{"id":216682,"date":"2022-09-08T22:22:26","date_gmt":"2022-09-08T20:22:26","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/konjicko-drvorezbarstvo-svjetska-bastina-iz-bih\/"},"modified":"2022-09-08T22:22:26","modified_gmt":"2022-09-08T20:22:26","slug":"konjicko-drvorezbarstvo-svjetska-bastina-iz-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/konjicko-drvorezbarstvo-svjetska-bastina-iz-bih\/","title":{"rendered":"Jasmina Dizdarevi\u0107: “Konji\u010dko drvorezbarstvo je svjetski brand”"},"content":{"rendered":"\n

Arhitektica iz Konjica, Jasmina Dizdarevi\u0107,<\/strong> svoju ljubav iz djetinjstva prema konji\u010dkom drvorezbarstvu prije desetak godina pretvorila je u svoju pasiju i po\u010dela je iz znati\u017eelje okupljati stare majstore konji\u010dkog rezbarstva i stvarati malu radionicu, koja je prije par godina prerasla u inovativan brand i pravu malu rezbarsku fabriku, Waga Wood<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Umije\u0107e konji\u010dkih rezbara jedinstveno je na svijetu<\/h2>\n\n\n\n

Konji\u010dko drvorezbarstvo je 2017. UNESCO<\/a> uvrstio na svoju Listu nematerijalne svjetske ba\u0161tine.<\/a> Time je potv\u0111eno da je ta vrsta rezbarenja karateristi\u010dna za konji\u010dki kraj autohtona i jedinstvena u svijetu. \u201cSkoro svako geografsko podru\u010dje ima vjerovatno svoju vrstu rezbarenja, po\u010dev\u0161i od Pakistana, Njema\u010dke, Dalmacije, Afrike, Ju\u017ene Amerike. Ali jedino je konji\u010dko drvorezbarstvo na listi kao unikatno, jedinstveno na svijetu. Smatra se da su drvorezbarstvo u Konjic donijeli Nijemci jo\u0161 prije 120 godina i kasnije su se autohtono razvile specifi\u010dne \u0161are bosanske ru\u017ee i baklave\u201d, otkriva nam Jasmina.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da mnogi ne znaju da su drvo hrasta i bukve tvrde sorte drveta i da se zbog svoje krutosti uop\u0107e ne mogu rezbariti. Jasmina nam otkriva: \u201cNajbolje se rezbari drvo oraha, javora, jasena i \u0161ljive. To su meke sorte drveta koje se najljep\u0161e rezbare, jer ne dolazi do pucanja boda i drvo se mo\u017ee rezbariti u svim pravcima. Hrast puca pri rezbarenju i ne mogu se dobiti fine, jasne \u0161are, jer dolazi do trganja drveta\u201d. <\/p>\n\n\n\n

Rezbarstvo je vrlo precizan zanat, umjetni\u010dka vje\u0161tina koja ima svoje geometrijske zakonitosti i tri faze rada. Prva faza je crtanje mustre, kada se u olovci na drvo nacrta ono \u0161to se \u017eeli rezbariti. Druga faza je natucanje, kad se alatima nanesu konture te mustre, tuku se odre\u0111ene \u0161are i daje se \u0161arama o\u0161trina i dubina. I na kraju u tre\u0107oj fazi se radi cifranje, tzv. ucifravanje, kanaliziranje i dotjerivanje da se dobije \u017eeljena \u0161ara. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Rezbarenje \u0161ara<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cMustra je kao kerani stolnjak, sva je zasnovana u geometriji. Majstor \u0107e prvo odrediti koji je to komad drveta koji treba da oslika olovkom i u kojem treba izvu\u0107i geometrijsku \u0161aru koja je matemati\u010dki pravilna. Za svaku \u0161aru majstori imaju svoj narodni izraz, kao i za svaki alat koji koriste i ti su stru\u010dni izrazi dokumentovani u konji\u010dkoj rezbariji\u201d, poja\u0161njava Jasmina.<\/p>\n\n\n\n

