{"id":216795,"date":"2022-09-23T12:28:47","date_gmt":"2022-09-23T10:28:47","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/naida-kovacevic-slava-vinarske-kulture-srednjovjekovne-bosne-se-vraca-i-danas-je-vinarstvo-u-bih-u-velikom-usponu\/"},"modified":"2022-09-23T12:28:47","modified_gmt":"2022-09-23T10:28:47","slug":"naida-kovacevic-slava-vinarske-kulture-srednjovjekovne-bosne-se-vraca-i-danas-je-vinarstvo-u-bih-u-velikom-usponu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/naida-kovacevic-slava-vinarske-kulture-srednjovjekovne-bosne-se-vraca-i-danas-je-vinarstvo-u-bih-u-velikom-usponu\/","title":{"rendered":"Naida Kova\u010devi\u0107: Slava vinske kulture srednjovjekovne Bosne se vra\u0107a i danas je vinarstvo u BiH u velikom usponu"},"content":{"rendered":"\n

\u017dene u vinarskoj industriji u na\u0161oj zemlji su vrlo rijetke, a posebice one koje se bave prou\u010davanjem historije vinogradarske kulture. Jedna od njih je i Naida Kova\u010devi\u0107<\/strong>, histori\u010darka sa adresom u Vogo\u0161\u0107i, profesorica historije u dvije sarajevske \u0161kole, koja je najbolja poznavateljica kulture vina i vinogradarske historije u Bosni i Hercegovini. Sigurno se pitate za\u0161to se bavimo temom vinske kulture i vinograda u srednjovjekovnoj Bosni. Donosimo vam pri\u010du u kojoj \u0107ete saznati kako je vinska kultura bila razvijena u vrijeme Bosanskog Kraljevstva u srednjem vijeku i koliko su za Bosnu bili va\u017eno trgovinski i vinskim putevi na Mediteranu, te kako je vinarstvo i vinogradarstvo postalo industrija u velikom usponu ne samo u Hercegovini, nego i u drugim krajevima Bosne.<\/p>\n\n\n\n

Kako su u srednjovjekovnoj Bosni bosanski kraljevi trgovali vinom <\/h2>\n\n\n\n

Ljubav za historijom Naida je razvila jo\u0161 u srednjoj \u0161koli, kada ju je otac zaintrigirao za historijske pri\u010de, koje joj je volio prepri\u010davati na svoj osebujan na\u010din. Nakon zavr\u0161enog studija Historije za magistarski rad je odabrala vrlo zanimljivu i dotada neistra\u017eenu temu me\u0111u akademskom zajednicom o vinskoj kulturi u srednjovjekovnoj Bosni, a to je istra\u017eivanje na koncu rezultiralo objavom njene monografije \u201cVino i vinogradi u srednjovjekovnoj Bosni\u201d.<\/strong> <\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Naida Kova\u010devi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u201cU periodu izme\u0111u XIV i XV stolje\u0107a bilje\u017eimo najve\u0107i privredni procvat i teritorijanu ekspanziju srednjovjekovne Bosne. To se razdoblje ne mo\u017ee porediti s ovim dana\u0161njim ni po na\u010dinu na kojem se vino tada i danas posmatralo. Vino je tada posmatrano kao hrana, sredstvo za dezinfekciju vode, plate\u017ena valuta, sredstvo za razmjenu robe izme\u0111u Neretvljana i Kor\u010dulana i Dubrov\u010dana. Vinom se tada malipulisalo u politici i bilo je interesantno posmatrati kako se moglo kupiti \u010dovjeka vinom i kako pridobiti\u00a0naklonost vladara vinom\u201d<\/em>, pri\u010da Naida.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Stomatologinja na zemlji svojih ukrajinskih predaka osnovala vinariju Fazan \u010dija vina obo\u017eavaju Francuzi<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U tada\u0161njoj srednjovjekovnoj Bosni cijela je zemlja bila pod vinogradima i kako govore historijski izvori, na koje se Naida oslanja, uveliko se tada forsirala sadnja vinove loze u sredi\u0161njoj Bosni, krenuv\u0161i od dana\u0161njeg Travnika, Zenice, Kaknja, dijelova Vare\u0161a, podru\u010dje oko Bobovca, zatim Te\u0161anj, Jezero, Jajce, Banja Luka, Srbac, Koba\u0161, padine planine Motajnice, Maglaj, prostor dana\u0161njeg Podrinja i Polimlja, od Fo\u010de, Gora\u017eda, Ustikoline, Zvornika, Srebrenice, Nevesinja u Hercegovine, ne isklju\u010duju\u0107i  dana\u0161nji pojas Hercegovine, koji je poznat po uzgoju vinove loze. Bio je to period razvoja feudalizma u XIV i XV stolje\u0107u, zlatne godine srednovjekovne Bosne, za vrijeme vladavine dinastije Kotromani\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Naida Kova\u010devi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cMo\u017eemo kazati da je bosanski kralj bio najve\u0107i feudalac u Bosni i najve\u0107i zemljoposjednik koji je mogao imati najve\u0107e komade vinove loze. Karakteristi\u010dno je da se vinova loza sadila u svim oblicima dru\u0161tvene zajednice, krenuv\u0161i od seljaka do vladara. Interesantna pri\u010da je vezana za kralja Tvrtka I Kotromani\u0107a koji je preko Dubrov\u010dana naru\u010dio jednu posebnu sortnu aromu Malvazija, koja je dolazila sa istoimenog otoka na prostoru dana\u0161nje Gr\u010dke. Malvazija je morem putovala zahvaljuju\u0107i Venecijancima, jer su u jednom periodu, ba\u0161 za vrijeme kralja Tvrtka Venecijanci imali luku na tom otoku i odatle je dolazilo to skupocjeno vino. Spominje se da kralj ima da plati 200 dukata ako se to vino uveze. Toliko je tada vino u\u0161lo u sve pore \u017eivota, pa \u010dak i politiku, da \u010dak i bosanski kralj razmi\u0161lja o zauzimanju dalmatinskih gradova, pa Venecijanci odgovaraju tako da zaustavljaju sav dotok vina koje je poru\u010dio bosanski kralj u vrijednosti od 200 dukata<\/em>\u201d, pri\u010da Naida.<\/p>\n\n\n\n

