Njihove životne priče obilježene su siromaštvom, porodičnim teškoćama, rasnom diskriminacijom i historijskim nepravdama koje su pogađale čitave zajednice. Danas su među ženama koje su osvojile najviše političke funkcije u SAD-u. Njihove pobjede nisu samo izborni rezultati. One su simbol dugog puta od društvene isključenosti do mjesta na kojima se donose odluke.
Postoje izborne pobjede koje traju jednu noć, ali njihovo značenje nadilazi trenutak u kojem su prebrojani posljednji glasovi. Takve su pobjede obilježile američke izbore održane 3. novembra 2026. godine, na kojima su žene iz zajednica koje su generacijama bile nedovoljno zastupljene u političkom životu osvojile funkcije o kojima su njihove prethodnice mogle samo sanjati.
Prvi put u historiji SAD-a jedna Afroamerikanka izabrana je za guvernerku savezne države. Prvi put žena iz starosjedilačkih naroda Amerike osvojila je guvernersku funkciju, a historijski iskorak napravljen je i izborom prve pripadnice starosjedilačkih naroda u američki Senat.
Iza tih rezultata ne stoje samo političke kampanje i izborni programi. Iza njih su porodične historije, generacije žena koje su radile, odgajale djecu, borile se za obrazovanje i opstanak, ali i zajednice čiji su jezik, kultura i pravo na ravnopravno učešće u društvu decenijama bili potiskivani.
Upravo zato vrijedi upoznati žene čija imena ovih dana obilaze svijet.
Keisha Lance Bottoms: Od porodične historije ropstva do guvernerske funkcije
Keisha Lance Bottoms ušla je u historiju kao prva Afroamerikanka izabrana za guvernerku neke američke savezne države. Njena pobjeda u Georgiji posebno je simbolična: svih 83 prethodnih guvernera ove države bili su bijelci.
Međutim, njena priča ne počinje političkom kampanjom. Počinje mnogo ranije, u historiji porodice koja seže do vremena ropstva u Georgiji.
Prema istraživanju porodičnog porijekla, jedan od njenih predaka, Sheppard Peek, bio je porobljen na plantaži u Crawfordvilleu. U dokumentima iz 1860. godine naveden je kao imovina svog vlasnika, a njegova vrijednost procijenjena je na 1.400 dolara. Više od 160 godina kasnije, njegova praunuka postala je prva Afroamerikanka na čelu jedne američke savezne države.
Ni njeno odrastanje nije bilo bez teških trenutaka. Njen otac, poznati soul pjevač Major Lance, suočavao se s ovisnošću o drogama, a kada je Keisha imala osam godina, uhapšen je zbog distribucije kokaina. Porodica je izgubila dom, a njena majka Sylvia Robinson morala je raditi slabo plaćene poslove kako bi izdržavala porodicu, prije nego što je otvorila vlastiti kozmetički salon.
Keisha je vikende provodila posjećujući oca u zatvoru. Kasnije je upravo iskustvo porodičnih teškoća uticalo na njeno razumijevanje drugih ljudi, društvene podrške i mogućnosti za novi početak.
Po obrazovanju je pravnica, bila je sutkinja, članica Gradskog vijeća Atlante, a potom i gradonačelnica ovog grada. Tokom mandata suočila se s pandemijom, ekonomskim izazovima i protestima za rasnu pravdu.
Njena pobjeda danas nosi i simboličnu težinu: od potomkinje porobljenog čovjeka do žene koja će upravljati državom u kojoj je njena porodica nekada bila lišena osnovnih ljudskih prava.
Deb Haaland: Žena koja je prošla put od finansijske nesigurnosti do vrha američke politike
Deb Haaland, pripadnica naroda Laguna Pueblo, postala je prva žena iz starosjedilačkih naroda izabrana za guvernerku jedne američke savezne države. Njen izbor u Novom Meksiku historijski je trenutak ne samo za žene nego i za autohtone zajednice čija je politička zastupljenost dugo bila ograničena.
Haaland je već ranije pomjerala granice. Godine 2018. postala je jedna od prvih dviju žena iz starosjedilačkih naroda izabranih u američki Kongres, a 2021. godine ušla je u historiju kao prva pripadnica tih naroda na čelu američkog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ipak, njena životna priča nije put od privilegiranog odrastanja do političkog uspjeha.