UNESCO-ov tim stru\u010dnjaka je temeljno izvr\u0161io analizu i ocjenio da je konji\u010dko drvorezbarstvo jedinstveno, autenti\u010dno, da je zastupljeno u geografskom prostoru Konjica i da se vi\u0161e nigdje drugdje ne ponavlja. Kao takvo nematerijalno dobro UNESCO ga je uvrstio 2017. na svoju Listu nematerijalne svjetske ba\u0161tine. No, koliko god to bio veliki ponos Bosne i Hercegovine Ministarstvo za kulturu BiH i HNK i lokalna zajednica Konjica du\u017eni su voditi ra\u010duna o preuzetim obavezama na o\u010duvanju autohtonosti i odr\u017eavanju UNESCO-vih kriterija, jer se vrlo lako mo\u017ee desiti da, usljed neadekvatne brige na koju su se obavezali, konji\u010dko drvorezbarstvo mo\u017ee biti delistirano s pomenute Liste svjetske ba\u0161tine. <\/p>\n\n\n\n

Djetinjstvo u stolarskoj reazbarskoj radionici<\/h3>\n\n\n\n

Odrastaju\u0107i na Vardi, u neposrednoj blizini jedne od najve\u0107ih stolarskih rezbarskih radionica familije Muli\u0107 u Konjicu, Jasmina je, kao male\u0161na djevoj\u010dica, upoznala sve tajne rezbarskog zanata. Provodila je vrijeme u radionici \u010duvenih konji\u010dkih rezbara Muli\u0107a, koji su uz familiju Nik\u0161i\u0107, najpoznatiji rezbari tog kraja, svjetski poznati majstori, koji su na svjetskim sajmovim namje\u0161taja izlagali svoje radove jo\u0161 daleke 1920. godine. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Stari konji\u010dki majstori<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cOdrastala sam u ratu kad nije bilo igra\u010daka i imala sam par lutaka koje su mi majstori napravili. Bila sam dosta kreativna i u radionici sam provodila dosta vremena. Uvijek bi mi dali da ne\u0161to radim, da kuckam ili metem. Tako se rodila ljubav prema rezbarstvu. Tu sam pravila sebi stolove i stolice za Barbike, imala sam pravi rezbarski Baby doll\u201d, prisje\u0107a se Jasmina. Kasnije je ljubav prema interijerima prevagnula da odlu\u010di studirati arhitekturu u Sarajevu, a doktorski studij ju je odveo put istanbula, a potom i Jerusalema. <\/p>\n\n\n\n

\u201cU Istanbulu sam \u010detiri godine radila na doktorskom studiju s profesorom Amirom Pa\u0161i\u0107em u organizacija IRCICA, koja je bavi za\u0161titom islamskog historijskog naslje\u0111a, \u0161to je pandan UNESCO-u u islamskom svijetu. Moja doktorska teza je bila Public open space u palestinskim podru\u010djima i tu sam ostvarila kontakt s jednim centrom u Jersualemu koji se bavio projektiranjem palestinskih naselja i u Jerusalemu sam par mjeseci radila na projektovanju jednog naselja\u201d, ka\u017ee Jasmina. <\/p>\n\n\n\n

Jerusalem ju je o\u010darao svojom predivnom kuhinjom, ali joj se na\u010din \u017eivljenja u Izraelu nije svidio. \u201c\u017divjela sam kao dijete u ratu i vjerujem da imam PTSP zbog takvog \u017eivota. Stvaralo mi je nelagodu kad ujutro u sedam, kad idem na posao, pored mene proma\u0161ira vod Izraelaca naoru\u017eanih do zuba pu\u0161kama i mitraljezima ili kad recimo sjedi\u0161 u tramvaju i mitraljez ti je naslonjen tik uz glavu. Ta demonstracija sile mi se nikako nije svidjela, jer je u meni izazivala u\u017easan stres. Nije mi se svi\u0111alo ni kad prelazim granicu izme\u0111u Ramale u Jerusalem da gledam kako izvla\u010de iz auta Palestince, a mene ne diraju jer nisam Palestinka, da ih provla\u010de kroz re\u0161etke i kroz metal detektore kao stoku. To mi je bilo stra\u0161no gledati\u201d, prisje\u0107a se Jasmina svog \u017eivota u Jesrusalemu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Waga Wood poslu\u017eavnik<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Po povratku iz Istanbula i Jerusalema Jasmina je bila pod velikim utjecajem palestinske i turske kuhinje, nau\u010dila je praviti neka njihova autohtona jela i trebale su joj daske za poslu\u017eivanje tih jela. Tada je saznala da je stari majstor An\u0111elko, koji ju je jo\u0161 kao djevoj\u010dicu podu\u010davao tajnama rezbarskog zanata, zatvorio svoju radionicu jer nije imao posla. \u201cPotra\u017eila sam te stolare i rekla im da \u0107u ja sebi dizajnirati neke proizvode, a da mi ih oni naprave. Napravila sam par nacrta, oni su napravili sjajne proizvode i odjednom su se svi oko mene po\u010deli zanimati gdje sam to napravila tra\u017ee\u0107i da i njima to napravim. Shvatila sam da takvih proizvoda nema na tr\u017ei\u0161tu i krenuli smo praviti upotrebne proizvode koji ljudima trebaju, a koji su imali motive konji\u010dke rebazrije i to je bila win win strategija. Tako je nastao Waga Wood\u201d, ka\u017ee Jasmina. U me\u0111uvremenu Jasmina je otvorila i svoj arhitektonski biro Reform, a paralelno je razvijala i svoj inovativni Waga Wood brand.<\/p>\n\n\n\n

