Samo financijski nezavisna žena je slobodna žena– poručuje Alida Perkov, savjetnica, osnivačica i predsjednica Business and Professional Women Pula (BPW Pula) te umirovljena predavačica. Alida je Istrijanima dobro znano ime – velika je zagovarateljica ženskog poduzetništva.
Njezin put od profesorice ekonomije preko vlasnice uspješne tvornice obuće, savjetnice u HGK, predavačice u visokoj školi pa sve do hrvatske predstavnice za žensko poduzetništvo u Ujedinjenim narodima potiče druge žene da sanjaju veliko i postignu svoje ciljeve. Alida pruža podršku ženama koje se odvaže na poduzetništvo, a njezini savjeti pomažu ženama da prebrode prepreke i izgrade uspješne karijere. Odigrala je ključnu ulogu u osnivanju i vođenju Udruge poduzetnica BPW Pula te umrežavanju sa srodnim udrugama u Podunavlju i Jadransko jonskoj regiji. Pružila je platforme za žene da se udruže, razmjenjuju iskustva i podržavaju jedna drugu.
Baš zato što je i sama imala izazovan i šarolik karijerni put, Alida je izgradila podlogu da bude zagovarateljica poticanja ženskog poduzetništva.
„Kad se s radnog mjesta sa sigurnom plaćom krene svojevoljno u realni sektor, pa kad ti direktor kaže ‘mene ne zanimaju tvoje metode, bitno da mi doneseš profit nakon tri mjeseca što te kreditiram’, šokirani mozak se odmah preusmjeri na profitno razmišljanje! Kako da iz ureda sa stolom, telefonom i kompjuterom – a to su bile kasne osamdesete – bez jasnog zadatka donesem novac?“, započinje Alida svoju priču.
U ratu nije bilo turizma, ali cvala je proizvodnja
Pod takvim pritiskom, projektne ideje počele su jednostavno vrcati. Takav stav iznalaženja rješenja u nemogućim situacijama pomogao joj je da za par godina krene u osnivanje vlastite proizvodne tvrtke. Dobro je poznavala zakone tržišta, znala je prepoznati što tržištu treba i što ga pogoni. Devedesetih je u Hrvatskoj huktao rat. Nije tada, kao danas, gospodarstvo pogonio turizam već proizvodnja.
Tako je i Alida krenula u proizvodnju. U unajmljenom prostoru, s unajmljenim strojevima i 18 obućara proisteklih iz jedne posrnule tvornice, Alida je pokrenula tvornicu cipela. Nakon deset godina, imali su vlastite strojeve i 144 zaposlenika od koji je 90% bilo žena. Kompletan izvoz išao je u Njemačku i Kanadu. Suprug je uskoro preuzeo i nastavio upravljanje tvornicom. No tržišni uvjeti su se promijenili kad je 2001. godine Kina ušla u Svjetsku trgovinsku organizaciju: europski proizvođači su premjestili svoju proizvodnju u cjenovno konkurentnu Kinu. Tako se i u Hrvatskoj dogodilo tiho umiranje radno-intenzivne proizvodnje tekstila i obuće.
Alida se nakon realnog sektora zaposlila u Županijskoj komori Pula, a na kraju radne karijere vratila se u obrazovanje. Ovoga puta kao doktorica znanosti postaje predavačica na Specijalističkom studiju Visoke poslovne škole Politehnike Pula (sada Istarsko Veleučilište).
„To su bili izazovi, ali najveći izazovi su zapravo naše odluke: hoćemo li se predati ili boriti“, naglašava ova poduzetnica u duši.
Pročitajte više: Nagrađene su najbolje poduzetnice 2023. godine!
Udruga žena uskače gdje institucije ne mogu
Kad je započela raditi u ŽK Pula, bila je odgovorna za međunarodne odnose, strana ulaganja i promociju hrvatskog gospodarstva. Bilo je to vrijeme pretvorbe i privatizacije, drastičnog pada industrijske proizvodnje, gubitka tržišta. Nakon toga uslijedio je oporavak i lagani rast te postepeno oživljavanje turizma i drugih uslužnih djelatnosti. Zaposlenici bivših tvrtki s određenim znanjem u menedžmentu, ili čak bez toga, otvorili su mnoštvo novih malih poslovnih subjekata.
„Od nekadašnjih 280 poduzeća u Istri koncem 80-ih, sada ih je 12.400“, oslikava.
Primijetila je da se tijekom privatizacije i jačanjem tržišnih odnosa sve veći broj žena zainteresiralo za pokretanje vlastitog posla. U tome je Alida vidjela priliku da ih podrži.
Što se zakonskih i institucijskih uvjeta tiče, poduzetnici su se oslanjali na podršku komore i regionalne razvojne agencije, ali je primijetila vakuum koji može ispuniti civilno društvo kao četvrti stup društva. Tako je entuzijastična grupa žena osnovala BPW Pula,hrvatsku podružnicu poduzetnica i poslovnih žena koja inače djeluje u 130 zemalja i ima konzultativni status prve kategorije u tijelima UN.
„Udruga poduzetnica kao civilni sektor djeluje tamo gdje institucije ne mogu: okupljanje, lobiranje, zagovaranje kupnje proizvoda i usluga u ženskom vlasništvu, razmjena iskustava sa sličnim udrugama poduzetnica u zemlji i inozemstvu“, navodi Alida.
