U perimenopauzi žene stare gotovo 3 puta brže nego u bilo kojem drugom razdoblju života. Istina je to o biološkom starenju koju voli istaknuti iskusna doktorica znanosti Julija Jurić iz Genosa. Zašto baš kažemo biološkom starenju? Zato što svaki čovjek, objašnjava Julija, ima dvije dobi – onu kronološku i onu biološku.
Kronološka dob označava godine koje su prošle od rođenja osobe, a brzina kojom ljudi kronološki stare je ista za sve.
„Svakih 365 dana imamo jednu godinu više“, jednostavno objašnjava Jurić.
Za razliku od kronološke dobi, biološka dob je znatno subjektivnija kategorija.
Biološka dob: sjedilački život ostavlja posljedice
Kada govorimo o biološkoj dobi, zapravo mislimo na funkcionalnost i zdravlje našeg tijela ili pojedinih organa na staničnoj i molekularnoj razini.
„Netko može brže ili sporije biološki starjeti, to je individualna kategorija koja ovisi o načinu života – prehrana, tjelovježba, društveni život, utjecaj okoliša u kojem živimo i životne navike mogu znatno utjecati na našu biološku dob“, napominje doktorica podrijetlom iz Đurmanca gdje, kako kaže, „ima nešto u zraku što potiče znanost među ženama“. Ima ona, naime, već nekoliko kolegica znanstvenica koje također potječu baš iz ove male općine u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Znanstvenica zagorskih korijena u Zagrebu je od svojih srednjoškolskih dana, a svoju je karijeru posvetila proučavanju procesa starenja. Zanimljive detalje koje je naučila kao znanstvenica podijelila je s nama na konferenciji „Žene u znanosti, medicini i farma biznisu“.
Jurić ističe da živimo na ‘starom’ kontinentu. Europsko stanovništvo u pravilu je starije od 40 godina sa životnim vijekom od prosječno 80 godina, a niti Hrvatska nije iznimka. „Za razliku od Europe, Afrika je mladi kontinent, a u Indiji je prosječna dob stanovništva samo 25 godina“, dodaje Jurić.
Pročitajte više: Žene u znanosti, medicini i farma biznisu potvrđuju: znanost je lifestyle!
Muškarci stare matematički
Objašnjava da su se zbog modernog, sjedilačkog načina života neke bolesti koje su prije bile karakteristične za stariju populaciju sada počele javljati i kod sve mlađih ljudi.
Znanstvena istraživanja su pokazala da je biološka dob povezana sa zdravljem organizma i može predvidjeti razvoj dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, te bi mogla jednog dana postati važan „broj“ u medicinskom kartonu.
„Vjerojatno vam se, baš kao i meni, dogodilo da ste već upoznali nekoliko ljudi čija vas je kronološka dob iznenadila jer su na prvi pogled izgledali ili ‘djelovali’ mnogo mlađe ili starije od svoje stvarne dobi“, ističe Julija.
Biološka dob može značajno odstupati od kronološke dobi, stoga je u svom izlaganju odlučila otkriti nekoliko znanstvenih činjenica o biološkom starenju i objasniti što ono znači posebno za žensko zdravlje.
Žene i muškarci stare drugačije, naglasila je.
„Muškarci stare ‘matematički’, a žene…
Pročitajte više: Dr. sc. Katarina Mužina: “Hrvatska je sjajna za žene u znanosti”
Stres, hrana, životni stil – sve to ima utjecaj
Svoju tezu objasnila je na primjeru svog šefa, izumitelja GlycanAge testa biološke dobi, prof. dr. sc. Gordana Lauca. Kronološka dob njezinog šefa je 52 godine, a biološki ima gotovo 80.
„Njegova visoka biološka dob je najvjerojatnije uzrokovana stresom, a uz odgovoran posao moj šef nema vremena za redovitu tjelovježbu i jako voli slastice što mu baš i ne pomaže u održavanju tjelesne težine…“, objašnjava Jurić.
