{"id":217055,"date":"2022-10-24T21:46:34","date_gmt":"2022-10-24T19:46:34","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/mirko-ilic-studentska-izlozbu-na-alu\/"},"modified":"2022-10-24T21:46:34","modified_gmt":"2022-10-24T19:46:34","slug":"mirko-ilic-studentska-izlozbu-na-alu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/mirko-ilic-studentska-izlozbu-na-alu\/","title":{"rendered":"Mirko Ili\u0107, slavni dizajner i ilustrator, otvorio studentsku izlo\u017ebu “Tolerancija” na ALU"},"content":{"rendered":"\n

Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu ove godine proslavlja svoju 50-togodi\u0161njicu postojanja i danas je tim povodom u okviru trodnevnog festivala “Pop in” odr\u017eano predavanje poznatog dizajnera Mirka Ili\u0107a<\/strong> na temu \u201cDizajnerski aktivizam\u201d.<\/strong> A potom je otvorena i Izlo\u017eba plakata na temu “Tolerancija”,<\/strong> koju su studenti sa Likovnih Akademija u Trebinju, \u0160irokom brijegu, Banjoj Luci i Sarajevu uradili na trodnevnoj radionici Tolerancija, koju je mentorirao Mirko Ili\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Mirko Ili\u0107 i Bojan Had\u017eihalilovi\u0107, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dizajner Mirko Ili\u0107 kreirao kultne omotnice albuma novovalnih bendova 70-tih i 80-tih<\/h2>\n\n\n\n

Za sebe \u010desto u \u0161ali Mirko Ili\u0107<\/strong> voli re\u0107i da je “jedan od rijetkih dizajnera iz biv\u0161e Jugoslavije, koji u tada\u0161njoj dr\u017eavi nije zavr\u0161io Likovnu akademiju ali je napravio briljantnu karijeru i ostavio neizbrisiv trag na likovnoj i muzi\u010dkoj sceni 70-tih i 80-tih godina 20.vijeka\u201d. Mirko Ili\u0107 ro\u0111en je u Bijeljini, a kao dijete vojnog lica \u017eivio je od Slovenije, Bosne do Zagreba gdje je proveo svoje formativne godine. Odrastao je i sazrijevao u kultnom zagreba\u010dkom krugu Blato-Kavkaz-Zve\u010dka, koji su krajem 70 tih i 80 tih godina u Zagrebu iznjedrili najpopularnije bendove novog vala Prljavo kazali\u0161te, Azru, Film, Haustor, o \u010demu je snimljen i dokumentarac Igora Mirkovi\u0107a “Sretno dijete”. Istovremeno su utjecali i na nastajanje bendova sa beogradske scene novog vala \u0160arlo akrobata, Elektri\u010dni orgazam, Idoli, a bio je u doticaju sa Neu Slovenische Kunst pokretom u Ljubljani koji je iznjedrio slikarsku grupu Irwin i kultni bend Laibach. Bili su to bendovi koji su svojim djelovanjem i aktivizmom formirali generacije koju se odrastale u vrijeme idejnog raspada komunizma i kona\u010dnog rastakanja biv\u0161e dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Omotnice albuma i filmski plakati Mirka Ili\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mirko Ili\u0107 je zaslu\u017ean za dizajn nekih od najboljih albuma tog vremena, od kutnog prvijenca Prljavog kazali\u0161ta “Crno bijei svijet”, kompilacije “Svi mar\u0161 na ples”, “Do\u017eivjeti stotu” Bijelog dugmeta, “A \u0161ta da radim” Azre, “Stranca u no\u0107i” Idola, Zabranjeng pu\u0161enja “Ne\u0107u da budem \u0160vabo”, Zane, Leb i sola, Zdravka \u010coli\u0107a, Srebrnih krila…Poznat je i po dizajnu filmskih plakata za neke od filmskih klasika i pozori\u0161ne predstave, kao \u0161to je plakat \u0160ijanovog kultnog filma “Ko to tamo peva”. Na vrhuncu slave strip crta\u010da, ilustratora i dizajnera Mirko je 1986., prije raspada biv\u0161e dr\u017eave, oti\u0161ao u New York, uz podr\u0161ku svoje biv\u0161e supruge knji\u017eevnice Slavenke Drakuli\u0107. “Oti\u0161ao sam u Ameriku da se ne bih promijenio”, danas je na po\u010detku svog predavanja izjavio Ili\u0107, priznaju\u0107i da je oti\u0161ao iz biv\u0161e Jugoslavije na vrhuncu slave, “jer vi\u0161e ovdje nije mogao uraditi ni\u0161ta novo”. <\/p>\n\n\n\n

U New Yorku je radio kao ilustrator vode\u0107ih magazina i novina, bio je art direktor Time magazina, potom umjetni\u010dki direktor editorijala u New York Times-a. Dobitnik je nagrade Dru\u0161tva ilustratora, Dru\u0161tva dizajnera u izdava\u0161tvu, Dru\u0161tva novinskog dizajna, Kluba umjetni\u010dkih direktora i ID Magazina. Godine 1994. i 1995. radio je kao potpredsjednik AIGA ogranka u New York-u. Predavao je dizajn na Cooper Unionu zajedno s prijateljem dizajnerom Miltonom Glaserom, a danas predaje ilustraciju polaznicima magistarskih studija School of Visual Arts u New Yorku. Ima vlastiti Studio za grafi\u010dki dizajn i 3D kompjutorsku grafiku i izradu filmskih \u0161pica. Jedan je od rijetkih dizajnera i autora s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije \u010diji se radovi nalaze u slavnom njujor\u0161kom Muzeja suvremene umjetnosti MOMA. <\/p>\n\n\n\n

