{"id":217137,"date":"2022-11-01T12:33:40","date_gmt":"2022-11-01T10:33:40","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/damir-karakas-metropolis-program-bkc-a\/"},"modified":"2022-11-01T12:33:40","modified_gmt":"2022-11-01T10:33:40","slug":"damir-karakas-metropolis-program-bkc-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/damir-karakas-metropolis-program-bkc-a\/","title":{"rendered":"Knji\u017eevnik Damir Karaka\u0161 otvorio je Metropolis, novi program BKC-a"},"content":{"rendered":"\n

Novi program sarajevskog BKC-a “Metropolis” sino\u0107 je otvoren razgovorom sa hrvatskim knji\u017eevnikom Damirom Karaka\u0161em<\/strong>. Metropolis je novi kulturni program JU Bosanski kulturni centar, koji \u0107e biti posve\u0107en predstavljanju razli\u010ditih knji\u017eevnika, a prvi gost je bio Damir Karaka\u0161, ovogodi\u0161nji dobitnik nagrade \u201cMe\u0161a Selimovi\u0107\u201d u Tuzli za roman \u201cOkreti\u0161te\u201d<\/strong> s kojim je razgovor o njegovom knji\u017eevnom opusu vodila Kristina Ljevak<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Pripovjeda\u010d Karaka\u0161 s li\u010dkim korjenima<\/h2>\n\n\n\n

Damir Karaka\u0161 ro\u0111en je 1967. u selu Pla\u0161\u0107ica, pored Brinja u Lici. Studirao je pravo i novinarstvo u Zagrebu, i u studenstskim danima je radio kao ilustrator za nekoliko tada najve\u0107ih dnevnih novina i magazina. Izvje\u0161tavao je sa rati\u0161ta iz Hrvatske i BiH. A tako\u0111er je i sam bio u\u010desnik Domovinskog rata u Hrvtaskoj. Od 2001. je \u017eivio u Francuskoj, u Bordou i Parizu, gdje se izdr\u017eavao sviranjem harmonike. U Parizu je studirao francuski jezik, izvodio performanse i izlagao konceptualne radove.
Objavio je prvu knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi<\/em>, zbirke pri\u010da Eskimi<\/em>, Pukovnik Beethoven<\/em> i Kino Lika<\/em>, po kojoj je Dalibor Matani\u0107 2008. snimlo sjajan film. Njegovi romani su Kombetari<\/em>, Kako sam u\u0161ao u Europu<\/em>, Sjajno mjesto za nesre\u0107u<\/em>, Blue Moon<\/em>, Sje\u0107anje \u0161ume<\/em>, Proslava i posljednji roman Okreti\u0161te. Napisao je i drame Skoro nikada ne zaklju\u010davamo, Snajper i Avijati\u010dari.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Damir Karaka\u0161<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Posljednje dvije decenije Damir Karaka\u0161 je sa svojim knji\u017eevnim opusom izazvao dosta bure i polemika u Hrvatskoj, ali i u regiji. On je naime pripovjeda\u010d vrlo britka i o\u0161tra jezika, s posebnim \u0161tovanjem prema jeziku i osobenostima svih varijacija jezika koji koristimo na podru\u010dju biv\u0161e zemlje, zbog \u010dega je 2017. napisao sjajnu “Deklaraciju o zajedni\u010dkom jeziku”, koja je u hrvatskoj javnosti do\u010dekana na no\u017e i izazvala salve negodovanja.<\/p>\n\n\n\n

Zbog njegovih hrabrih izjava o suo\u010denju sa svojim porodi\u010dnim “usta\u0161kim” backgroundom svojih djedova u surovom li\u010dkom kraju u kojem je odrastao, a koji je u biv\u0161oj dr\u017eavi bio poznat kao “usta\u0161ki” kraj, Damir je godinama jedan od najkontroverznijih knji\u017eevnika u hrvatskoj javnosti. Nikad se nije libio priznati svoje selja\u010dko porijeklo, otvoreno pri\u010dati o svojim neobrazovanim, ali vrijednim roditeljima seljacima koji su ga odgajali u jednoj surovoj te\u017ea\u010dkoj atmosferi na selu, a pogotovo otvoreno i iskreno pri\u010dati o svojoj familiji i ro\u0111acima koji su bili ili domobrani ili usta\u0161e, ali nikad partizani. <\/p>\n\n\n\n

Zbog svoje antinacionalisti\u010dke i antifa\u0161isti\u010dke retorike u svom je kraju godinama nepo\u017eeljan i “nerado vi\u0111en gost”, i mnogi su ga zemljaci proglasili “izrodom li\u010dkog kraja”. Vjerujemo da ve\u0107ina njih nikad nije pro\u010ditala ni slovo od onoga \u0161to je maestralno napisao Damir Karaka\u0161 u svojim djelima. No, bilo je va\u017enije povjerovati mainstream medijima koji su zarad Karaka\u0161evog otvorenog kritiziranja usta\u0161kog ili bilo kojeg drugog nacionalizma, fa\u0161izma ili pak mizoginog pona\u0161anja prema \u017eenama o kojima Karaka\u0161 hrabro progovara u svojim knjigama, licemjerno podsticali obi\u010dan puk da povjeruje kako je Karaka\u0161 mrzitelj svega “\u010dasnog hrvatskog”. Ono \u0161to je i sino\u0107 ponovio Karaka\u0161 zorno ilustrira njegovu opredjeljenost kao antifa\u0161iste i antinacionaliste: “Ja sam ve\u0107 ranije u jednom intervjuu izjavio da ja nisam ja ni ljevi\u010dar ni desni\u010dar. To vi\u0161e nije vi\u0161e pitanje desni\u010darstva i ljevi\u010darstva, to je pitanje ljudskih dosega. Ne volim rasiste, ni fa\u0161iste, ni usta\u0161tvo, ni to nacionalisti\u010dko trovanje mladih ljudi. Zala\u017eem se i za \u017eenska prava i svoje 3 k\u0107eri u\u010dim o va\u017enosti ljudskih prava\u201d. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Metropolis BKC Sarajevo<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Naveo je i da je gostuju\u0107i dvaput kod Aleksandra Stankovi\u0107a u “Nedjeljom u 2” govore\u0107i otvoreno o onome \u0161to nije dobro u hrvatskom dru\u0161tvu i kritiziraju\u0107i mainsteam politiku koja glorificira nacionalizam i usta\u0161tvo, do\u017eivio da, iako je uobi\u010dajeno da se nakon gostovanja nekih pisaca desi suprotno, njegove knjige vi\u0161e niko nije htio kupovati. <\/p>\n\n\n\n

