Stečajni postupak izrazito je aktualni pravni postupak u Republici Hrvatskoj koji se provodi uslijed negativnih ekonomskih utjecaja koji uzrokuju insolventnost sve većeg broja trgovačkih društva.
Propast društva, a sukladno tome i posljedice koje nastaju propašću, definitivno predstavljaju najveći rizik i izazov za svakog poduzetnika. Poduzetnik se tako suočava s gubitkom u novcu, vremenu te ugledu. Najčešće je to razlog zbog kojeg poduzetnici ne shvate na vrijeme da se bliži kraj poslovanju te ne zatraže pomoć pravodobno.
Pročitajte više: Kako likvidirati tvrtku uz najmanje troškove?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u posljednjim godinama primjetan je trend smanjenja broja otvorenih stečajeva, iako postoje oscilacije u pojedinoj godini. Broj stečajeva u prvom tromjesečju 2020. bio je neznatno veći od onoga u četvrtom tromjesečju 2019., a nakon toga uslijedio je kontinuiran pad u sljedećem razdoblju.
Djelomičan razlog tome je pojava pandemije bolesti COVID-19 koja je izravno utjecala na smanjenje uobičajenih gospodarskih aktivnosti poslovnih subjekata te uslijed Vladinih mjera potpore u tijeku krize, koje su poslovnim subjektima, koji bi inače podnijeli zahtjev za otvaranje stečaja, omogućile da nastave sa svojim aktivnostima.
Stečajni postupak provodi se nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
Kada se pokreće stečaj?
Razlozi taksativno navedeni u stečajnom zakonu za pokretanje stečajnog postupka su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.
Nesposobnost za plaćanje postoji kada dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze (primjerice ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija postoji jedna ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu). S druge strane prezaduženost nastupa u slučajevima kada je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza.
Pročitajte više: 5 stvari koje trebate znati o skraćenoj likvidaciji trgovačkog društva
Tko pokreće stečaj?
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnosi se na propisanom obrascu, a može ga podnijeti vjerovnik protiv dužnika, pod uvjetom da učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga, ili dužnik.
U ime dužnika prijedlog može podnijeti osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu ili član upravnoga odbora dioničkoga društva ili likvidator dužnika, član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu ili član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu ili dužnik pojedinac osobno.
Odgovorne osobe u trgovačkom društvu u kojima su stvoreni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka kazneno odgovaraju ako nisu pokrenuli taj postupak. Za takvo je kazneno djelo Zakon o trgovačkim društvima propisuje kaznu zatvora do dvije godine ili novčana kazna. Obvezno pravna osobna odgovornost odgovornih osoba u vidu naknade štete vjerovnicima propisana je stečajnim zakonom.
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka može podnijeti i Financijska agencija, i to u slučajevima ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, i to u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provedbu skraćenog stečajnog postupka.
Tijek stečajnog postupka
Stečajni se postupak provodi pred trgovačkim sudovima, a mjesna nadležnost određuje se prema sjedištu dužnika. Objave sudskih pismena, prijava tražbina, izvješća stečajnih upravitelja objavljuje se na web stranicama sudova (eOglasna ploča sudova).
Sud odlučuje o pokretanju, provođenju i zaključenju stečajnog postupka, imenuje i nadzire rad stečajnog upravitelja i odbora vjerovnika, te provodi ostale radnje kojima osigurava provođenje stečaja sukladno zakonu te isplatu vjerovnika.
Stečajni upravitelj je fizička osoba koja zastupa dužnika u stečajnom postupku imenovana od strane suda koja vodi poslovanje dužnika za vrijeme trajanja stečaja, unovčuje imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika te provodi druge radnje propisane stečajnim zakonom. Rad stečajnog upravitelja nadzire sud, odbor vjerovnika te skupština vjerovnika.
Vjerovnici imaju obvezu prijaviti svoje tražbine stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave rješenja o otvaranju stečajnog postupka. Nakon što se ispitaju osnovanost prijavljenih tražbina slijedi unovčenje imovine koja se isplaćuje vjerovnicima u odgovarajućem postotku prema različitim isplatnim redovima. Europska komisija izdvojila je Hrvatsku i Rumunjsku kao najlošije članice u kojima vjerovnici u stečajnom postupku naplate jedva 30 posto svojih potraživanja, za razliku od Belgije i Finske gdje taj postotak zna biti do 90 posto prijavljenih potraživanja.
Prema trenutnom važećem Stečajnom zakonu propisano je da će se završno ročište odrediti najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog prvog, izvještajnog ročišta, no imamo stečajeva, poput zagrebačke Name, koji traju 20 godina.
Potom sud donosi rješenje o zaključenju stečajnoga postupka. Stečaj tako najčešće rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika pravne osobe, osim ako vjerovnici stečajnoga dužnika ne prihvate stečajni plan na kojega stečajni dužnik pristaje, te u tim slučajevima dužnik po završetku postupka nastavi poslovati.
Autori: odvjetnice Petra Vuksanović i Petra Legović, Odvjetničko društvo Vuksanović & partneri
Foto: Privatna arhiva
