Svjetlo dana uskoro će ugledati Liquid Democracy, aplikacija za digitalno glasovanje koja se temelji na blockchain tehnologiji. Ova aplikacija, koja bi se lako mogla inkorporirati u javnu upravu, omogućila bi – kad to zakonski bude moguće – digitalne izbore, ali i opoziv izabranih političkih dužnosnika. Riječ je o aplikaciji na kojoj radi Udruga Prospectus iz Dubrovnika, udruga koja već gotovo desetljeće organizira aktivnosti kojima se promiče društvena zajednica te potiče inovativnost i poduzetništvo.
O čemu je točno riječ u projektu Liquid Democracy ispričala nam je Viktorija Knežević, dubrovačka odvjetnica, poduzetnica i nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika na izborima 2025. godine. Evo kako bi se aplikacija mogla upotrebljavati već od prosinca.
Ponovno ‘izumljena’ demokracija
Živimo u svijetu u kojem je postalo „normalno“ da politički dužnosnici jedno pričaju prije, a drugo nakon izbora. Promijene mišljenje i stranu nakon što su došli na vlast, odnosno nakon što su – pričajući jedno – građani glasali za njih. Kasnije, kad „skrenu s puta“ koji su prije izbora obećavali, oni koji su im dali svoj glas i povjerenje, građani nemaju kako kazniti političare koji su ih izigrali, sve do sljedećih izbora. Ovaj projekt pomogao bi da se demokracija, baš kao što je i zamišljena, vrati u ruke građana.
Kako objašnjava Viktorija Knežević, politika je ozbiljan i odgovoran posao, a projekt Liquid democracy potiče građane da se okrenu većem angažmanu u političkom prostoru.
„Cilj je da građani budu angažirani, umjesto da su usmjereni na prigovaranje i osjećaj bespomoćnosti dok svijet juri pored njih“, istaknula je odvjetnica koja je već u ožujku ove godine najavila svoju kandidaturu na sljedećim lokalnim izborima.
Osim što daju građanima da se njihov glas čuje, ovom aplikacijom daju političkim akterima mogućnost da čuju taj glas i prilagode svoje odluke i postupke stvarnim potrebama građana. Aplikacija počiva na ideji takozvane „liquid democracy“ odnosno likvidne demokracije. Ovaj pojam već dugo postoji, a riječ je o jednoj vrsti pokušaja da se naša demokracija ponovno izumi.
Prva je demokracija nastala u Grčkoj. Građani su se okupljali na trgu i glasovali, donosili odluke o važnim temama. S vremenom su se društva mijenjala, a zajednice se povećavale i to glasanje i ta neposredna demokracija više nije bila moguća pa smo dobili posrednu demokraciju. Posredna demokracija koju danas imamo ‘izmišljena’ je otprilike u vrijeme tiskarskog stroja.
Pročitajte više: Viktorija Knežević objavila kandidaturu za gradonačelnicu Dubrovnika
Nedostatci suvremene demokracije: kako opozvati političare koji su prekršili predizborna obećanja?
„Međutim, takva demokracija ima svoje brojne nedostatke“, napominje Knežević.
Kao jedan od ključnih problema ističe neopozivost glasa. U ovakvoj demokraciji, pojašnjava Knežević, kada se prekrše predizborna obećanja, političari prođu nekažnjeno. Ne možemo ih kazniti tako što ćemo opozvati svoj glas jer jednom kad glasački papirić i svoj glas ubacimo u kutiju, gubi se veza između nas i našeg glasa.
„U ime anonimnosti žrtvujemo opozivost“, upozorava Knežević. Dodaje da je stoga u današnjem demokratskom sustavu potpuno nemoguće uvesti opoziv glasova političarima i strankama jer se postavlja pitanje: kako opozvati ako nema veze između glasa i glasača?
Među ‘nuspojave’ suvremene demokracije ubraja i populizam. Populizam je, tvrdi Knežević, alat političara krajnjih opcija.
„Odaberu neku temu koja je lako razumljiva i lako zapaljiva i onda na taj način povuku cijelo klatno biračkog tijela“.
To su samo neki od razloga zašto uređene i razvijene zemlje poput Njemačke traže lijek za takvu demokraciju. Kao jedan od lijekova pojavila se ideja likvidne demokracije. Ona sa sobom nosi mogućnost da građani digitalno glasuju, ali i da opozovu svoj glas. To je moguće, napominje, ako glasanje prebacimo na aplikaciju koja počiva na blockchain tehnologiji.
Pročitajte više: Izvješće o Istanbulskoj konvenciji. ‘Koraci su poduzeti, ali koliko kvalitetni?’
Blockchain tehnologija kao alat anonimnosti i opoziva glasova
Tako su Knežević i Prospectus prvi u Hrvatskoj prepoznali mogućnosti koje nudi blockchain tehnologija u sferi političke participacije. Njihova je ideja da građani sudjeluju u anketama, biranju svojih reprezentativac u različitim temama i glasovati – digitalno. Aplikacija će omogućiti brzo i jednostavno sudjelovanje u donošenju odluka u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, a baza sigurnosti i integriteta ova aplikacije je blockchain tehnologija.
