{"id":216034,"date":"2022-05-11T14:05:07","date_gmt":"2022-05-11T14:05:07","guid":{"rendered":"https:\/\/womeninadria.com\/firma-ili-obrt-pravni-oblik-poslovanja\/"},"modified":"2022-05-11T14:05:07","modified_gmt":"2022-05-11T14:05:07","slug":"firma-ili-obrt-pravni-oblik-poslovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/womeninadria.com\/bs\/firma-ili-obrt-pravni-oblik-poslovanja\/","title":{"rendered":"Firma ili obrt? Advokatica savjetuje s kojim pravnim oblikom po\u010deti svoje poslovanje"},"content":{"rendered":"\n

Dina Durakovi\u0107 je advokatica i suvlasnica advokatskog ureda DMB Legal<\/a> i osniva\u010dica Impact fondacije, specijalizirana za korporativno i radno pravo, te internacionalne akvizicije<\/strong>. S njom smo razgovarali o pravnim oblicima poslovanja koji stoje na raspolaganju poduzetnicima u BiH.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Koji pravni oblik poslovanja odabrati?<\/h2>\n\n\n\n

Najva\u017enije pitanje koje se pojavi pred poduzetnicima kad odlu\u010de pokrenuti sopstveni biznis je kakav pravni subjekt otvoriti, firmu ili obrt. \u0160ta trebaju poduzetnici\/ce znati kako bi donijeli ispravnu odluku?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najprije treba donijeti odluku i definisati za koje potrebe nam treba pravno lice. Ako \u017eelimo da popravimo svoj ku\u0107ni bud\u017eet zato nam treba obrt kao dopunska djelatnost, a ako recimo neko ko je ostao bez posla, a bavi se nekim hobijem koji bi \u017eeljeo\/la da pretvori u neki biznis, onda treba razmi\u0161ljati o obrtu kao o osnovnoj djelatnosti. Ako je va\u0161a poslovna ideja u razvojnoj fazi gdje ima jasan biznis plan, imate neki budzet i spremni ste na investiciju tada treba razmisliti o privrednom dru\u0161tvu. To su u osnovi su\u0161tinske razlike izme\u0111u formalnih pravnih okvira u pokretanju biznisa. Naravno, obrt je puno jednostavnija forma organizovanja poslovanja. Dru\u0161tvo je vrlo formalno Zakonom utemeljeno sa puno ve\u0107im administrativnim teretom kod otvaranja i vo\u0111enja poslovanja, jer zahtijeva vo\u0111enje eksternog knjigovodstva, dok u obrtu obrtnici sami mogu voditi knjigovodstveno poslovanje. Imamo jo\u0161 dodatna ograni\u010denja vezana za prostor u kojem se obavlja djelatnost, pri kojima obrte mo\u017eemo raditi u svojoj ku\u0107i ili uredima koje dijelimo s drugima, dok privredna dru\u0161tva ne mo\u017eemo otvoriti u ku\u0107i, nego isklju\u010divo moraju imati poslovni prostor sa namjenom, koja podrazumijeva uskla\u0111enost sa djelatno\u0161\u0107u kojom se bavi dru\u0161tvo. Ta uskla\u0111enost va\u017ei i za neke obrte \u010diji poslovni prostori moraju ispunjavati odre\u0111ene kriterije i zadate uvjete za pokretanje tog obrta (obrti za proizvodnju hrane, frizerski i kozmeti\u010dki saloni, neke medicinske djelatnosti). Kod privrednih dru\u0161tava moramo imati svoj red ili ugovor o zakupu poslovnog prostora i ra\u010dunovo\u0111u, kojeg \u0107ete prijaviti u poreznoj upravi. Bez toga dru\u0161tvo, odnosno preduze\u0107e\/firma ne mo\u017ee zapo\u010deti s radom. Postoje razli\u010diti oblici prema Zakonu o privrednim dru\u0161tvima u FBiH i RS-u i uglavnom su to dru\u0161tva sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u, tzv. doo. Mali je broj dioni\u010dkih dru\u0161tava, dru\u0161tava s neograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u i partnerstva, no to se u praksi vrlo malo koristi.<\/p>\n\n\n\n

Da li je mogu\u0107e zapo\u010deti djelatnost otvaranjem obrta koji poslije mo\u017ee prerasti u doo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Formalno se obrt ne mo\u017ee preregistrirati u doo, ali osoba koja ima obrt mo\u017ee osnovati dru\u0161tvo, doo, i to tako da formalno prvo zatvori obrt, a u me\u0111uvremenu otvori doo. Po Zakonu je jedino tako mogu\u0107e izvr\u0161iti transformaciju jer su to dva razli\u010dita pravna oblika. Odluku o tome koji pravni oblik otvoriti zbog toga ne treba olako donositi. Obrt je br\u017ee, jeftinije, jednostavnije otvoriti i voditi. Svaki iole ozbiljan biznis zahtijeva pravni okvir privrednog dru\u0161tva doo, mada ima i vrlo ozbiljnih PR agencija, marketin\u0161kih agencija koje su i danas obrti. No, kod nas treba imati na umu \u010dinjenicu da je pravni oblik puno lak\u0161e otvoriti nego zatvoriti i zato treba pa\u017eljivo donijeti odluku \u0161ta pokrenuti. Meni je trebalo 6 mjeseci da zatvorim svoju advokatsku kancelariju, koju sam otvorila kao obrt, u trenutku kad sam donijela odluku da ho\u0107u otvoriti firmu. Preduge administrativne procedure su boljka na\u0161eg sistema.<\/p>\n\n\n\n

