{"id":216557,"date":"2022-08-22T11:04:35","date_gmt":"2022-08-22T09:04:35","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/zasto-u-bih-fali-strucne-radne-snage-a-istovremeno-imamo-veliki-broj-nezaposlenih\/"},"modified":"2022-08-22T11:04:35","modified_gmt":"2022-08-22T09:04:35","slug":"zasto-u-bih-fali-strucne-radne-snage-a-istovremeno-imamo-veliki-broj-nezaposlenih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/zasto-u-bih-fali-strucne-radne-snage-a-istovremeno-imamo-veliki-broj-nezaposlenih\/","title":{"rendered":"Za\u0161to u BiH fali stru\u010dne radne snage, a istovremeno imamo veliki broj nezaposlenih?"},"content":{"rendered":"\n

Problemi na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH su vi\u0161estruki i dijelom su produkt vrlo lo\u0161e i nestabilne politi\u010dke i ekonomske situacije, ali i dugogodi\u0161njeg lo\u0161eg odnosa i nemara dr\u017eavnih institucija vezanog za stvaranje boljih zakonskih i ekonomskih preduvjeta za kvalitetnije pomake na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n

Koliki je stvarni broj nezaposlenih u BiH?<\/h2>\n\n\n\n

Prema statisti\u010dkim podacima Agencije za rad i zapo\u0161ljavanje BiH<\/a> na dan 30.6.2022. u Bosni i Hercegovini je bilo 359.607 osoba na evidencijama zavoda i slu\u017ebi zapo\u0161ljavanja BiH. U odnosu na mjesec maj broj nezaposlenih osoba je manji za 904 osobe ili 0,25%. Zabrinjavaju\u0107i podatak je da od ukupnog broja osoba koje tra\u017ee zaposlenje, 208.006 ili 57,84% su \u017eene. U odnosu na isti period pro\u0161le godine nezaposlenost u BiH je manja za 34.174 osobe ili 8,68%. U odnosu na po\u010detak pandemije Covid-19, nezaposlenost se smanjila za 43.281 osoba ili 10,74%.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Agencija z arad i zapo\u0161ljavanje BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nezaposlenost se smanjila u Republici Srpskoj za 1.319 osoba (1,93%), dok se pove\u0107ala u Federaciji BiH za 343 osobe (0,12%) i u Br\u010dko distriktu BiH za 72 osobe (1,35%).<\/p>\n\n\n\n

U junu je brisano ukupno 21.081 osoba sa evidencija slu\u017ebi zapo\u0161ljavanja, od \u010dega je 9.790 \u017eena. Od ovog broja zaposleno je 9.765 osoba, od \u010dega 4.864 \u017eene.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno je za 9.245 osoba prestao radni odnos, od \u010dega 4.864 \u017eene. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapo\u0161ljavanjem 4.919 novih radnika.<\/p>\n\n\n\n

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u maju 2022. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 844.792, a od toga je 376.152 \u017eene. U odnosu na april 2022. godine broj zaposlenih osoba se pove\u0107ao za 0,2%, a broj zaposlenih \u017eena se pove\u0107ao za 0,2%.<\/p>\n\n\n\n

Stopa registrovane nezaposlenosti za maj 2022. godine iznosila je 29,9% i u odnosu na april 2022. godine smanjila se za 0,4 %.<\/p>\n\n\n\n

Stopa nezaposlenost i dalje velika, a sve manje stru\u010dnog kadra<\/h3>\n\n\n\n

Svi ovi statisti\u010dki podaci govore da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, no poslodavci u BiH se suo\u010davaju sa sve manjim brojem stru\u010dnog kadra koje mogu zaposliti. Covid 19 pandemoja je prouzrokovala tektonske poreme\u0107aje i na BH tr\u017ei\u0161tu rada i osvijetlila sve probleme na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH na koje ekonomski analiti\u010dari upozoravaju ve\u0107 posljednju deceniju.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e: \u0160ta se de\u0161ava na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH nakon corona pandemije? <\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U odre\u0111enim djelatnostima i u vrijeme prije pandemije bio je evidentan veliki nedostatak radnika, no nakon pandemije neke industrije poput turizma, transportnog saobra\u0107aja,, nekim proizvodnim djelatnostima su do\u017eivjele velike probleme. Aida Zej\u0107irovi\u0107,<\/em><\/strong> direkorica portala za direktni kontakt poslodavaca i posloprimaca Bolji posao<\/em><\/strong> ukazala je na trenutna kretanja na tr\u017ei\u0161tu rada u BiH:<\/p>\n\n\n\n