Drugi zanimljiv primjer je kada je kralj Tvrtko II Kotromani\u0107 odlazio u posjetu Ugarskom Kraljevstvu gdje ga je u Be\u010du do\u010dekao kralj Sigismund Luksembur\u0161ki. Ugarski kralj, do\u010dekav\u0161i sve\u010dano bosanskog kralja ispred crkve sa svojim velkodostojnicima, tada je ba\u010dvu vina, koja je u to vrijeme imala mjeru 30-50 l, kao izraz veli\u010danstvenog dolaska poklonio bosanskom kralju.<\/p>\n\n\n\n

Bilo je to vrijeme kada je Evropom harala kuga i vino se koristilo kao dezinfekciono  sredstvo. Vino se tada svaki dan koristilo u kuhinji i kao sredstvo za dezinfekciju vode. Tada vino nije imalo vremena da stari kao dana\u0161nja vina, jer je to vrijeme kada nije bilo pitkih izvora vode, jer ili su bili zaprljani ili su se koristili za pranje ko\u017ee ili drugih prirodnih resursa. Voda je bila staja\u0107a, izazivala je stoma\u010dna oboljenja i u vodu se tada sipalo vino, koje je smatrano dezinfekcionim sredstvom. Historijski podaci iz Dubrovnika govore da je \u010dak i tako razrije\u0111eno vino znalo opiti ljude jer srednjovjekovni \u010dovjek nije imao granice u ispijanju vina kao danas. Zanimljivo je da je trg Drijeva, koji se nalazio na samom u\u0161\u0107u Neretve u Jadransko more, bio glavni trgova\u010dki trg tada\u0161nje srednjovjekovne Bosne i sva roba je u srednovjekovnu Bosnu ulazila i iz nje izlazila preko tog trga.<\/p>\n\n\n\n

Pripadao je bosanskim vladarima, koji su ga iznajmljivali Dubrov\u010dani i sav administrativni sistem na tom trgu bio je pod Dubrov\u010danima. Neretvljani su na tom trgu davali svoje \u017eito Kor\u010dulanima u zamjenu za vino na \u0161to su Dubrov\u010dani protestvovali, jer im se to nije svidjelo, pa su prijetili pljenidbom robe i napadom na brodove.<\/p>\n\n\n\n

Bosanska vlastelinka Jelena Kosa\u010da inspiracija za etiketu boce rose vina Domina Helena<\/h3>\n\n\n\n

