Brak, poput života, prolazi kroz različite faze i promjene, pri čemu svako razdoblje donosi nove izazove, ali i prilike za rast i razvoj. Parovi koji su zajedno desetljećima svjedoče brojnim promjenama u dinamici svog odnosa. Od mladenačke strasti i stvaranja obitelji do izazova koje donose promjene u tijelu, karijeri i obiteljskim okolnostima, brak se neprestano prilagođava i razvija. Kako partneri zakorače u “ozbiljne” četrdesete i pedesete godine, suočavaju se s fizičkim, emocionalnim i socijalnim promjenama koje zahtijevaju prilagodbu i pronalazak “novog smisla” u ovoj fazi života.
Kako se brak mijenja nakon 40-e, zašto tada dolazi do kriza i kako da se održi zdrav odnos unatoč neminovnim izazovima, objasnila nam je mr. spec. Sanja Pavičić Maslać, ovlaštena savjetodavna terapeutkinja iz logoterapije i egzistencijalne analize, certificirana Brain Coachica i polaznica stručnog usavršavanja iz seksualne, partnerske i bračne terapije.
“Bračna dinamika je proces koji se kontinuirano razvija i mijenja tijekom godina, ovisno o životnim fazama kroz koje par prolazi”, ističe Pavičić Maslać pa dodaje da je to – normalno.
“Jedna od čestih zabluda o ljubavi je vjerovanje da bi ona uvijek trebala biti bezbrižna i ugodna. Kada se pojave problemi ili neslaganja, neki parovi pogrešno zaključe da to znači kraj ljubavi, no konflikt su normalan dio svake veze”, poručuje logoterapeutkinja.
Od dinamike do rutine koja nas tjera na preispitivanje
U početku, odnos je često prepun romantičnog entuzijazma i uzbuđenja. Parovi se prilagođavaju međusobnim navikama i postavljaju temelje za budućnost. Komunikacija se fokusira na usklađivanje ciljeva, poput planiranja obitelji, karijere ili kupnje doma. Kako godine prolaze, veza postaje složenija i izazovnija.
Od faze intenzivne strasti pa do dublje emocionalne povezanosti. Dolazi podizanje djece, razvijanje karijera i suočavanje s različitim svakodnevnim životnim izazovima. U ovom periodu, partneri često balansiraju između obiteljskih, poslovnih i osobnih ciljeva, što može stvoriti dodatni stres i umor. U kasnijim godinama braka dinamika odnosa postaje pak sve više usmjerena na međusobnu podršku i prihvaćanje. Kako objašnjava stručnjakinja, parovi koji su zajedno prošli kroz razne faze života razvijaju dublju povezanost i zahvalnost za zajedničke uspjehe i izazove. Iako strast iz rane faze može izblijedjeti, ona se često zamjenjuje osjećajem bliskosti, mira i razumijevanja.
“Ključ uspješnog dugotrajnog braka leži u otvorenoj komunikaciji, fleksibilnosti i spremnosti da se partneri prilagode promjenama, podržavaju jedno drugo i zajedno grade zajedničku budućnost”.
Ulazak u četrdesete godine donosi brojne promjene kako na osobnoj, tako i na zajedničkoj razini. Ovo razdoblje često označava prijelaz iz dinamičnih, aktivnih godina posvećenih karijeri i odgoj djece u fazu refleksije, preispitivanja životnih odluka te suočavanja s fizičkim i emocionalnim promjenama. To donosi nove upitnike i u partnerski odnos. Tu je i neizbježno starenja, prvi zdravstveni problemi, hormonalne promjene… Ove promjene mogu utjecati na samopouzdanje i dinamiku odnosa, kao i na seksualni život i emocionalnu povezanost među partnerima. Smanjena seksualna želja i promjene u tijelu mogu izazvati frustraciju i osjećaj udaljavanja između partnera.
Pročitajte više: U jednom hrvatskom gradu gotovo svaki drugi brak završi razvodom
Kriza srednjih godina
Mnogi prolaze kroz fazu koju nazivamo „kriza srednjih godina“.
“Srednje godine često dolaze s retrospektivnim pogledom na prošlost. Počinjemo preispitivati svoje životne izbore, postignuća i propuštene prilike. To može izazvati osjećaj nezadovoljstva, tjeskobe ili tuge, pogotovo ako su očekivanja od života bila viša nego što su ostvarena”, naglašava Pavičić Maslać.
Ova pitanja mogu dovesti do krize identiteta, a preispitivanje vlastitog života može izazvati unutarnji konflikt. Kriza srednjih godina može utjecati na bračni odnos ako jedan ili oba partnera osjete potrebu za promjenom u osobnom životu ili odnosu.
“Jedan od najčešćih izazova s kojima se parovi suočavaju u srednjim godinama jest osjećaj ‘zaglavljivanja’ u svakodnevnoj rutini”, naglašava logoterapeutkinja.
Niz godina proživljenih u obavljanju obiteljskih i profesionalnih obaveza često dovodi do zanemarivanja osobnih interesa i potreba. Nije stoga čudno ako partneri počinju osjećati da su samo „suputnici“ koji prolaze kroz život bez strasti, entuzijazma ili novih zajedničkih ciljeva. No, svaki izazov je prepreka samo ako joj mi dopustimo da to bude.
“Ključ za prevladavanje izazova u ovoj fazi leži u otvorenoj komunikaciji, međusobnoj podršci i strpljenju. Period preispitivanja može biti prilika za jačanje braka kroz zajedničke ciljeve i nove avanture”.
