LinkedIn je danas među najpopularnijim stranicama za traženje posla. Privlačnost ove stranice je u tome što vješto kombinira prednosti društvenih mreža i portala za traženje posla, a poslodavci i posloprimci mogu lakše komunicirati jedni s drugima putem poruka.
Za razliku od životopisa, LinkedIn profil ne mora stati na dvije stranice. Napišete kratki osvrt na sebe i svoja postignuća, izdvojite radno iskustvo, obrazovanja i certifikate koje želite, a budućem poslodavcu pokažete i nešto svojeg karaktera putem objava koje dijelite i komentara koje pišete.
Što je snaga slabih veza?
U časopisu Science objavljeno je istraživanje vezano uz traženje posla putem te mreže ovisno o tome koliko ste u stvarnom životu bliski s njima. Istraživanje je provedeno na više od 20 milijuna ljudi.
Primaran zaključak istraživanja jest da ćete posao bitno teže pronaći preko ljudi s kojima ste bliski nego preko onih koje poznajete površno.
Sociolog Mark Granovetter skovao je izraz ‘snaga slabih veza’ koji označava fenomen pri kojemu se cjelokupne prijateljske mreže preklapaju što je jača bliskost između dviju osoba. U prijevodu, prijatelji vaše najbolje prijateljice, čak i ako ih poznajete površno, bliskiji su vam od ljudi koje poznajete preko poznanika.
Kako ovu teoriju primjenjujemo na traženje posla? Tako što već znate kakve prilike nude vaši prijatelji i njihovi prijatelji. Osvrnete li se na ljude s kojima nemate jakih poveznica, otvara vam se više mogućnosti za koje niste znali. Rezultati istraživanja poduprli su ovu teoriju, no nije sve crno-bijelo.
Pročitajte više: Nepotpune informacije na profilu najčešća su greška na LinkedInu, stručnjakinja za brending savjetuje što učiniti!
Umjerenost u svemu, pa tako i u jačanju veza
Za početak, snaga slabih veza nije linearna. Jednostavnije rečeno, slabe veze olakšavaju traženje posla tek do određene točke, nakon koje je potraga opet otežana. Slabost veza zapravo treba biti umjerena.
Direktno primijenjeno na LinkedIn, najlakše ćete pronaći posao preko poznanika s kojima dijelite desetak zajedničkih prijatelja, a s kojima komunicirate rijetko. Dakle, veza je slaba, ali postojeća i niste potpuni stranci.
Dobra prilika za novi posao pruža vam se i kroz najslabije veze. To su ljudi s kojima nemate nikakve socijalne veze, ali komunicirate. U prijevodu, riječ je o klasičnoj interakciji posloprimac-poslodavac pri čemu se javite vezano uz radno mjesto, a komunikacija se svodi isključivo na testiranja i razgovore.
Pročitajte više: Lajkovi na LinkedInu bi vas mogli koštati karijere – gdje je granica u iskrenosti na toj mreži?
Ne isplati se oslanjati na preporuke
Istraživanje je pokazalo i kako snaga slabih veza ovisi o industriji. Slabe veze najviše su povećale mobilnost radnika u poslovima vezanima uz digitalnu industriju. S druge strane, u manje digitalnim industrijama, jake veze su polučile nešto veći uspjeh.
Ovakav nalaz ne čudi budući da će digitalne industrije općenito biti sklonije digitalnoj komunikaciji. One češće koriste društvene mreže za pronalaženje radnika. Primjerice, jedan će IT-evac lako pronaći posao ne samo putem LinkedIna, već i putem Facebooka. Zaposlenici u takvim industrijama su i poznati po češćem mijenjanju poslova, obično zbog prelaska s jednog, završenog, projekta na drugi.
Djelatnici čiji posao nije toliko vezan uz digitalno, ima veće šanse pronaći posao putem poznanstava i preporuke. U pravilu je riječ o radnicima čiji posao nije vezan uz projekte i koji se zapošljavaju da bi na određenom radnom mjestu ostali duže vrijeme. Primjerice, računovođe svoj posao ne mijenjaju po završetku određenog ciklusa unutar tvrtke, već su tamo da ostanu i služe kao administrativni ‘stup.’
No kojoj god skupini radnika pripadali, slabija poznanstva pružaju vam veće izglede, kao i standardni oglasi za posao. Iako preporuke svakako mogu pomoći, nemojte se strogo oslanjati na njih bez obzira na industriju. One neće otvoriti radno mjesto ako ga nema.
Foto: Canva
