Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u četvrtak da Vlada i državne institucije neće pregovarati s hakerima koji su ukrali podatke iz KBC-a Zagreb i koji su za tjedan dana produljili rok za isplatu novca koji traže
“Vlada i državne institucije ne pregovaraju s kriminalcima i tu se ništa ne mijenja u našem stavu”, rekao je Božinović u razgovoru za Novu TV. Dodao je da je to stav i sigurnosnih službi koje sudjeluju u tom poslu.
“Što se tiče onih koji se suprotstavljaju tome, to su prije svega Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) i policija, koje iz godinu u godinu jačaju svoje kapacitete i kada govorimo o educiranom ljudstvu, ali i o tehnologiji koja se uvodi na mjesečnoj bazi”, kazao je Božinović.
Osim KBC-a napadnute i financijske institucije
Podsjećamo, hakerski napad na Klinički bolnički centar Zagreb neugodno je iznenadio sve, a isti dan hakeri su napali Ministarstvo financija, Poreznu upravu, HNB i Zagrebačku burzu. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić rekao je da je napad na bolnicu bio drugog tipa, puno većeg intenziteta i puno složeniji, prenosi HRT. Rekao je da su napadi na financijske institucije u vrlo kratkom vremenu – od pola sata do sat vremena – otklonjeni, a posljedice su se otklanjale još neko kratko vrijeme iza toga.
“Štete nisu zabilježene u smislu gubitka podataka, kompromitacije podataka ili bilo kakvih drugih stvari koje bi utjecale na rad, osim što web-stranice tada nisu bile dostupne”, rekao je Gršić. Dodao je da nijedan napad nije slučajan.
Pročitajte više: Sve je više hakerskih napada i prijevara: 5 jednostavnih metoda za zaštitu
Koliko su česti hakerski napadi?
Koliko su česti napadi hakera na zdravstvene ustanove i postoji li razlog za zabrinutost, objasnio je za Večernji list stručnjak za cybersigurnost Marko Gulan. Statistički podaci pokazuju porast hakerskih napada u maloprodaji i veleprodaji pa je zdravstveni sustav u 2023. godini na šestom mjestu po učestalosti s udjelom od 6,3%.
“Ovo ne znači da se broj napada smanjio. Naprotiv, značajno se povećao u drugim sektorima pa je udio u ukopnoj masi u zdravstvu prividno manji”, objasnio je.
Dodao je da bolnice u svojim IT sustavima imaju osobne podatke pacijenata koje se vrlo lako mogu prodati za dobar novac na dark webu. To su podaci poput imena, prezimena, OIB-a i zdravstvenog stanja pacijenta.
“U najcrnjem scenariju ti se podaci mogu upotrijebiti u trgovini organima. Ako imate nekoga tko je bogat, bolestan i imate pristup tim podacima….”, naveo je Gulan za Večernji list.
Foto: KBC Zagreb / Vlada RH