\u201cNa tr\u017ei\u0161tu rada i kod nas ali i u okru\u017eenju stalno \u010dujemo izjave poput onih da \u201cu BiH prisutan veliki broj nezaposlenih, a da nema ko da radi\u201c  ili \u201eda niko ne\u0107e da radi\u201c, no ni u EU nije bolje stanje. Jednostavno, toliki je nedostatak pojedinih zanimanja da pojedine djelatnosti moraju smanjivati svoje kapacitete. Klijenti BoljiPosao.com, poslodavci,  sve te\u017ee pronalaze kvalitetan i odgovaraju\u0107i kadar u BiH\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Stru\u010dnih zanimanja fali u BiH<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U Njema\u010dkoj hitno mijenjaju zakonsku proceduru za izdavanje radnih dozvola, a u BiH? <\/h3>\n\n\n\n

Deutsche Welle<\/a><\/strong> je objavio podatak u julu ove godibe da Njema\u010dka agencija za rad bilje\u017ei nedostatak radne snage u 148 zanimanja, a jo\u0161 122 zanimanja su ugro\u017eena. \u0160irom zemlje su raspisani konkursi za vi\u0161e od 1,7 milijuna slobodnih radnih mjesta. Poslodavci u BiH tvrde da u ovom trenutku nedostaje 30.000 radnika u razli\u010ditim sektorima, a u Hrvatskoj tvrde da je nedostatak radnika najve\u0107i problem na tr\u017ei\u0161tu rada i da im u svakom momentu nedostaje 60.000 radnika. Ni u ostalim podru\u010djima situacija nije ni\u0161ta bolja. <\/p>\n\n\n\n

\u201cEvidentno je da na naplatu dolazi sva nebriga oko obrazovne politike i zanemarivanja potreba tr\u017ei\u0161ta rada. Iz vijesti, koje svakodnevno dolaze do nas, vidimo da to nije samo problem kod nas nego da i da dr\u017eave koje su puno ure\u0111enije imaju isti ili \u010dak i ve\u0107i problem sa strukovnim zanimanjima\u201d, izjavila je Aida Zej\u0107irovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to i ekonomski stru\u010dnjaci u Njema\u010dkoj za Deutsche Welle<\/a> tvrde manjak radne snage ni u Njema\u010dkoj se nije pojavio iznenada.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
I u Njema\u010dkoj fali radne snage svih zanimanja<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u201cSada smo u relativno dramati\u010dnoj situaciji koju smo ve\u0107 odavno predvidjeli”, ka\u017ee Herbert Br\u00fccker, profesor na Institutu za tr\u017ei\u0161te rada i izu\u010davanje zanimanja u N\u00fcrnbergu. Prema njegovim zapa\u017eanjima, sada se jasno primje\u0107uju demografske promjene.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka godi\u0161nje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome \u0107e demografski jake generacije tek za nekoliko godina oti\u0107i u penziju. Stru\u010dnjaci poput Br\u00fcckera ra\u010dunaju da \u0107e do 2035. godine na tr\u017ei\u0161tu rada vladati manjak od sedam milijuna radnika.<\/p>\n\n\n\n

Njema\u010dka, ali i ostale zapadnoevropske zemlje ve\u0107 hitno uvode nove mjere stimulacije na tr\u017ei\u0161tu rada, mijenjaju potrebne zakonske okvire i omogu\u0107avaju jednostavnije i br\u017ee izdavanje radnih dozvola. U na\u0161oj zemlji, ali i u regionu, jo\u0161 uvijek se ne radi dovoljno na promociji zanatskih obrazovnih profila, no u vrlo kratkom roku \u0107e svi morati poduzeti aktivnosti na promociji deficitarnih, pogotovo zanatskih i proizvodnih zanimanja i reformama obrazovne politike. <\/p>\n\n\n\n

\u201cU BiH se pod hitno moraju stimulisati mladi ljudi da upisuju \u0161kole sa zanimanjima koja \u0107e im odmah obezbijediti posao, a poslodavci se moraju financijski rasteretiti da bi bili u mogu\u0107nosti da mladim ljudima daju dobre uslove i da ih zadr\u017ee u svojim kompanijama. U suprotnom \u0107emo sve \u0161to imamo na tr\u017ei\u0161tu rada otpremiti poslodavcima u EU koji \u0107e im nuditi puno bolje uslove\u201d, na kraju priznaje Aida Zej\u0107irovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Deutche Welle\/Nove-info\/Ve\u010dernji.ba<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n