Zanatska radnja je uz pomo\u0107 francuskog investitora prerasla u malu fabriku<\/h3>\n\n\n\n

U po\u010detku se susretala s dosta skepti\u010dnih povika da su Waga Wood poslu\u017eavnici preskupi i da to nikad ne\u0107e pro\u0107i, a danas s osmijehom tvrdi \u201cda je slu\u0161ala te na\u0161e stru\u010dnjake nikad ne bi uspjela ni\u0161ta napraviti, ni pokrenuti proizvodnju\u201d. <\/p>\n\n\n\n

\u201cZnala sam da nemamo \u0161ta izgubiti. Rekla sam majstorima: Ulo\u017ei\u0107emo minimalno 500 KM u drvo, vi svoj rad, a ja \u0107u to okupiti. Ja \u0107u dizajnirati, fotografisati, ogla\u0161avati na dru\u0161tvenim mre\u017eama, uraditi promociju. I odjednom je posao ludo krenuo\u201d, prisje\u0107a se Jasmina. <\/p>\n\n\n\n

U po\u010detku su u svojoj zanatskoj radnji izra\u0111ivali dekorativne daske za serviranje hrane, koje su slu\u017eile kao ukras, za vo\u0107e, za poslu\u017eivanje hrane, a bile su i zgodne kao poklon. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Wagawood ogledalo<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Posao koji su zapo\u010deli u maloj zanatskoj radnji u Konjicu organski je rastao bez ikakvih poticaja ili donatorskih sredstava i prije godinu dana su dobili ponudu francuskog investitora koji je \u017eelio da ulo\u017ei u pokretanje malog proizvodnog pogona. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: Lejla Selimovi\u0107-iako to nije “\u017eenski posao” restauracija namje\u0161taja je moja velika ljubav i strast<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201cSad imamo sedam zaposlenih, imamo svoje ma\u0161ine i radimo na brandingu i razvoju novih proizvoda. \u017delimo pro\u0161iriti asortiman na proizvode koji nisu potro\u0161ne prirode i koji ulaze u li\u010dno naslje\u0111e, koji imaju dugotrajnu vrijednost. To mo\u017ee biti bilo \u0161ta, od ogledala, kutija za nakit, fotografije, nao\u010dale, raznih predmeta, koji \u0107e ostati iza vas i koje \u0107e neko naslijediti. Jer, daska za poslu\u017eivanje hrane ne\u0107e ostati iza vas, ona \u0107e se uni\u0161titi. Razvijamo listu novih proizvoda, i planiramo raditi vazne, police, zidne dekore. \u017delimo redizajnirati pe\u0161kun, originalni, autohtoni bosanski stoli\u0107 i napraviti modernu varijantu s modernim dizajnom sa na\u0161om tradicionalnom \u0161arom\u201d, navodi Jasmina. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Kutije za nakit<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Njihovi planovi su tako\u0111er orjentirani i ka proboju na tr\u017ei\u0161ta van BiH, gdje \u017eele da se pozicioniraju u concept store-ove u tzv. \u201chigh end artistic segment\u201d, \u201cpromoviraju\u0107i predmet ba\u0161tine i tradicije koja je jedinstvena u svijetu. Uz to razvijaju i personalni web shop Waga Wood<\/a> kako bi proizvode plasirali jednostavnije i br\u017ee i u BiH i u svijetu. Nakon prve uspje\u0161ne godine u januaru sljede\u0107e godine planiraju odlazak na poznati pari\u0161ki sajam namje\u0161taja i predmeta za dom \u201cMaison & Objet\u201d, kako bi prezentirali svoje proizvode, upoznali svjetske trgovce i prona\u0161li kvalitetne distributere za svoj jedinstven proizvodni program. Tako\u0111er priznaje da sanjanju i o anga\u017emanu nekog svjetski poznatog dizajnera s kojim bi mogli kreirati posebnu limitiranu kolekciju ku\u0107anskih predmeta s njihovom tradicionalnom konji\u010dkom \u0161arom.<\/p>\n\n\n\n