Blockchain se koji koristi za bilježenje prenošenja glasova i glasanje, a korištenje blockchaina omogućava transparentnost, dosljednost i vjerodostojnost.
„Blockchain se koristi za kriptovalute, a mnoge zemlje imaju u blockchainu zemljišne knjige i sudski registar“, naglašava Knežević sigurnost i vjerodostojnost ove tehnologije. Objašnjava da se ovom tehnologijom može zabraniti reverzibilnost.
„Kada nešto uneseš to se ne može izbrisati, ostaje trajan trag. I može se zajamčiti tajnost. A to su dvije najvažnije stvari kod glasanja: omogućiti kredibilitet glasa i zajamčiti njegovu tajnost“, objašnjava.
Osim što omogućava kredibilitet i tajnost glasa, blockchain može omogućiti i opozivost koja trenutno nije moguća.
Pročitajte više: Žene u javnom sektoru: ‘Premalo smo zastupljene u medijima’
Uređene zemlje eksperimentiraju s likvidnom demokracijom
„Zemlje eksperimentiraju s liquid democracy sustavom. Primjerice, pojedinac može svoj glas delegirati nekome. Dakle, ako se danas u saboru odlučuje o nafti i ako ne znaš ništa o tome, ali imaš poznanika koji je pravi znalac, onda kroz taj sustav možeš svoj glas delegirati njemu pa on glasa u tvoje ime. Osim toga, likvidnom demokracijom bilo bi moguće podijeliti svoj glas. Pa jedna osoba može svoj glas podijeliti na više stranaka. Može ga po pitanju unutarnje politike dati jednoj stranci, a po pitanju vanjske politike nekoj drugoj stranci“, pojašnjava..
Uređene zemlje eksperimentiraju i trebat će puno eksperimenata prije nego što promijenimo postojeća pravila jer, kako napominje Knežević, „ova demokracija nije savršena i ako je želimo promijeniti svugdje, moramo razmisliti o tome da promijenimo pravila“.
Udruga Prospectus razvila je aplikaciju koja je pogodna da ju uzme bilo koja općina, grad ili županija i koristi je za, primjerice, provođenje savjetodavnih referenduma sa svojim građanima, budući da se još uvijek ne može koristiti kao alat za digitalno glasanje jer ono u Hrvatskoj još uvijek nije zakonska mogućnost.
„Ako se pitate zašto nije, to je zato što to ne odgovara vladajućima. Kad bismo imali digitalno glasanje onda bi svi naši ljudi koji su otišli van mogli brzo i jednostavno glasati“, upozorava odvjetnica koja je nakon 18 godina privatne odvjetničke prakse odlučila zakoračiti u javnu upravu.
Pročitajte više: Nataša Novaković potpuno iskreno o stvarnom položaju žena u javnom i privatnom sektoru
Od nekud treba započeti: Estonija kao uzor
Dakle, aplikacija nije za sada moguće zakonsko rješenje za provođenje izbora u Hrvatskoj, ali može biti odlična pokazna vježba, tvrdi.
„Imamo primjer grada Bjelovara koji je prvi u Hrvatskoj uveo transparentnost proračuna. Oni su prvi sve račune ‘bacili van’ da građani mogu vidjeti u realnom vremenu svaki dan na što se troši. I nakon Bjelovara to je postalo standard u Hrvatskoj. Ušlo je u zakone. Dakle, takvim eksperimentiranjem podigneš ljestvicu i bez toga se onda ne može“, objašnjava.
Stoga je trenutno u potrazi za jedinicom lokalne samouprave koje bi htjela ‘probiti led’ i prva iskušati aplikaciju.
„Nadam se da ćemo uskoro pronaći grad s kojim ćemo surađivati, a ako ne uspijemo, onda ću ja aplikaciju uvesti u Dubrovniku, nakon sljedećih izbora“, dodaje Knežević kroz smijeh. Napominje da je Estonija uvela jedan od prvih sustava digitalnog glasanja pa je Prospectus radio projekt po uzoru na njih.
Pročitajte više: U Hrvatskoj vlada turizmofobija. Stručnjaci: trebamo održivi turizam
Aplikacija povezana s NIAS-om (e-Građani)
Aplikacija će se spojiti na Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS). To će aplikaciji dati dodatnu razinu vjerodostojnosti.
Osim lokalne samouprave, aplikaciju bi mogle koristiti i agencije koje se bave ispitivanjem javnoga mnijenja. One će kroz aplikaciju moći doći do velikog broja ispitanika. To bi im znatno umanjilo količinu posla budući da trenutno, kako bi za anketu imali stratificirani uzorak od 500 ispitanika, moraju ‘okrenuti’ i po 10.000 brojeva telefona.
Aplikacija je, nadodaje, pogodna i ako imate firmu s većim brojem zaposlenika i želite demokratizirati i ubrzati odlučivanje, a naposlijetku – može ju preuzeti i sama država.
Projekt traje do 5. prosinca i do tada će aplikacija biti potpuno izgrađena. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, sufinancijer je i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Nositeljica projekta, Udruga Prospectus, nositeljica je i projekta OcijeniMe koji je privremeno zaustavljen. Radi se o platformi na kojoj je moguće ocijeniti i komentirati rad službenika i namještenika 22 hrvatska grada.
Foto: Privatna arhiva / Canva