Dodaje da svaka zemlja ima svoje specifične izazove, a u Hrvatskoj je to: neiskustvo u upravljanju, nedostatak inicijalnog kapitala i nedostatak lobističke potpore.
Brzo se za BPW Pula pročulo do Zagreba. Pozvali su ju u Ministarstvo obrta i malog i srednjeg poduzetništva na razgovor kao kandidatkinju za hrvatsku predstavnicu u UNECE u Genevu, u trogodišnji mandat za Tim specijalista za žensko poduzetništvo. Bila je to potpuno volonterska aktivnost, naglašava.
Pročitajte više: Iskusne poduzetnice poručile: To mora biti opsesija i strast
Poduzetnicama ne nedostaje znanja, nedostaje im lobby
„Poduzetnicama ne nedostaje znanje, ali im nedostaje lobby, baza poznanstava kod sklapanja poslova“, naglašava Alida pa dodaje: „prije 22 godine nisu postojale društvene mreže, a poduzetnice su morale prodrijeti na tržište“.
Zato su se počele međusobno lobirati i nastala je jedinstvena mreža poslovnih prijateljstava koja se sada proteže i na dvije međunarodne mreže čija je Perkov bila koordinatorica – Mreže klubova poduzetnica Podunavlja do 2016. godine i od 2017. Jadransko jonska mreža poduzetnica.
BPW Pula potpisala je brojne sporazume o partnerstvu i suradnji sa udrugama poduzetnica: u Hrvatskoj tu su Udruga žena poduzetnica Banovine, Žene za otok Krk, Ženska Perspektiva. Na međunarodnom planu surađuju s poduzetnicama Ljubljane, Stuttgarta, Munchena, Budimpešte, Bagherije, Barija i Trsta.
„To je lobiranje koje donosi potencijalnu poslovnu suradnju“, naglašava.
U djelatnosti BPW članica najčešća djelatnost je iznajmljivanje. Tu su i druge djelatnosti koje su multiplikativno vezane uz turizam: agencijsko poslovanje, proizvodnja hrane i piće, usluge čišćenja i održavanja turističkih objekata… U posljednje vrijeme povećava se broj poduzetnica u ICT sektoru, pojašnjava Alida.
U poduzetništvu dobit nije rodno obilježena
Da je na najodgovornijim mjestima znatno manje žena nego muškaraca, nije tajna niti novost. Alida smatra da najveći problem žena u poslovnoj Hrvatskoj nije u nejednakim plaćama za isto radno mjesto već je iznos manje prosječne plaće žena u većini djelatnosti rezultat poslovne hijerarhije.
Primjerice, dok žene u trgovini rade na niže plaćenim poslovima, muškarci su ti koji su uglavnom u srednjem i višem menadžmentu pa su plaće trgovkinja za 22,4% niže od muških kolega.
„Ukupno na razini Hrvatske plaća zaposlenica je za 10,2% niža od plaća muškaraca“, upozorava.
Alida smatra da bismo trebali dati prostora meritokraciji, društvenom sustavu koji se temelji na ideji da se pojedinci nagrađaju i napreduju u društvu zbog vlastitog truda i talenta. To se može činiti obvezatnim javnim natječajima za javne službe, uspostavom formalnog i stvarnoga sustava upravljanja u kojem neće biti ometan dolazak najsposobnijih ljudi na najodgovornija mjesta.
Što se poduzetništva tiče, dobro je što dobit zaista ne ovisi o rodnoj razlici nego o uspješnosti na tržištu, tvrdi.
Pročitajte više: Slavne žene koje su u 40-ima i 50-ima postale poduzetnice!
Žene žrtvuju karijeru radi obitelji
Iz više desetljeća iskustva u radu s poduzetnicama, Alida objašnjava da se žene najčešće odlučuju za poduzetništvo radi nezadovoljstva prethodnim radnim mjestom, radi želje za promjenom, radi nemogućnosti pronalaska posla u svojoj struci ili jednostavno radi želje za poslovnim uspjehom. Objašnjava da ženama na njihovom karijernom putu – bilo da su poduzetnica ili ne – iznimno važnu ulogu igra i razvijenost takozvane socijalne infrastrukture.
„Što je dostupnija socijalna infrastruktura, to žena ima veću slobodu izbora svoje karijere“, kaže Alida.
Objašnjava da to uključuje postojanje cjelodnevnih boravaka za djecu, ali i za starije bolesno stanovništvo, kao i druge olakšice zaposlenicama odnosno poduzetnicama. Upozorava da žene često žrtvuju svoju karijeru, ne samo zbog djece, nego i zbog brige oko svojih i suprugovih roditelja.
Pohvalno je, smatra, da u razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030. naglašeno da je potrebno jačati položaj žena na tržištu rada, potpuno ukloniti neravnopravnosti između muškaraca i žena u pogledu plaća i zauzimanja upravljačkih položaja te sudjelovanja na tržištu rada. Šteta je, napominje, što se više ne provodi Strategija razvoja ženskog poduzetništva, koja je bila limitirana od 2014. do 2020. godine.
„Nove Strategije nema, ali politike i dalje prate poduzetnicu kao bitan dio cjelokupne ekonomske slike društva“, pojašnjava i dodaje: „ako se poradi na razvoju socijalne infrastrukture te na pozitivnoj diskriminaciji ženskoga poduzetništva u natječajima različitih političkih i financijskih institucija, to je značajna podrška ženskom poduzetništvu“.
Foto: Privatna arhiva
