{"id":217093,"date":"2022-10-28T22:49:40","date_gmt":"2022-10-28T20:49:40","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/znate-li-zasto-se-halloween-ili-noc-vjestica-slavi-31-oktobra\/"},"modified":"2022-10-28T22:49:40","modified_gmt":"2022-10-28T20:49:40","slug":"znate-li-zasto-se-halloween-ili-noc-vjestica-slavi-31-oktobra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/znate-li-zasto-se-halloween-ili-noc-vjestica-slavi-31-oktobra\/","title":{"rendered":"Znate li za\u0161to se Halloween ili No\u0107 Vje\u0161tica slavi 31. oktobra?"},"content":{"rendered":"\n

Oktobar obi\u010dno sa sobom donosi predivne jesenje dane kada li\u0161\u0107e koje opada s drve\u0107a svojim \u010darobnim nijansama bajkovito oboji prirodu. Donosi nam i bundevu na trpezu, koja posebno biva zanimljiva posljednjeg dana oktobra jer se koristi kao najva\u017eniji sastojak u kuhinjskim delicijama i za dekoraciju za proslavu Dana vje\u0161tica.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Je li No\u0107 vje\u0161tica kr\u0161\u0107anski ili keltski praznik?<\/h2>\n\n\n\n

Halloween ili No\u0107 vje\u0161tica<\/strong> je praznik koji se slavi svake godine 31. oktobra, prvenstveno u zapadnim zemljama. Ime Halloween je izvedenica od termina “All Hallow Even” kojim se ozna\u010dava no\u0107 prije kr\u0161\u0107anskog praznika Svih svetih 1. novembra, te Du\u0161nog dana, 2. novembra. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Logorske vatre za Samhain<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prema legendi tradicija proslave No\u0107i vje\u0161tica potje\u010de od drevnog keltskog festivala Samhain<\/strong>, kojim su Kelti, koji su \u017eivjeli prije 2.000 godina na podru\u010dju dana\u0161nje sjeverne Francuske, Engleske, \u0160kotske i Irske, ozna\u010davali kraj obilne ljetne \u017eetve i po\u010detak mra\u010dne, duge i hladne zime. Tim je festivalom simboli\u010dno obilje\u017eavana granica izme\u0111u jesenje ravnodnevice, koja je simbolizirala svjetlo i zimskog solsticija, simbola za mrak i tamu. Kelti su vjerovali da se u no\u0107i 31. oktobra duhovi pokojnika vra\u0107aju na svijet, i da je to no\u0107 u kojoj su sile tame i zla izlazile iz drevnih grobova i da su kru\u017eile oko naseobina i gradova. Bore\u0107i se protiv tih zlih duhova Kelti su palili ogromne loma\u010de da prizovu pomo\u0107 keltskih bogova, mole\u0107i se za za\u0161titu od zlih duhova, za koje su vjerovali da vladaju zimom. Kelti su nakon proslave Samhaina 1. novembra slavili svoju novu godinu.<\/p>\n\n\n\n

Histori\u010dari tvrde da se ova tradicija festivala Samhaina, koji u sebi sadr\u017ei elemente paganskih obi\u010daja, na kraju prihva\u0107ena od strane kr\u0161\u0107ana i pretvorena u Dan svih vje\u0161tica, koji se odoma\u0107io kao jedan od glavnih kr\u0161\u0107anskih praznika u mnogim zapadnim zemljama.<\/p>\n\n\n\n

Tako su se, uo\u010di praznika Svih svetih i Zadu\u0161nice, po ugledu na keltske obi\u010daje u zapadnom svijetu palile vatre i na loma\u010dama palili krijesovi, a ljudi su se maskirali u duhove i tako ritualno tjerali i spaljivali zle duhove. Ostao je tako odoma\u0107en obi\u010daj da se u No\u0107i vje\u0161tica svi pretvaraju u duhove, da se bundeve rezbare i u njih stavljaju lampioni, te da se ljudi okupljaju uz vatru, proslavljaju\u0107i kraj jednog plodonosnog doba i po\u010detak dugog zimskog perioda. Tako se ta karnevalska praksa, pored no\u0161enja kostima i igranja razli\u010ditih igara uz vatru koja se koristila za tjeranje zlih duhova, ali i kao vrijeme obilne gozbe. <\/p>\n\n\n\n

A kako su bundeve postale obavezan dio No\u0107i vje\u0161tica?<\/h3>\n\n\n\n

Kako su Kelti narod koji je naseljavao i Irsku tamo su ljudi rezbarili stra\u0161na, “nacerena” lica zlih duhova u repu ili krompir, \u0161to je pratilo legendu o \u010dovjeku po imenu Jack, koji je lutao irskim krajolicima nose\u0107i sa sobom fenjer. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Haloween<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Vremenom je tradicija izrezbarenog stra\u0161nog lica koje nosi fenjer za No\u0107 vje\u0161tica u Irskoj s irskim doesljenicima u 19. vijeku do\u0161la u Sjevernu Ameriku. A kako je na ameri\u010dkm tlu bundeve bilo u izobilju u oktobru i bilo ju je lak\u0161e rezati nego repu bundeva je postala za\u0161titni znak praznika No\u0107 vje\u0161tica.<\/p>\n\n\n\n