Kao samohrana majka, Deb je godinama živjela s finansijskom nesigurnošću. Radila je različite poslove, uključujući catering, a pokrenula je i mali posao proizvodnje i konzerviranja salse. Da bi svojoj kćerki osigurala predškolsko obrazovanje, volontirala je u vrtiću u zamjenu za umanjenu cijenu boravka. Koristila je bonove za hranu kako bi osigurala osnovne namirnice i, kako je sama govorila, veliki dio odraslog života provela živeći od plate do plate.
Na fakultet se upisala tek s 28 godina, a kasnije završila i pravni fakultet. Njena biografija zato je posebno važna u društvu u kojem se obrazovanje i politički uspjeh često posmatraju kao privilegija onih koji imaju dovoljno novca i podrške.
Ali njena priča ima i širu historijsku dimenziju. Kao pripadnica naroda Laguna Pueblo, Haaland nosi naslijeđe zajednice čiji su se pripadnici generacijama suočavali s politikama oduzimanja zemlje, potiskivanja jezika i uništavanja kulturnog identiteta. Njena politička karijera zato je i pitanje zastupljenosti ljudi čija se historija predugo nalazila na marginama zvaničnih američkih narativa.
Peggy Flanagan: Djevojčica koja je odrasla u siromaštvu danas ulazi u američki Senat
Još jedna historijska pobjeda pripala je Peggy Flanagan, koja je postala prva žena iz starosjedilačkih naroda izabrana u američki Senat. Članica je naroda Ojibwe, odnosno zajednice White Earth Band, a prije izbora obavljala je funkciju zamjenice guvernera Minnesote.
Njena životna priča posebno je upečatljiva zbog iskustva siromaštva u kojem je odrastala.
Peggy je podizala samohrana majka, a porodica se oslanjala na programe socijalne pomoći, uključujući zdravstveno osiguranje Medicaid, pomoć za stanovanje i bonove za hranu. Njena majka ponekad bi preskočila večeru, govoreći djeci da je već jela na poslu ili da jednostavno nije gladna. Tek kada je odrasla, Peggy je shvatila da majka zapravo nije imala dovoljno hrane za obje.
U jednom periodu djetinjstva svjedočila je i nasilju očuha nad majkom. Sjećala se kako je nakon škole zvala kući da provjeri je li sigurno vratiti se.
Takva iskustva oblikovala su njeno razumijevanje socijalne politike, položaja porodica s niskim primanjima i značaja javnih programa podrške. U političkom radu posebno se zalagala za dostupnije obrazovanje, veće minimalne plate, zdravstvenu zaštitu i podršku porodicama.
Njena pobjeda zato ima i ličnu dimenziju. Žena koja je odrasla u porodici koja je zavisila od socijalne pomoći danas će učestvovati u donošenju odluka na najvišem zakonodavnom nivou jedne od najmoćnijih država svijeta.
Više od političkih pobjeda: Ko sve danas ima pravo na mjesto za stolom?
Ono što povezuje ove tri žene nije ista politička biografija, niti iste životne okolnosti. Povezuje ih činjenica da su došle iz sredina i zajednica čiji su glasovi dugo bili nedovoljno zastupljeni u institucijama moći.
Njihove pobjede dio su šireg pomjeranja granica američke politike. Na izborima 2026. historijske rezultate ostvarile su i Gina Hinojosa, prva Latinoamerikanka izabrana za guvernerku Teksasa, te Juliana Stratton, čijim će ulaskom u Senat tri Afroamerikanke prvi put istovremeno služiti u ovom zakonodavnom tijelu.
Ovi rezultati ne znače da su društvene nejednakosti nestale, niti da će samo prisustvo žena na najvišim funkcijama automatski promijeniti položaj svih žena. Politička zastupljenost i stvarne društvene promjene nisu isto. Ali mogućnost da žene različitog porijekla, društvenog statusa i životnog iskustva učestvuju u donošenju najvažnijih odluka predstavlja značajan korak.
Posebno je važno što njihove priče pokazuju koliko se politička moć može drugačije razumjeti kada za stolom sjede ljudi koji su i sami iskusili nesigurnost, diskriminaciju, siromaštvo ili historijsku isključenost.
Možda je upravo to najvažnija poruka ovih izbora: nijedna zajednica ne bi smjela biti osuđena na to da o njenoj budućnosti uvijek odlučuju drugi.
Iza svake historijske pobjede stoje i one koje nisu dočekale da vide njene rezultate. Majke koje su radile više poslova, žene koje su čuvale porodice, djevojčice kojima niko nije govorio da jednog dana mogu voditi državu.
Zato ove pobjede nisu samo priče o ženama koje su uspjele. One su i podsjetnik na sve žene koje su, mnogo prije njih, stvarale uslove da takav uspjeh uopće postane moguć.
