Silvija Vig: Veća plaća znači i veći rizik da vas se uhvati “s prstima u pekmezu”

Smatramo kako je povećanje plaća jedna antikoruptivna mjera, poručio je premijer Andrej Plenković jučer nakon što je Vlada na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika. Osnovica će se povećati za 83,45 posto, dok će predsjednicima Republike, Vlade i Sabora plaća narasti za oko 70 posto. Oporbeni zastupnici ocijenili su kako se podizanje plaća državnim dužnosnicima ne može smatrati antikoruptivnom mjerom, kao što tvrdi premijer Andrej Plenković.

Pitanje može li povećanje plaća državnih dužnosnika smanjiti korupciju izaziva različite reakcije i analize u teorijskoj ekonomskoj literaturi, a svoje je mišljenje dala i dr.sc. Silvija Vig, CCEP-I, stručnjakinja za usklađenost i etiku, Codupo.

Veće plaće znače i veći rizik od toga da vas uhvate ‘s prstima u pekmezu’

“Visoke plaće mogu smanjiti koruptivne radnje povećanjem oportunitetnog troška gubitka posla. Što bi značilo da ako su plaće visoke, korumpirani dužnosnici imaju više za izgubiti ako budu uhvaćeni u koruptivnim radnjama, jer bi time izgubili visok prihod koji trenutno ostvaruju”, opisuje Vig.

Drugim riječima, gubitak posla i svih benefita koje on donosi postaje značajan i neugodan trošak, što ih može odvratiti od koruptivnog ponašanja. Međutim, mogu također potaknuti zahtjeve za većim mitom među onima koji su već skloni korupciji, analizira stručnjakinja.

“Isto tako visoke plaće mogu smanjiti broj koruptivnih djela, ali ukupni iznos plaćen za korupciju ne mora nužno pasti”, tvrdi.


Pročitajte više: Antikorupcija je ženski posao?


Problem niskih plaća u javnom sektoru

U mnogim zemljama niske plaće u javnom sektoru, često uzrokovane velikim brojem zaposlenih državnih službenika, stvaraju plodno tlo za korupciju. Predložiti povećanje plaća bez smanjenja broja zaposlenih nije realno, jer bi mnoge vlade radije zadržale velik broj javnih službenika kao način smanjenja nezaposlenosti. No, priroda korupcije varira s razinom ekonomskog razvoja. U zemljama s niskim dohotkom, korupcija je često sitna i očita, dok je u zemljama s visokim dohotkom korupcija sofisticiranija i teže ju je otkriti, objašnjava Vig.

Ističe kako je studija Svjetske banke iz 2021. pokazala da povećanje plaća može smanjiti korupciju u zemljama s niskom nejednakošću plaća u javnom sektoru. Nasuprot tome, u zemljama s velikom nejednakošću plaća, povećanje plaća može povećati korupciju. Nadalje, prema istraživanju Demirgus-Kunta i Lokshina, zemlje s nižom nejednakošću plaća u javnom sektoru, poput Hrvatske, mogle bi smanjiti korupciju povećanjem plaća u javnom sektoru. Odnosno veće plaće u javnom sektoru premjestile bi zemlju iz tamnijih područja visoke korupcije u svjetlija područja niže.

Povećanje plaća može naići na negativnu reakciju javnosti, posebno u ekonomskim krizama”, upozorava Vig. Dodaje da samo povećanje plaća nije dovoljno ako nije praćeno drugim mjerama, poput strožih kazni za korupciju, boljeg nadzora i veće transparentnosti.

“Uravnoteženost plaća u javnom sektoru također je ključna. prevelike razlike mogu dovesti do nezadovoljstva i povećane korupcije među niže rangiranim službenicima”, opisuje stručnjakinja.

Kako da povećanje plaća zaista bude antikoruptivna mjera?

Povećanje plaća državnih dužnosnika može biti efikasnije u smanjenju korupcije kada je kombinirano sa sveobuhvatnim pristupom i dodatnim mjerama. Neke od ključnih dodatnih mjera koje država može poduzeti, opisuje Vig, su: jačanje institucija za borbu protiv korupcije, povećanje transparentnosti, povećanje odgovornosti, podrška građanskom društvu i medijima, obuka i edukacija, tehnološke inovacije te stroge sankcije.

Ako govorimo o jačanju institucija za borbu protiv korupcije, rješenje mogu biti nezavisne antikorupcijske agencije. To bi bile antikorupcijske agencije koje mogu istraživati i procesuirati slučajeve korupcije, opisuje Vig. Druga je opcija reforma pravosudnog sustava kako bi bio neovisan, efikasan i sposoban da brzo procesuira slučajeve korupcije.

Mjera povećanja transparentnosti moguća je kroz uvođenje obaveznih izvještaja o prihodima, rashodima i imovini državnih dužnosnika. Druga je opcija omogućavanje javnosti pristup informacijama o radu vlade, tenderima i javnim nabavkama.


Pročitajte više: Silvija Vig: ‘Naše vrijednosti čine nas moralnima, ali i nemoralnima”


Potrebna je i sloboda medija da istražuju korupciju

Kad je riječ o mjeri povećanja odgovornosti, Vig objašnjava da se to odnosi na uvođenje strogih pravila o sukobu interesa i obaveznih izjava o sukobima interesa. Također, uspostavljanje jakih internih kontrola i revizorskih funkcija unutar javnih institucija.

Da bi povećanje plaća državnih dužnosnika bila efikasna antikoruptivna mjera potrebna je i podrška građanskom društvu i medijima. Osiguranje slobode medija nužno je kako bi oni mogli istraživati i izvještavati o korupciji, a potrebna je i podrška nevladinim organizacijama koje se bave borbom protiv korupcije i podizanjem svesti o njenim štetnim efektima.

Još jedna od mjera je i organiziranje treninga i radionica za javne službenike o etici, integritetu i zakonima protiv korupcije te sprovođenje javnih kampanja za podizanje svijesti o štetnosti korupcije i poticanje građana da prijavljuju korupciju.

Digitalizacija ne ide na ruku korupciji

Vig upozorava i da tehnološke inovacije ne idu na ruku korupciji. Digitalizacija u pogledu uvođenja e-uprave i digitalnih platformi za pružanje javnih usluga potrebna je kako bi se smanjile prilike za korupciju. Također, korištenje analitike podataka ključno je za identifikaciju i prevenciju korupcije.

Naposlijetku ulogu igraju i – stroge sankcije. Uvođenje strogih kazni za korupciju, uključujući visoke novčane kazne i zatvorske kazne te mogućnost oduzimanja imovine stečene kroz koruptivne radnje mogle bi biti dobre antikoruptivne mjere, piše Vig.

“Kombinacija ovih mjera, zajedno sa povećanjem plaća, može značajno smanjiti korupciju tako što će stvoriti okruženje gdje su koruptivne aktivnosti teže za sprovođenje i gdje su posljedice za takvo ponašanje ozbiljne. Važno je da se ove mjere dosljedno provode i da postoji politička volja za njihovu primjenu”, zaključuje doktorica znanosti.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

početak jeseni savjeti

Teško vam pada početak jeseni? Niste jedini. Evo kako izdržati kraj...

Ako osjećate psihološki pad na kraju ljeta, niste jedini. Za mnoge ljude ljeto ima nostalgičnu i emocionalnu težinu, govore psiholozi. “Kad...
- Advertisment -