Ljubav i ljutnja mogu supostojati
Ljubavni odnosi, iako često idealizirani, rijetko prolaze bez izazova i nesuglasica. S vremenom, prirodno je da se pojave nesuglasice, različita mišljenja i pogledi na život. Tada se može dogoditi da početna emocionalna povezanost počne popuštati, a parovi se suočavaju s izazovima koji mogu testirati čvrstinu njihove veze. U takvim trenucima, logoterapija – psihoterapijski pravac usmjeren na pronalaženje smisla – može biti ključna u jačanju međusobnog razumijevanja i emocionalne povezanosti.
“Umjesto da se fokusiraju na nesuglasice, partneri mogu tražiti dublje vrijednosti koje ih povezuju. Prema Viktoru Franklu, prava ljubav znači voljeti partnera u njegovoj cjelovitosti – sa svim njegovim manama i nesavršenostima. Ljubav je svjestan čin volje i odgovornosti”, naglašava Pavičić Maslać.
U tom kontekstu, logoterapija pomaže parovima da se ne fokusiraju na frustracije i sukobe, već da sagledaju odnos kroz prizmu zajedničkog rasta i razvoja. Kad se partneri međusobno podupiru u traženju smisla, njihov odnos postaje otporniji na izazove.
“Svađa nije sama po sebi konflikt, već pokušaj da se pronađe rješenje. Ljubav i ljutnja mogu postojati zajedno. Svađu ne treba doživljavati kao kraj svijeta – ona može biti znak da je partnerima još uvijek stalo jedno do drugoga. Međutim, ako parovi izgube volju da se upuste u svađu, to može biti znak upozorenja da nešto ozbiljno nije u redu u njihovom odnosu”, upozorava logoterapeutkinja.
Pročitajte više: Muž joj je zabranio da čita knjigu jer će ‘uništiti brak’
Obično jedno kritizira, drugo okrivljuje, a oboje se žale.
Kako bi prevenirali krize, parovi mogu primijeniti logoterapijska načela i usmjeriti se na nekoliko ključnih smjernica:
- Održati smirenost tijekom konflikta – umjesto impulzivnog reagiranja, primijenite isti princip kao i kod izbijanja požara: ostanite mirni!
- Izbjegavati automatsko okrivljavanje – nemojte odmah optuživati partnera kao “zločestu” osobu.
- Razumijevanje partnera – pokušati razumjeti partnera: Što se trenutno događa s njim? Osjeća li se loše, očajno, anksiozno? Je li možda preopterećen? I postavite sebi još jedno neugodno pitanje: Jesam li ga ja provocirala/iritirala?
- Oprez pri prekomjernoj analizi – ne zanemarujte širu sliku situacije i ne analizirajte prekomjerno probleme s partnerom.
Ako slijedimo ova četiri pravila, onda smo na dobrom putu. Jer od kritiziranja, smatra Pavičić Maslać, nema konstruktivnih pomaka.
“Kritiziranje je jedna od najubojitijih navika, dok okrivljavanje preplavljuje dijaloge nesretnih parova. U takvim trenucima, osoba koja optužuje rijetko prepoznaje svoju vlastitu odgovornost, nego uvijek smatra da je drugi partner kriv. Obično jedno kritizira, drugo okrivljuje, a oboje se žale. Ako konflikt traje, jedno počinje prigovarati, a drugi prijetiti, što vodi do eskalacije problema. Iako se to može činiti kao trenutni izlaz iz frustracija, dugoročno stvara zid između partnera. Umjesto toga, važno je u svakom odnosu njegovati i graditi kultura razumijevanja, kompromisa i međusobne podrške, s ljubavlju, povjerenjem i poštovanjem”.
Nema braka bez truda i rada
Pavičić Maslać zaključuje da je za zdrav brak ključno da partneri budu u miru sa sobom. Samo osoba koja se osjeća ispunjeno i samostalno može izgraditi kvalitetan odnos s drugom osobom. U stabilnom braku, kaže, partneri prepoznaju i prihvaćaju snage i slabosti jedno drugog, bez kritike, s ljubavlju, razumijevanjem i poštovanjem.
“Jedan od najvažnijih savjeta je da parovi ne zaborave govoriti jedno drugome ono što osjećaju. Život je prekratak za nedorečene emocije. Nikada nije prekasno reći ‘volim te’ ili ‘cijenim te’ jer te riječi stvaraju temelj svakog zdravog odnosa. Da biste održali stabilan brak, potrudite se reći ono što biste rekli da vam je svaki razgovor posljednji –jer nakon što dođe kraj, bit će prekasno!”
Brak je, upozorava Pavičić Maslać, ‘priča o nama’, a kako bi ta priča bila uspješna, svaka odluka u braku treba bi usmjerena prema tome da partneri postanu bliži, a ne da se udaljavaju. Nijedan brak ne može opstati bez ulaganja u međusobnu povezanost. Brak je zajednički put, a uspješan brak zahtijeva kontinuiran rad, međusobno poštovanje i želju za rastom, kako kao pojedinci, tako i kao par. Redovito podsjećanje na zajedničke vrijednosti, ciljeve i međusobnu podršku čini temelj dugotrajne ljubavi i stabilnosti, čak i u najizazovnijim vremenima.
Foto: Canva / Privatna arhiva