Kada je prije par godina Naida dobila priliku da osmisli verbalni dentitet za jednu vinsku bocu, impresionirana pri\u010dom o Jeleni Hrani\u0107 Kosa\u010da<\/strong>, koju su u dubrova\u010dkim spisima oslovljavali kao domina Helena<\/strong> ili gospo\u0111a Helena, Naida je odlu\u010dila da upravo njeno ime pokloni boci branda rose vina vinarije Tolj. Pri\u010da o bosanskoj vlastelinki domina Heleni, odnosno gospo\u0111i Jeleni nalazi se u skra\u0107enom obliku na etiketi na pole\u0111ini boce i to je vino postalo vrlo popularan brand me\u0111u ku\u0161aocima vina.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Helena Domina <\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Jelena Hrani\u0107 Kosa\u010da u Bosnu je do\u0161la, kao udovica crnogorskog kneza Bal\u0161i\u0107a iz Kotora, u Blagaj na dvor Kosa\u010da i udala se za velikog vojvodu Sandalja Hrani\u0107 Kosa\u010du, koji su tada bili dijelom vrlo ugledne bosanska vlastele.<\/p>\n\n\n\n

\u201cVojvoda Sandalj imao je potpuno povjerenje u Jelenu iako je to bilo te\u0161ko vrijeme sa posebnim bremenom za \u017eenu, i daje joj u ruke 16 000 dukata, koje ona mudro pokre\u0107e u vlastiti biznis i okre\u0107e se bankarstvu. Pozajmljuje novac Dubrov\u010danima i vra\u0107a ga uz kamatu. To su bili prvi vidovi bankarstva i profita kroz kamatu i ona se okre\u0107e trgovini s Dubrov\u010danima. Jedna je od rijetkih \u017eena koja se time bavila, bila je toliko bogata, da je odlu\u010dila sagraditi svoju pravoslavnu crkvu u Dubrovniku, \u0161to su iz straha Dubrov\u010dani odbili, pa se okre\u0107e Kotoru. Nakon smrti mu\u017ea Sandalja Hrani\u0107a Kosa\u010de nastavila je poslovanje s Dubrov\u010danima i potom se okrenula Kotoru i tamo ula\u017ee u duhovnu arhitekturu, i u poznatim Skadarskim jezerima gradi poznatu crkvu Sv. Marije. U Kotoru i Crnoj Gori kupuje njive i sadi vinograde u blizini crkve, jer su najvi\u0161e vremena u obradi vinove loze i pravljenju vina imali sve\u0107enici. Ona \u0107e starost do\u017eivjeti u Kotoru, a sav kapital i imovinu ostavlja sve\u0107enicima i crkvi, ali nije zaboravila ni svog posinka, sina svog mu\u017ea Sandalja iz prvog braka\u201d<\/em>, otkriva nam Naida.<\/p>\n\n\n\n

Ova velika bosnaska vlastelinka bila je \u017eena vizionarka, i duhovno i materijalno bogata, jedinstvena \u017eena ispred svog vremena.<\/p>\n\n\n\n

Vinogradarstvo u BiH je industrija u velikom usponu <\/h3>\n\n\n\n

Kako je ve\u0107 du\u017ee vrijeme zaljubljena u temu o vinima Naida je u me\u0111uvremenu postala i izvrsna poznavateljica doma\u0107ih vinarskih brandova.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDok sam istra\u017eivala  o kulturi vina u srednjovjekonoj Bosni \u017eeljela sam vidjeti kakva je dana\u0161nja situacija na tr\u017ei\u0161tu, kakve se sorte vina nude, gdje su sjedi\u0161ta vinarija, koliko ih je registrirano. Krenula sam od posjete vinskim festivalima, polako sam po\u010dela da upoznajem na\u0161e doma\u0107e vinare i da im prenosim prikupljene podatke kroz razgovor, \u0161to je njih pozitivno iznenadilo\u201d<\/em>, veli Naida.<\/p>\n\n\n\n

Otkriva nam da u BiH imamo 57 registriranih vinarija i da u mediteranskom dijelu Hercegovine imamo doma\u0107e sorte \u017eilavku i blatinu, ali da se uzgajaju i me\u0111unarodne sorte, koje mogu uspje\u0161no odoliti bosanskoj klimi, naro\u010dito u zimskim danima. <\/p>\n\n\n\n

\u201cAko govorimo o \u017eenama u svijetu vinarstva u BiH danas mi na prste jedne ruke mo\u017eemo izdvojiti vinske ku\u0107e koje vode \u017eene. Mogu spomenuti Oksanu Sad\u017eik iz Prnjavora i vinariju Fazan i gospo\u0111u Miku Zub\u010devi\u0107 An\u0111eli\u0107, koja uz pomo\u0107 svoje k\u0107erke vodi Vinariju An\u0111eli\u0107. Njih dvije su certfificirane somelierke u BiH, koje se mogu pohvaliti da su zavr\u0161ile tu \u0161kolu<\/em>“, navodi Naida.<\/p>\n\n\n\n