A najbolji dio No\u0107i vje\u0161tica oduvijek su bili besplatni slatki\u0161i koji bi ljudi ostavljali na prozorima svojih ku\u0107a kao hranu za sve duhove koji bi mogli lutati te no\u0107i. Mnogo godina kasnije, ljudi bi dijelili slatke kola\u010de u no\u0107i uo\u010di Svih svetih, a djeca su se obla\u010dila u kostime zlih duhova, pjevali bi pjesme i plesali za slatki\u0161e i nov\u010di\u0107e. Kada je No\u0107 vje\u0161tica postala popularna u Sjevernoj Americi po\u010detkom 20. vijeka, djeca vi\u0161e nisu ni pjevala ni plesala po kom\u0161iluku. Ali uzre\u010dica \u201ctrick or treat\u201d<\/strong>, odnosno “trik ili poslastica”<\/strong>, ostala je kao podsjetnik da ljudi trebaju djeci dati slatki\u0161e, odnosno ostaviti hranu za duhove. A ako zaboravite ili znamarite taj obi\u010daj o\u010dekujte nekakav trik s djecom ili s duhovima! I tako je danas No\u0107 vje\u0161tica postala jedan od najpopularnijih praznika u Sjevernoj Americi, puno vi\u0161e nego u ostatku svijeta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
“Trick or treat” Haloween<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Za ve\u0107inu ljudi u zapadnom svijetu No\u0107 vje\u0161tica predstavlja praznik kada se kostimiraju, a ku\u0107e, \u0161kole i vrti\u0107i ukra\u0161avajus naran\u010dastim lampionima i izrezbarenim bundevama. Neka djeca idu od vrata do vrata u svom kom\u0161iluku kako bi prevarili nekoga ili se po\u010dastili slatki\u0161ima, dok druga djeca slave u \u0161koli, a odrasli na zabavama. <\/p>\n\n\n\n

Od paganskog keltskog rituala do komercijalne zabave<\/h3>\n\n\n\n

Ameri\u010dki istori\u010dar Nikolas Rogers, autor knjige “No\u0107 vje\u0161tica: od paganskog rituala do ve\u010deri za zabavu”, <\/a>u svojoj knjizi na vro zanimljiv na\u010din daje zabavan pogled na porijeklo i razvoj jednog od najpopularnijih zapadnja\u010dkih praznika u godini. <\/p>\n\n\n\n

On tako\u0111er istra\u017euje kao je ovaj praznik stigao u Sjevernu Ameriku kao irski i \u0161kotski festival i evoluirao u neslu\u017ebeni praznik velikih razmjera u 19. i u 20. vijeku. Istra\u017euje i kako su se u taj praznik uvukli fenomeni sadizma iz 1970-ih i 80-ih godina (\u017eilet u jabukama) i kako je nasilje i ogroman utjecaj horor filmova glorificirao No\u0107 vje\u0161tica kao praznik horora.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Haloween<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cNo\u0107 vje\u0161tica na kraju milenijuma postala je glavna zabava za odrasle, vjerovatno najva\u017enija nakon novogodi\u0161nje no\u0107i. Procjenjuje se da 65 % odraslih Amerikanaca u\u010destvuje u No\u0107i vje\u0161tica. Svake godine se na kostime potro\u0161i oko 1,5 milijardi dolara i jo\u0161 3 milijarde dolara na pribor za zabavu. Ustvari, iznos novca potro\u0161en na No\u0107 vje\u0161tica se udvostru\u010dio u posljednjoj deceniji, \u0161to ga \u010dini, nakon Bo\u017ei\u0107a, drugim najva\u017enijim praznikom za trgova\u010dke lance maloprodaje<\/em>\u201d, izti\u010de u uvodu knjige Rogers.<\/p>\n\n\n\n

Prema Nacionalnoj maloprodajnoj federaciji (NRF), Amerikanci su potro\u0161ili vi\u0161e od 8 milijardi dolara (da, da milijardi) na Haloween kostime i dodatke za usred pandemije 2020., a NRF predvi\u0111a da \u0107e prodaja za No\u0107 vje\u0161tica ove 2022. godine prema\u0161iti 12 milijardi dolara, isti\u010de profesorica historije s Concordia Univerziteta u Texasu, dr. Jennifer Depold<\/em> u svom \u010dlanku “Why we celebrate Haloloween?”.<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da se Rogers propituje i \u201czbog \u010dega ljudi u No\u0107i vje\u0161tica pristaju da se obla\u010de u te \u010dudne kostime zlih duhova i glume svoje individualne fantazije, od kojih su neke obi\u010dne ma\u0161tarije, a neke druge imaju \u010dak vrlo samosvjesne politi\u010dke poruke?\u201d<\/p>\n\n\n\n

\u201c\u0160ta nam to govori o politici u posljednjoj dekadi dvadesetog vijeka? Da li je No\u0107 vje\u0161tica u su\u0161tini dje\u010dja proslava koju su prisvojili odrasli? I kako da objasnimo stalni porast popularnosti tog paganskog praznika?<\/em>\u201d pita se Rogers. <\/p>\n\n\n\n

I na kraju mo\u017eda \u0107e njegova poruka za poja\u0161njenje razloga sve ve\u0107e popularnosti i iznimne komercijalizacije ovog praznika najbolje objasniti prirodu ovog praznika, da je “No\u0107 Vje\u0161tica u svojoj sr\u017ei no\u0107 inverzije, kada se dru\u0161tvene norme okre\u0107u naglava\u010dke, a ljudima njihova privremena sloboda izra\u017eavanja protiv svega i izrugivanje vladaju\u0107im dru\u0161tvenim normama i pravilima vi\u0161e nego nu\u017ean vid zabave”.<\/p>\n\n\n\n

No\u0107 vje\u0161tica je tako postao i kod nas dobar na\u010din da se zabavimo glume\u0107i da pla\u0161imo sebe i svoje najbli\u017ee. <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Photo: Vecteezy\/Freepik\/Haloween images<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n