Koje potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda poslodavac može isplatiti radniku?

S obzirom na aktualnosti koje nas ovih dana (nažalost) prate, a vezane su za potrese i proglašenje katastrofe na određenim područjima u Republici Hrvatskoj, važno je prenijeti neke informacije vezane uz mogućnost isplate potpore radnicima zbog potresa, točnije elementarnih nepogoda.

Naime, postoje neki dodatni uvjeti koji bi trebali biti ispunjeni u slučaju donacije potpore zbog potresa.

Koji uvjeti moraju biti ispunjeni?

Sukladno članku 4. stavak 4 Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 74/20, 1/21) potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac isplaćuje radniku se ne smatraju primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada ako se radi o potpori zbog uništenja i oštećenja imovine (1) zbog prirodne katastrofe (2) koju je proglasila Vlada RH pod uvjetom da je omogućena svim radnicima koji su pretrpjeli štetu (3).

Smatram da navedeni uvjeti (1,2,3) moraju biti ispunjeni kumulativno.

Vlada RH je dana 04.01.2021. godine donijela Odluku o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom (NN 1/21) kojom se proglašava katastrofa uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

Slijedom navedenog, poslodavci imaju mogućnost svim radnicima koji su pretrpjeli štetu (na području gore navedenih županija) isplatiti potporu zbog uništenja i oštećenja imovine – neoporezivo.


Pročitajte više: Što poduzetnici moraju znati o donacijama u slučaju potresa?


Kakve potpore poslodavci mogu isplatiti?

Imovina obuhvaća građevine, infrastrukturu, opremu, zemljišta, višegodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva u poljoprivredi te ostala sredstva i dobra, sukladno odredbi čl. 2. st. 1. toč. 2. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/2019).

Iznos potpore ovisi o odluci poslodavca, ali ne smije biti veći od procijenjene štete.

Budući da u ovom trenutku još nisu raspoloživi podaci o procjeni štete, postoji mogućnost da radniku bude isplaćena potpora u nekom iznosu kojeg odredi poslodavac.

Slijedom navedenog, uputa HUP-a je da bi poslodavci u svojim evidencijama trebali osigurati podatke o:

  • radnicima kojima su isplatili potporu,
  • datumu isplate,
  • isplaćenom iznosu.

Dodatno, predlažem isplatu potpore potkrijepiti odgovarajućom dokumentacijom kao osnovom za isplatu, primjerice:

  • Pisana zamolba radnika za potporu, u kojoj bi radnik naveo što mu je oštećeno;
  • Preslika prijave štete nadležnom tijelu i/ili procjena štete (ako je ima);
  • Potvrda o prebivalištu na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije ili preslika osobne iskaznice (ovdje bi možda bilo bolje uzeti podatak s PK kartice).

Pročitajte više: Poduzetnici otvorili račun za pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji


Postoji mogućnost da Porezna uprava naknadno zatraži argumentaciju zašto je svaki od radnika dobio isti iznos. Tu bih savjetovala radnicima da odrade prijavu šteta, sačuvaju eventualno račune za robu ili radove koju su nabavili ili naručili. Naime, pomoć ne bi smjela biti veća od procijenjene štete pa tu postoji objektivna mogućnost da u nekoj provjeri Porezna uprava zatraži obračun doprinosa na iznos koji prelazi procijenjenu štetu do isplaćenog iznosa.

Oznaka uporabljivosti nekretnine ne znači nužno da nema štete na nekretnini (zelena oznaka), dakle bilo bi dobro da radnici prijave štetu na imovini (pri čemu imovina nisu samo stanovi ili kuće) i da ju naknadno dostave poslodavcu.

Autorica: odvjetnica Anamarija Puljak, Odvjetnički ured Delišimunović&Puljak

Foto: Privatna arhiva, Pixabay/Angelo_Giordano

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

akontacije za plin

Veliki vodič za potrošače plina: Akontacije ne morate platiti, evo i...

Nakon što su se izmijenili opskrbljivači, kupcima plina u Zagrebu, Zaprešiću i Velikoj Gorici stižu akontacije koje nisu trebale stići, oni...
- Advertisment -