U razgovoru sa Kristinom Ljevak govorio je i o svom odre\u0111enju da pi\u0161e “zarad toga \u0161to ima golemi razlog”, a da pritome otvoreno priznaje da je “Lika formativni okvir njegovog rada i da od njega ne bje\u017ei”.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od najnagra\u0111ivanijih hrvatskih knji\u017eevnika dana\u0161njice <\/h3>\n\n\n\n

Kako je Damir Karaka\u0161 sino\u0107 naglasio odrastao je uz rusku literaturu 20 vijeka, Pu\u0161kina, Tolstoja, Dostojevskog, Platonova. “Moj najdra\u017ei pisac je Tolstoj za kojeg ka\u017eu da je jedini normalni genij”, rekao je Damir Karaka\u0161. No, spomenuo je i pisce iz nekada\u0161nje domovine Bulatovi\u0107a, Andri\u0107a, Selimovi\u0107a, koji su utjecali na njegovo knji\u017eevno oblikovanje.<\/p>\n\n\n\n

Karaka\u0161 je jedan od najnagra\u0111ivanijih hrvatskih knji\u017eevnika koji je za svoj roman Sje\u0107anje \u0161ume<\/em> dobio nagradu \u201eFric\u201c i \u201eKo\u010di\u0107evo pero\u201c, te talijasnku nagradu “Premio ITAS del Libro di montagna”, za roman Proslava <\/em>nagradu Tportala<\/em> za najbolji roman godine u Hrvatskoj, a za svoj sedmi roman Okreti\u0161te<\/em> roman dobio je nagradu \u201eMe\u0161a Selimovi\u0107\u201c za najbolji regionalni roman u 2021. godini.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Okreti\u0161te Damir Karaka\u0161<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Govore\u0107i o nagradama sino\u0107 je spomenuo i Nobelovu nagradu, za koju smatra da je izgubila svoj zna\u010daj i smisao, jer, kako je rekao, “mnogi koji to nisu trebali su dobili Nobelovu nagradu”, ali se osvrnuo i na \u010dinjenicu kako je za na\u0161eg jedinog Nobelovca Ivu Andri\u0107a “tada\u0161nja dr\u017eava lobirala sna\u017eno gotovo 3 godine” i da se unato\u010d nekim glasinama iz knji\u017eevnih krugova da bi Dubravka Ugre\u0161i\u0107, hrtvatska knji\u017eevnca, trebala biti nominirana za Nobela, to vjeruje nikad ne\u0107e desiti. “Danas imate malo istinskih pisaca, ali imate puno proizvo\u0111a\u010da tekstova, \u0161to je velika razlika”, izjavio je Karaka\u0161. <\/p>\n\n\n\n

Njegov posljednji roman Okreti\u0161te, kojeg je sino\u0107 predstavio, je njegova posve intimna pri\u010da o osobnoj tragediji koju je pre\u017eivio prije par godina, kada su ga nepoznati napada\u010di napali, nedaleko od ku\u0107e na tramvajskom okreti\u0161tu u Zagrebu, i brutalno pretukli i ozbiljno ranili no\u017eem u predjelu trbuha i prsa, nakon \u010dega je jedva pre\u017eivio. O toj nesre\u0107i se u javnosti nije pisalo, jer Karaka\u0161 to nije dozvolio, ali se samo u uskim prijateljskim i knji\u017eevnim krugovima znalo kakvu je tragediju pre\u017eivio. Karaka\u0161 je sino\u0107 priznao da mu “nije nimalo lako bilo pisati o svojoj tragediji, jer je mnoga sje\u0107anja odmah zaboravio, ali tako\u0161er da on ne pi\u0161e o skandalima. Stoga je odlu\u010dio napisati roman umjesto osvete, koja bi za razliku od njega, ljudima iz njegovog li\u010dkog kraja bila posve normalna i o\u010dekivana. “Ovo je roman koji nema nijednog traga krvi u sebi, jer nisam htio pisati o tome”, izjavio je Karaka\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Njegov posljednji roman “Okreti\u0161te\u201d trenutno u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Splitu re\u0107ira Dino Mustafi\u0107a. Na nagovor Dine Mustafi\u0107a, a za potrebe scenskog uprizorenja njegovog romana, Damir je napisao poseban monolog svoje \u017eene Mitre, koji ona izgovara nakon saznanja o njegovoj nesre\u0107i, \u0161to je poseban dodatak romanu, ali i specifi\u010dan detalj koji \u0107e dodatno oslikati tragediju koju je pre\u017eivio.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Pixsell\/Anisa \u0160erak<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n