"date":"2023-01-09T18:33:11","date_gmt":"2023-01-09T16:33:11","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/trziste-rada-u-bih-2023\/"},"modified":"2023-01-09T18:33:11","modified_gmt":"2023-01-09T16:33:11","slug":"trziste-rada-u-bih-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/trziste-rada-u-bih-2023\/","title":{"rendered":"Kakva su o\u010dekivanja na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH u 2023.?"},"content":{"rendered":"\n

Pro\u0161lu je godinu obilje\u017eio izniman broj turbulencija na svjetskom, ali i na regionalnom i lokalnom tr\u017ei\u0161tu. Jedina dobra stvar na globalnoj razini bila je \u010dinjenica da smo se, ovaj put zasigurno na duge staze, rje\u0161ili borbe s Covid 19 pandemijom. O\u010dekivali smo brzu postcovid recesiju, koju su mnogi ekonomski eksperti najavljivali, no prva postcovid godina donijela nam je suo\u010davanje i sa nekim starim problemima, koji su nove ekonomske probleme koji su nas zadesili samo jo\u0161 vi\u0161e produbili. A na sve to nas je, prije jedanaest mjeseci, zasko\u010dila gorka \u010dinjenica o pokretanju ratnih operacija Rusije na tlu Ukrajine. Zbog svega \u0161to nam je jo\u0161 u prvih par mjeseci donijela pro\u0161la godina suo\u010dil smo se sa vrlo negativnim ekonomskim reperkusijama vezanim za turbulencije na energetskom tr\u017ei\u0161tu u svijetu a i regiji, koji su pokrenuli tektonske poreme\u0107aje na tr\u017ei\u0161tu hrane, transporta, uvjetovali inflaciju i doveli nas u gotovo bezizlaznu situaciju pred zimsku sezonu. Cijene energenata su svakim danom sve vi\u0161e divljale, hrana je bezobrazno skupljala iz dana u dan, a povrh svega bili smo suo\u010deni sa katastrofalnim posljedicama na tr\u017ei\u0161tu rada zbog stalnog odlaska radno sposobne populacije i deficitarnih nedostataka na tr\u017ei\u0161tu rada. <\/p>\n\n\n\n

Doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada u rasulu, stranih radnika sve vi\u0161e<\/h2>\n\n\n\n

Iako su ekonomski stru\u010dnjaci jo\u0161 puno prije corona pandemije nagla\u0161avali ogroman problem sa nedostatkom radne snage s kojim \u0107e se suo\u010diti na\u0161a zemlja i koje na\u017ealost ne\u0107e biti u stanju lako rje\u0161iti, pro\u0161la nam je godina ba\u0161 onako majstorski opalila \u0161amar\u010dinu kad je tr\u017ei\u0161te rada u pitanju. Imali smo iza sebe odli\u010dnu pro\u0161lu zimsku turisti\u010dku sezonu na na\u0161im olimpijskim planinama i ostalim skija\u0161kim kapacetitetima \u0161irom BiH, zbog snijega koji je zimu produljio i du\u017ee no smo joj se nadali, no za sobom je snijeg, nakon \u0161to je okopnio, ostavio brojne probleme u turizmu koji su ponajvi\u0161e vezani za hroni\u010dni nedostatak radne snage. Konobara, kuhara, sobarica, sprema\u010dica, \u010duvara parkinga nije bilo ni za lijeka. O gra\u0111evinskim radnicima da i ne govorimo, oni su postali tra\u017eeniji od kardiologa i ginekologa zajedno. Ljeto se pribli\u017eavalo a poslodavci \u0161irom BiH su u panici shvatili u kakvom je rasulu na\u0161e doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada. I ono malo radnika, pogotovo sezonaca u gra\u0111evinskoj i turisti\u010dkoj industriji, je oti\u0161lo put Hrvatske, jer se na obali smje\u0161ilo dugo, toplo ljeto zbog kojeg su mogli o\u010dekivati puno bolju i lukrativniju poslovnu ponudu vani nego kod ku\u0107e. U tom trenutku, iako jo\u0161 uvijek radno pravna legislativa u BiH nije u potpunosti zadovoljavala potrebe tr\u017ei\u0161ta rada, poslodavci \u0161irom BiH su zapo\u010deli svojevoljno organizirati zapo\u0161ljavanje stranih radnika za svoje potrebe. <\/p>\n\n\n\n