Putuju\u0107a izlo\u017eba “Tolerancija” obi\u0161la je vi\u0161e od 45 zemalja<\/h3>\n\n\n\n

Na predavanju koje je Ili\u0107 odr\u017eao na temu \u201eDizajnerski aktivizam\u201c pri\u010dao je i o jednom od svojih najzna\u010dajnijih projekata pod nazivom “Tolerancija”, kojeg je pokrenuo prije \u0161est godina. Vremenom se projekat, koji je prvobitno imao 23 plakata, pretvorio u putuju\u0107u izlo\u017ebu, kojom je htio ukazati na rasizam i fa\u0161izam kao, kako \u010desto isti\u010de, najgore dru\u0161tvene pojave koje su se desile ljudskom rodu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Izlo\u017eba Tolerancija<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cImao sam tada 23 plakata i onda sam shvatio da ova izlo\u017eba mora putovati, da bi mogla prozivati ljude iz drugih gradova. I upravo svaki put na\u0111em dizajnere iz nekog drugog grada u koje izlo\u017eba treba biti postavljena. Za\u0161to? Zato jer on ili ona \u0107e napraviti plakat na temu tolerancije problema koju ta grupa ima. Na svakom plakatu tolerancija mora pisati na njihovom jeziku, da osoba u tom gradu to mo\u017ee razmjeti. Na izlo\u017ebi u Banja Luci, razgovaraju\u0107i s jednim \u010dovjekom kojem se nisu svidjeli moji plakati, rekao sam mu da je to dobro \u0161to mu se svi\u0111a samo jedan plakat. Jer, nije neminovno tolerancija da ti se sve svi\u0111a. Ti na\u0111e\u0161 ne\u0161to za sebe, druga osoba na\u0111e za sebe. Ne mora ti se sve svi\u0111ati, jer to se zove diktatura<\/em>\u201d, rekao je Ili\u0107. <\/p>\n\n\n\n

Njegovi plakati sa izlo\u017ebe Tolerancija su izlagani na javnim mjestima i dosada su obi\u0161li vi\u0161e od 45 gradova \u0161irom planete, od Urugvaja do Ujedinjenih Arapskih Emirata. <\/p>\n\n\n\n

U nekim zemljama su plakati izazvali buru negodovanja javnosti, naro\u010dito desni\u010darskih struja i politi\u010dara, a u nekim zemljama su ih \u010dak i uni\u0161tavali. Mirko Ili\u0107 <\/strong>priznaje da se sva uni\u0161tavanja plakata desila u zemljama Isto\u010dne Evrope, jer se, kako Mirko ka\u017ee, pokazalo da tu \u017eive ljudi s vrlo malo tolerancije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Uni\u0161teni plakati ispred Ministarstva kulture u Zagrebu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cVi \u017eivite u sredini gdje ako zaradite 10 miliona niko ne\u0107e pisati o vama, a ako ukradete 10 miliona svi \u0107e mediji pisati o tome. Jer, siroma\u0161niji i gluplji uni\u0161tavaju, a lukaviji kradu. To se de\u0161avalo u gradovima od Zagreba, Temi\u0161vara, Ljubljane do Slova\u010dke<\/em>“, ka\u017ee Mirko. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Student Ryan O'Hara i Mirko Ili\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Govore\u0107i o tome za\u0161to je ovaj njegov projekat bitan i za\u0161to je dizajnerski aktivizam va\u017ean, poru\u010dio je da je promjena vrlo va\u017ena: “Ako ti malo promjeni\u0161 sebe i promjeni\u0161 samo dvije osobe oko sebe to je ogromna stvar, jer te male promjene su jako va\u017ene<\/em>“.  <\/p>\n\n\n\n

Mirko je tako\u0111er poru\u010dio: “Neke svoje plakate ne mogu svuda izlo\u017eiti, jer postoje neka ograni\u010denja zbog kojih ja ne mogu izlo\u017eiti neke svoje plakate i ja ta pravila ne \u017eelim ru\u0161iti. Recimo u Njema\u010dkoj i Austriji je zabranjeno prikazivanje kukastog kri\u017ea, koje ja imam na nekim plakatima ili golotinja u Emiratima. To je kompromis koji je meni normalan. Dio na\u0161e tolerancije je i da po\u0161tujemo pravila drugih<\/em>“.<\/p>\n\n\n\n

Studenti iz cijele BiH su svojim plakatima ukazali na va\u017enost tolerancije<\/h3>\n\n\n\n

Sa studentima Akademija likovnih umjetnosti iz Sarajeva, Banja Luke, \u0160irokog Brijega i Trebinja proteklog vikenda je Mirko Ili\u0107 odr\u017eao radionicu na temu “Tolerancija”. Zanimljivi su nastali radovi studenata iz razli\u010ditih gradova Bosne i Hercegovine, koji na razli\u010dite na\u010dine promi\u0161ljaju pojam tolerancije u dana\u0161njem svijetu, koje zbog digitalizacije nazivamo globalnim selom, ali u kojem jo\u0161 uvijek stanuju mr\u017enja, rasizam, netolerancija. A povrh svega caruje glupost i neznanje. <\/p>\n\n\n\n

“\u010cesto me pitaju koliko ja imam tolerancije. Mogu re\u0107i da imam 0 % tolerancije prema gluposti. Ali ona je ponekad naprosto za\u010du\u0111uju\u0107a<\/em>“, priznaje na kraju Mirko Ili\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Photo: Canva\/Anisa \u0160erak<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n