Vinarska industrija u BiH je u velikom usponu posljednjih desetak godina i prisutno je dosta malih, gara\u017enih vinarijama, koje ne mogu proizvesti vi\u0161e od 30 000 litara vina. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Vinari u BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“To su male vinarija koje imaju registrirane boce s malim kapacitetom. Postaje jako popularno u svijetu da ljudi koji su se zaljubili u vinarstvo, a dolaze iz nekog drugog poslovnog svijeta, odlu\u010de se za taj korak i pokrenu vinariju. Jedan takav primjer dolazi iz Travnika, gdje se 5 prijatelja udru\u017euje i stvaraju gara\u017enu vinariju Bandit factory. Ime je nastalo po prvim inicijalima njihovih imena, a bobice vranca se kupuju u Hercegovini, kod Trebinja, u Jajcu se vr\u0161i fermentacija vina, a samo vino odle\u017eava u Travniku. Prava bosansko-hercegova\u010dka poslovna pri\u010da<\/em>\u201d, otkriva nam Naida.<\/p>\n\n\n\n

Nekoliko je vrlo zanimljivih vinarskih pri\u010da stvoreno u BiH poput vinarije porodice Jungi\u0107 <\/strong>koja je u okolici Banja Luke pokrenula vinariju, pa vinarija Paji\u0107<\/strong> kod Br\u010dkog i sve su to velike vinarije na pomalo neobi\u010dnim mjestima, koja su u austro-ugarskom periodu imala vrlo zavidne nasade vinove loze i danas je u tim krajevima ponovo o\u017eivila sadnja vinograda.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je pomenuti i pri\u010du sa vinarijom Povratak <\/strong>u \u017dep\u010du, vlasnika Vinka Zovka, koji je \u017eele\u0107i potaknuti povratak i ostanak svojih mje\u0161tana omogu\u0107io poticaj za sadnju vinograda u \u017dep\u010du i kompletan otkup uroda vinove loze. <\/p>\n\n\n\n

Ne treba zaboraviti ni sarajevsku regiju i zanimljivu pri\u010da o vinariji Inat<\/strong>, gdje se njen vlasnik zainatio \u017eiteljima Sarajeva koji nisu vjerovali da je mogu\u0107e podi\u0107i vinograde u podru\u010dju Nahoreva u Sarajevu i da ista zemlja mo\u017ee dati vrhunski vinski plod, i otvoriti sjajan podrum vina. <\/p>\n\n\n\n

A da ni sarajevska regija nije zaostajala za uzgojem vina svjedo\u010de i podaci iz XVII vijeka putopisca Evlije \u0106elebije, koji prolaziv\u0161i Bosnom nije zabilje\u017eio niti jedno mjesto u Bosni na kojem nije na\u0161ao vinograde ili pergolu da krasi avlije uz ku\u0107u i daje im hlad. Gde god vidimo pergolu, odnosno vinovu loza uz ku\u0107u, to su ostaci srednjovjekovne tradicije, koja nije prestala ni u Osmanskom periodu kada je svaka avlija imala lozu koja je ukra\u0161avala.<\/p>\n\n\n\n

Doma\u0107i vinari, priznaje Naida, “imaju veliku tr\u017ei\u0161nu utakmicu s inostranim vinima koja se nekontrolisano uvoze, i to je prvi kamen spoticanja na\u0161im BH vinarima, koji svake godine bivaju sve uspje\u0161niji u vinskim takmi\u010denjima i donose zlatne, srebrne i bronzane medalje sa svjetskih i regionalnih presti\u017enih takmi\u010denja”.  <\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107nost vinarske industrije povezana je sa klimatskim promjene koje su za uzgoj vinove loze u kontinentalnim krajevima na\u0161e zemlje sve bolje zbog sve manjih temperatunih anomalija u posljednje vrijeme koje isklju\u010duje jake mrazeve \u0161to pogoduje razvoju vinove loze.<\/p>\n\n\n\n

Naida tako\u0111er na kraju isti\u010de sve vi\u0161e zanimljivih vinskih tura u BiH, koje gra\u0111anima, kompanijama i njihovim uposlenicima i turistima otvaraja vrata vinskih podruma i organiziraju posjete doma\u0107im vinarijama pru\u017eaju\u0107i im priliku da obi\u0111u vinograde, ku\u0161aju vina, probaju doma\u0107e sireve i upoznaju tako sve autohtone proizvede iz tih krajeva.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Women in Adria\/privatna arhiva<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n