Prema podacima koje je objavila Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH <\/a>krajem godine u prvih \u0161est mjeseci 2022. na podru\u010dju BiH izdano je ukupno 1.270 radnih dozvola, \u0161to je za vi\u0161e od 274 radne dozvole vi\u0161e u odnosu na isti period 2021. Podaci Federalnog zavoda za zapo\u0161ljavanje<\/a> govore da je u septembru 2022. godine stranim dr\u017eavljanima odobreno 182 radne dozvole, a u augusta 208 radnih dozvola. Dosada je tokom pro\u0161le godine najve\u0107i broj od 212 radnih dozvola izdat u junu pro\u0161le godine, pretpostavljaju\u0107i da se to odnosi na sezonske gra\u0111evinske radnike. Tako\u0111er iz Zavoda navode da je najve\u0107i broj radnih dozvola izdat u sektoru gra\u0111evinarstva, trgovine i poslovanja nekretninama, i to za dr\u017eavljane Srbije (253), Turske (242), Kine (85), Kuvajta (60), Banglade\u0161a (48), Ujedinjenih Arapskih Emirata (42), Sirije (36), Albanije (35), Hrvatske (32) i Saudijske Arabije (30).<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Federalni Zavod zapo\u0161ljavanja<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

A \u0161ta ka\u017ee Vlada koliki je stvarni broj nezaposlenih u BiH?<\/h3>\n\n\n\n

Podaci koje smo od Federalnog Zavoda za zapo\u0161ljavanje<\/a> dobili, nakon \u0161to je 8.12.2022. Vlada FBiH odlu\u010dila uvesti jednokratnu mjeru pomo\u0107i nezaposlenim licima u Federaciji u visini od 100 KM, govorili su o izdvajanju od 18.724.700 KM<\/strong>. za ukupan broj od 187.247 nezaposlenih <\/strong>na spiskovima u kantonalnim i \u017eupanijskim Zavodima u Federaciji BiH. <\/p>\n\n\n\n

No, taj broj nezaposlenih nije se slagao sa stvarnim brojem nezaposlenih lica na tr\u017ei\u0161tu rada. To je potvrdio i predsjednik Vlade FBiH Fadil Novali\u0107<\/strong> u svom prvom obra\u0107anju na Hayat TV prije par dana izjaviv\u0161i zabrinuto kako “imamo uvijek neki poreme\u0107aj na tr\u017ei\u0161tu rada” u BiH i o tome kako \u0107e Vlada smanjiti broj nezaposlenih. <\/p>\n\n\n\n

“<\/strong>Imamo poreme\u0107aj da imamo 280.000 nezaposlenih<\/strong>, a da nemamo radne snage. Imamo ponudu radne snage, koja nema tra\u017enju na tr\u017ei\u0161tu. To su struke koje ne usisava dru\u0161tvo. Pitanje na\u0161e nezaposlenosti postalo je zapravo obrnuto pitanje, nedostatka radne snage. Ali i za jedno i drugo je dobro da ekonomija raste. Ne raste zbog rasta cijena, nego realni BDP raste<\/em>\u201c<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Da li je aktuelna Vlada FBiH na odlasku svjesna da ovi tektonski poreme\u0107aji na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH nisu nastali ju\u010der, nego da su produkt vi\u0161egodi\u0161njeg obezvrije\u0111ivanja obrazovnog sistema u zemlji i uru\u0161avanja svih pretpostavki za stvaranje zdravog tr\u017ei\u0161ta rada, nakon \u0161to svakodneno svjedo\u010dimo kolonama ljudi koji napu\u0161taju BiH, ne znamo. No, jasno je da smo u ovu godinu u\u0161li sa starim, otrcanim politi\u010dkim frazama, a da pravog i jasnog odgovora na sve krupnije probleme na tr\u017ei\u0161tu rada nemamo. Dakle, da podvu\u010demo crtu: zakonska legislativa za zapo\u0161ljavanje stranih radika je troma, bespotrebno optere\u0107ena pustom papirologijom, nezaposlenih imamo sve vi\u0161e jer je Vlada odlu\u010dila da im da jednokratnu pomo\u0107 pa ih se odjedanput na spiskovima kantonalnih i \u017eupanijskih Zavoda pojavilo za gotovo 100 000 vi\u0161e nego na redovitim statisti\u010dkim izvje\u0161tajima tih istih Zavoda, svakodnevno njema\u010dke i druge evropske vize se “\u0161tancaju” u sve ve\u0107em broju, a poslodavci su svakodnevno u sve ve\u0107im problemima. I nikom ni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Zanimanja deficitarna u 2023. na tr\u017ei\u0161tu rada<\/h3>\n\n\n\n

Tokom pro\u0161le godine ura\u0111eno je Istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta rada 2022\/2023 u okviru projekta \u201eUnapre\u0111enje istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta rada\u201c<\/a>, kojeg finansira Evropska unija, a koje su sproveli Federalni zavod i kantonalne slu\u017ebe za zapo\u0161ljavanje tokom septembra i oktobra anketirav\u0161i reprezentativni uzorak poslodavaca iz Federacije BiH koji imaju pet i vi\u0161e zaposlenih. <\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanjem je najvi\u0161e obuhva\u0107eno 94 % subjekata iz privatnog sektora prema njihovoj veli\u010dini, od \u010dega je najvi\u0161e mikro (45%), zatim malih (37%), srednjih (12%) i velikih firmi (6%), \u0161to odgovara privrednoj situaciji u FBiH.<\/p>\n\n\n\n

Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2% je iskazalo potrebu za zapo\u0161ljavanjem novih radnika u 2023. godini (\u010dak njih 5.630), uglavnom zbog o\u010dekivanog pove\u0107anja obima poslovanja. Najve\u0107e potrebe za novim zapo\u0161ljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u sljede\u0107im sektorima: industriji (31%), uslu\u017enim djelatnostima (31%), trgovini (27%) i u gra\u0111evinarstvu (11%).<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Radnici u gra\u0111evinarstvu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Najtra\u017eenija zanimanja III i IV stepena srednje stru\u010dne spreme u 2023. godini prema rezultatima anketiranja \u0107e biti: prodava\u010d – trgovac, konobar, \u0161iva\u010d, bravar, zavariva\u010d – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, voza\u010d kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, kroja\u010d, armira\u010d, elektrotehni\u010dar i ma\u0161inski tehni\u010dar. <\/p>\n\n\n\n

Tako ka\u017eu statisti\u010dki podaci iz pomenutog Istra\u017eivanja, a \u0161ta ka\u017eu oni koji bi se intenzivnije trebali baviti sudbinom poslodavaca i poduzetnika u BiH \u010duli smo u saop\u0107enju potpredsjednika Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsada Ja\u0161arspahi\u0107a<\/strong>, koji je za za Fenu <\/a>krajem godine izjavio da se o\u010dekuje da \u0107e 2023. godina donijeti jednu vrstu smirivanja tr\u017ei\u0161nih turbulencija.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPrva polovina godine \u0107e biti obilje\u017eena nastavkom negativnih trendova i recesijom koja je tu. U drugoj polovini godine je za o\u010dekivati odre\u0111enu stabilizaciju. I period boljeg poslovanja. Svaku krizu treba posmatrati kao izazov i priliku. Sigurni smo da \u0107e na\u0161i privrednici nastaviti sa nizom uspje\u0161nog poslovanja. Pri tome trebamo svi raditi na boljoj vidljivosti pozitivnih i uspje\u0161nih bh. poslovnih pri\u010da. \u010cime bi se glavni akteri globalnih lanaca snabdjevanja u industriji dodatno ohrabrili za poslovanje sa na\u0161im kompanijama, \u0161to bi bio i signal za ozbiljnije investicijske poduhvate u BiH\u201d<\/em>, izjavio je Ja\u0161arspahi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Da li \u0107e u godini, u koju smo tek u\u0161li, sve turbulencije na tr\u017ei\u0161tu, o kojima govore na\u0161i zvani\u010dnici, kao \u0161to su cjenovna nestabilnost tr\u017ei\u0161ta sirovina, nedostatak radne snage, te  poreme\u0107aji tr\u017ei\u0161ta energenata, u katastrofalnoj mjeri utjecati na poslovanje na\u0161ih privrednih subjekata, a naro\u010dito malih poduzetni\u010dkih firmi, ostaje da vidimo. Izazovna godina \u0107e svakako biti, jer \u0107e mnogima, zbog svih ovih navedenih nepovoljnih kretanja na tr\u017ei\u0161tu, u velikoj mjeri dodatno ote\u017eati poslovanje. Na koji na\u010din je Vlada zamisilila da dobije taj \u017eeljeni porast BDP, unato\u010d svim ovim ne tako sjajnim ekonomskim pokazateljima i tr\u017ei\u0161nim prognozama, \u0107emo ubrzo saznati. No, nakon svega izre\u010denog ostaje nam jedino bespo\u0161tedna borba da se u kona\u010dnici ipak sami pobrinemo za opstanak poslovanja, znaju\u0107i da sve ove mjere Vlade i silni statisti\u010dki podaci kojima potkrepljuju svoje zaka\u0161njele analize na\u017ealost ne\u0107e doprinijeti rastu prihoda u na\u0161em poslovanju, ukoliko se za njega sami ne pobrinemo.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Pexels\/Arantxa Treva\/Mikael Blomkvist\/FZZP <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161lu je godinu obilje\u017eio izniman broj turbulencija na svjetskom, ali i na regionalnom i lokalnom tr\u017ei\u0161tu. Jedina dobra stvar na globalnoj razini bila je \u010dinjenica da smo se, ovaj put zasigurno na duge staze, rje\u0161ili borbe s Covid 19 pandemijom. O\u010dekivali smo brzu postcovid recesiju, koju su mnogi ekonomski eksperti najavljivali, no prva postcovid godina […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":217613,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[6018,6033],"tags":[2688],"class_list":["post-217612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biznis","category-ljudski-resursi","tag-zaposljavanje"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217612"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217612\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}