„Čovjek pred bazgom mora skinuti šešir“, kaže se u narodu. I zaista je tako, bazga spada u društvo najstarijih biljaka Europe, a njezin status u narodu krase iznimna ljekovita svojstva, pa je tako i jedna od najljekovitijih biljaka u ovom području.
U ovo doba godine, kada je vrijeme izrazito promjenjivo i temperature skaču unutar jednog dana, a kamoli unutar jednog tjedna, često čujemo kako je važno pobrinuti se za imunitet. U njegovu jačanju pomoći će nam upravo ova biljka, za kojom je dobro posegnuti u prevenciji gripe i prehlade jer ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Općenito je bogat izvor spojeva među kojima su najzastupljeniji upravo antocijani, a uz vitamine A, B i C sadrži karotene, tanine i glikozide, piše portal Kreni zdravo.
Bazga je Hipokratu mogla zamijeniti sve lijekove
Parna kupka od bazge pomaže kod respiratornih oboljenja poput bronhitisa i astme, a svoje ljekovito djelovanje pokazuje i kod kožnih bolesti. U narodnoj se pak medicini bobice bazge koriste u rješavanju cijelog niza problema, od uobičajenih prehlada, pa do upale grla, raznih reumatskih oboljenja, konstipacije i proljeva. Cvjetovi bazge mogu pomoći onima sa slabom cirkulacijom, a imaju i protuupalno djelovanje.
Kod starih je narod0a bazga bila simbol rođenja i smrti, a koristili su ju i kao zaštitu od zlih sila, piše portal Alternativa za vas. Stare Europljane i Indijance liječila je od upala, probavnih problema, žutice, ženskih bolesti i gripe. Hipokrat je govorio da mu bazga može zamijeniti sve lijekove.
Pročitajte više: Začinsko bilje koje ovog proljeća možete posaditi na balkonu
Za sadnju joj najviše odgovara jesen
Ako pak želite uzgojiti bazgu, koja raste gotovo po cijeloj Hrvatskoj, važno je obratiti pažnju na sljedeće. Kada je riječ o temperaturi, odgovaraju joj područja u kojima prosječna mjesečna temperatura u listopadu iznosi između 7 do 15 stupnjeva, piše Agroklub.
Zimi miruje i dobro podnosi hladnoću, a cvate od svibnja do kolovoza. Voda joj je veoma važna za opstanak zbog plitkog korijena, posebno ljeti kada joj rastu plodovi, pa ju često možemo naći uz obale rijeka. Sadnja se obavlja u jesen ili proljeće. Jesen je možda malo bolji odabir. Pogodnija je zbog potpunijeg rasta korijena i pravovremenog kretanja vegetacije u proljeće, no problem mogu napraviti glodavci voluharice. Proljetna sadnja pogodnija je samo u brdsko-planinskim uvjetima, gdje zbog niskih temperatura postoji opasnost od smrzavanja.
S obzirom na to da se korijen uglavnom širi na 10 do 20 cm, tlo je potrebno pripremiti oranjem na 40-ak cm dubine, što je najbolje učiniti u kolovozu. Stablo će roditi već drugu godinu od sadnje i rađa svake godine, i to prosječno 20-30 kg plodova po biljci. Beru se kada svi plodovi poprime plavo-crnu boju, i to većinom u više navrata jer plodovi bazge dozrijevaju neravnomjerno.
Ako primijetimo da smo ubrali zeleni plod, važno ga je odvojiti jer je otrovan – sadrži glikozide sambunigrina.
Pročitajte više: Ovi proljetni kokteli upotpunit će svako vikend druženje
Sok od bazge – recept
Mnogima omiljeni sok je upravo sok od bazge koji mnogi pamtimo još od djetinjstva. Stoga vam donosimo jednostavan recept za ovu pravu deliciju.
Sastojci za sok od bazge:
- 40 cvjetova bazge
- 4 l vode
- 4 kg šećera
- sok od 4 limuna
Priprema:
- U vreloj vodi prokuhajte 4 litre vode i 4 kile šećera.
- Time prelijte cvjetove bazge.
- Kada se tekućina ohladi, u nju dodajte sok od 4 limuna i ostavite 24 sata da odstoji.
- Nakon proteklog vremena procijedite kroz cjediljku ili gazu.
- Ulijte u staklene boce.
Ako su boce dobro zatvorene, ovaj sok u njima može stajati i do tri godine.
Foto: Canva