Dok muškarci s godinama biološki stare ujednačenim tempom, žene zadržavaju mlađi i zdraviji izgled duže, sve do ulaska u menopauzu. Tada u svega nekoliko godina prije menopauze, tijekom perimenopauze, ubrzano ostare i dostignu, pa čak i prestignu muškarce u biološkim godinama.
„Jednoj od naših dugogodišnjih klijentica upravo GlycanAge test dao je nagovijestiti da je ušla u perimenopauzu i da bi pojačani upalni procesi u njezinom tijelu mogli ostaviti dugotrajne posljedice na zdravlje. To joj je bio poticaj da potraži pomoć liječnika“ ističe Jurić.
U perimenopauzi jajnici smanje i naposlijetku potpuno zaustave lučenje spolnih hormona što se odražava na rad imunosnog sustava zbog čega se povećava rizik od razvoja raznih kroničnih bolesti.
Pročitajte više: Ana Čičak Buvač: Obožavam terensku prodaju jer me ne drži mjesto
Dolazi to sa ženskim spolom…
„U perimenopauzi žene osjećaju bol u zglobovima i mišićima, ne mogu spavati, počinju gubiti koncentraciju i postaju zaboravljive… Često se javljaju anksioznost i depresija, žene dobivaju na težini i podložne su razvoju dijabetesa, osteoporoze, bolesti srca te autoimunim bolestima poput bolesti štitnjače i reumatoidnog artritisa“, naglašava.
I sve to pogađa žene jer su žene, dolazi to sa ženskim spolom i regulirano je ženskim hormonima, posebice estrogenom. Julija je svoje doktorsko istraživanje posvetila upravo ženskom zdravlju i proučavanju promjena glikana na protutijelu imunoglobulinu G (IgG) tijekom reproduktivnog razdoblja života žene. Zbog iznimne osjetljivosti glikana na hormonske promjene u ženskom tijelu, rodila se ideja o MenoAge testu za otkrivanje ranih znakova perimenopauze na čijem razvoju Julija trenutno radi.
Julija je i dio tima kojeg predvodi prof. Gordan Lauc, a koji je osmislio i patentirao GlycanAge test koji otkriva korisniku njegovu biološku dob. Iz svega četiri kapljice krvi izoliraju se IgG protutijela, a na temelju sastava glikana određuje se je li biološka dob testirane osobe sličnija osobama koje su kronološki mlađe ili starije od nje. Nakon provedenog testa dobivaju se personalizirani savjeti GlycanAge specijaliste za dugovječnost.
Pročitajte više: Mara Doljak iz Aromare: „Cilj mi je vratiti prirodu u našu svakodnevicu”
Svestrana znanstvenica oduvijek zna što želi
„Ideja nam je napraviti aplikaciju u kojoj će svaka osoba nakon testiranja glikana i određivanja biološke dobi dobiti kompletnu sliku o svom trenutnom zdravlju, ali i otkriti potencijalne zdravstvene rizike uz personalizirane savjete kako unaprijediti kvalitetu života, a time i svoju biološku dob“, otkriva Jurić koja je oduvijek vodila zdrav život.
Odrasla je u prirodi, bavi se sportom i glazbom te često putuje. Među mnogobrojnim njezinim interesima je i ljubav prema jezicima. Tako prije svakog putovanja u stranu zemlju voli naučiti barem osnove koje joj pomažu da se sporazumije s lokalnim stanovništvom. A oduvijek voli i ‘razumije’ i životinje.
No nije postala doktorica Dolittle, nije se prepustila niti jezicima, a ni glazbi koja ju cijeli život prati – oduvijek je htjela biti biolog. U Zagreb je došla nakon osnovne škole, a na putu iz učeničkog doma prema školi svaki je dan prolazila pokraj PMF-a i čvrsto odlučila što će studirati. Tako završava molekularnu biologiju i dolazi u tad mali Genos, spremna da nastavi stvarati velike stvari.
Foto: Domagoj Bregant