Kako je organiziran rad freelancera koji rade za inozemne poslodavce?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mi u BiH imamo problem s tom populacijom, jer se de\u0161ava da ljudi rade za poslodavce vani, dobivaju naknade putem Pay Palla, a da ne prijvljuju taj prihod u mati\u010dnoj dr\u017eavi i da na te prihode ne pla\u0107aju porez. Freelancer je neko ko radi za stranog poslodavca na osnovu \u201cservice agreementa\u201d, me\u0111utim kod nas freelancer ne postoji kao pravna kategorija. Pandan tome je Ugovor o djelu, mada nije posve ispravan. De\u0161ava se \u010desto zloupotreba Ugovora o djelu, jer oni ne bi trebali da se koriste da zamjene rad kao \u0161to je to definirano Ugovorom o radu. Ako ima\u0161 Ugovor o djelu sa stranim poslodavcima to povla\u010di za sobom lokalne porezne obaveze. Ostvaruje\u0161 neki prihod, i ako je redovan, porezna uprava ima pravo da vr\u0161i monitoring tih prihoda i kad vidi da ljudi iako redovno dobijaju prihode ne pla\u0107aju poreze mogu ih teretiti do 5 godina unazad za obavezno pla\u0107anje poreza. Uobi\u010dajeno je da na prihod iz inostranstva mora\u0161 pla\u0107ati tzv. male doprinoise od 18%. Najgore je \u0161to, iako pla\u0107a\u0161 neke doprinose za zdravstvo i PIO, ne ostvaruje\u0161 nikakva prava ni na ra\u010dun penzionog osiguranja niti ima\u0161 pla\u0107ene zdravstvene usluge. Treba naglasiti da kad ima\u0161 freelance ugovor to ne zna\u010di da si ti poduzetnik jer nisi pravno lice i nema\u0161 ID broj. Neki freelanceri, naro\u010dito u IT industriji, odlu\u010duju samostalno ili zajedno da se udru\u017euju i osnuju obrte, tako da ti obrti vr\u0161e usluge za stranog poslodavca i izdaju ra\u010dune, i oni su poduzenici. Pla\u0107aju doprinose, poreze i tako ostvaruju prava na PIO i zdravstveno osiguranje. <\/p>\n\n\n\n

\u0160ta su to virtuelni uredi a \u0161ta hubovi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kod nas to nije na\u017ealost jo\u0161 regulisano. Doo mora imati ured, svoju adresu i po novom Zakonu mora\u0161 dati izjavu da ti odgovara taj poslovni prostor za obavljanje djelatnosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Virtuelni ured je fludina kategorija, mo\u017ee\u0161 raditi odakle god ho\u0107e\u0161, iz svoje spava\u0107e sobe ako \u017eeli\u0161. Hubovi su mjesta gdje rade obrtnici, freelanceri, obi\u010dno su smje\u0161teni u poslovnim zgradama gdje pla\u0107a\u0161 naknadu za svoje radno mjesto, tu radi\u0161, na toj adresi si registrovan, tu prima\u0161 po\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Koji je najve\u0107i problem u dana\u0161njem digitalnom dobu s kojim se susre\u0107u poduzetnici prilikom pokretanja biznisa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mi imamo ozbiljan problem u zemlji sa digitalizacijom, jer za po\u010detak mi nemamo ni elektronski potpis. A kad nema elektronskog potpisa zapravo nema\u0161 ni digitalizaciju. Mi ne mo\u017eemo izvr\u0161iti digitalnu transformaciju jer se sva poslovno relevantna korespondencija jo\u0161 uvijek radi u fizi\u010dkim kopijama. <\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je najve\u0107a prepreka u prvoj fazi otvaranja bzinisa koja bi se s digitalizacijom mo\u017ee rje\u0161iti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Problem s fizi\u010dkom dostavom dokumentacije razli\u010ditim insitucijama. To nepostojanje u FBiH \u201cone stop shopa\u201d gdje bi neko do\u0161ao, donio 3 ili 33 papira na jedno mjesto i tu sve zavr\u0161io.U RSu je to malo druga\u010dije. Dakle ti i dalje mora\u0161 oti\u0107i na Sud, predati papire, pa oti\u0107i u Poreznu da bi dobio ID broj, pa opet \u010dekati rje\u0161enje od Suda bez kojeg ne mo\u017ee\u0161 ni\u0161ta pokrenuti,oti\u0107i u banku, uplatiti kapital za osnivanje, pa iz Porezne oti\u0107i u Ured za statistiku, a pritome svaka promjena bilo kog podatka, adrese, prezimene mora\u0161 opet na isti na\u010din prijaviti. Nije ni\u0161ta pojednostavljeno i sve jo\u0161 uvijek dugo traje dok je vani taj proces digitalizovan i zavr\u0161i\u0161 se za jedan dan. To fizi\u010dki obavljanja   je osnovna prepreka na po\u010detku poslovanja, \u0161to ne treba nikako obeshrabriti ljude da zapo\u010dnu biznis, ali je to na\u0161a realnost.<\/p>\n\n\n\n

Photo: Pexels\/privatna arhiva<\/p>\n\n\n\n \n\n \n\n