“Osmislila sam projekat u okviru kojeg \u0107e se podu\u010davati novi majstori drvorezbarstva”<\/h3>\n\n\n\n

Zabrinuta je \u010dinjenicom da imaju sve manje pravih majstora u Konjicu, a da mladi ljudi ne pokazuju veliki interes da se bave rezbarstvom, jer ne vide nikakvu perspektivu. Isti\u010de tako\u0111er da je \u201cpora\u017eavaju\u0107a istina da u kolijevci drvorezbarstva, u srednjoj \u0161koli u Konjicu nema prakse u drvorezbarstvu\u201d i da je UNESCO zabrinut inicijativama koje se na\u017ealost ne poduzimaju da se odr\u017ei konji\u010dko drvorezbarstvo i da se ni\u0161ta ne radi na njegovom razvoju, te da zbog toga UNESCO mo\u017ee skinuti s Liste konji\u010dko drvorezbarstvo.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"
SANA stalak za vo\u0107e<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u201cMoja ideja je da od jedne velike prostorije koju imamo u fabrici napravimo u\u010dionicu, da je opremimo i da tu napravim open classroom<\/em> u koji \u0107e mo\u0107i do\u0107i ko god ho\u0107e da u\u010di rezbarski zanat od na\u0161ih majstora. Za to mi treba poticaj od makismalno 20 000 KM da nabavim 10 rezbarskih stolova, 10 alata, projektor i da ubijedim jo\u0161 jedinog \u017eivu\u0107eg majstora Dinu da sa svojom surugom koja je isto majstorica sjedne i da u\u010di ljude svom zanatu. To mogu biti vikend radionice, na kojima \u0107e polaznici imati tutorial kako se u\u010di drvorezbarstvo, da se ljudi mogu upoznati s alatima, vrstama drveta, da taj dan sjednu i da sebi izrezbare poklopac od jedne kutije, a da na kraju dana dobiju jedan takav predmet koji su sami napravili. To mo\u017ee biti ideja za team builing za neke kompanije, studenti s likovne Akademije ili likovne \u0161kole bi mogli tako\u0111er do\u0107i. Mo\u017eda se tako neko zaljubi u drvorezbarstvo, pa bude neki svjetski vele majstor, koji \u0107e sutra stavrati umjetni\u010dka djela\u201d, ma\u0161ta Jasmina. <\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o izazovima s kojima se susretala Jasmina navodi da joj je rad s ljudima od kojih je trebalo napraviti dobar tim bio najte\u017ei zadatak. Bilo je tu dosta nepovjerenja u ono \u0161to su naumili napraviti, ali nakon godinu dana sretna je da su napravili tim ljudi koji tu \u017eeli da rade i da ostane u Konjicu. <\/p>\n\n\n

\n
\"\"
Konji\u010dka rezbarska \u0161ara na Waga Wood poslu\u017eavniku<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n

\u201cJa ne bih imala samopuzdanja da ovo radim da ne vjerujem u vrhunsku vje\u0161tinu na\u0161ih majstora, jer oni su ti koji su najve\u0107a vrijednost ovog branda. Svjesna sam da je to savr\u0161eni ru\u010dni rad. Na\u0161i proizvodi izgledaju kao da ih je napravio neki robot, ali za to su potrebne godine vje\u017ebe koje su dovele do savr\u0161enstva svaki potez i svaku \u0161aru. Su\u0161tina je \u0161to nema te CNC ma\u0161ine koja \u0107e to izvesti, jer rezbarske elemente samo ruka iskusnog majstora mo\u017ee napraviti. Ako budemo ulagali u rezbarstvo mladi sutra mogu u tome vidjeti svoju karijeru. \u017delimo napraviti takav brand da mladi to vole i da ljudi \u017eele imati takve proizvode. Ako to napravimo, onda \u0107u re\u0107i da smo zaista uspjeli\u201d, poru\u010dila je Jasmina na kraju na\u0161eg razgovora.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Waga Wood\/Al Jazeera Balkans<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n