Palačinke su se jele još u kamenom dobu, a evo i ostalih zanimljivosti o omiljenoj slastici!

Palačinke su jednostavna slastica koja se ne odbija, a možda i jedna od onih koje se najčešće prave u mnogim kućanstvima. Koliko zapravo znate o palačinkama? Donosimo sve što kao pravi ljubitelji trebate znati o ovoj slastici čiji miris mami osmijeh na svačije lice!

Povijest palačinki

Je li vam ikada palo na pamet da su naši pretpovijesni preci možda jeli palačinke?

Analize škrobnih zrnaca na brusnim alatima starim 30 000 godina sugeriraju da su kuhari iz kamenog doba radili brašno od rogoza i paprati, vjerojatno miješajući s vodom i pekući na vrućoj podmazanoj stijeni. Ono što su dobili vjerojatno je više ličilo tvrdom keksu, kolaču ili zobenoj pločici, no ideja je bila ista – ravna pržena slastica od tijesta.

Dan palačinki: Najfiniji dan u godini

Kad je Otzi ili Ledeni čovjek krenuo u svoje posljednje pješačenje prije 5300 godina, činilo se da su palačinke – ili barem nešto poput palačinki – uobičajena prehrana. Otzi, čiji su ostaci otkriveni u kamenjaru u talijanskim Alpama 1991. godine, pružio nam je mnoštvo informacija o tome što je jeo demenit iz neolitika. Njegov posljednji obrok – zajedno s jelenom i kozorogom – sadržavao je mljevenu pšenicu od oraha. Komadići ugljena koje je konzumirao zajedno s njim sugeriraju da je bio u obliku palačinke, kuhane na otvorenoj vatri.

Bez obzira u koje doba seže prva palačinka, očito je riječ o drevnom obliku hrane, što dokazuje i sveprisutnost u kulturnim tradicijama širom svijeta. Stari Grci i Rimljani jeli su palačinke zaslađene medom, Elizabetanci su ih jeli aromatizirane začinima, ružinom vodom, sherijem i jabukama.

Dan palačinki je pokladni utorak, a obilježava se u mnogim zemljama svijeta. Dan je to prije Pepelnice, početka korizme kada se ljudi često odreknu ili prestanu jesti nezdravu hranu poput čokolade ili brze hrane. Prije korizme su se tradicionalno jele kako bi se iskoriste zalihe kvarljivih namirnica poput jaja, mlijeka i maslaca.


Pročitajte više: Kako je Đurđica Vuletić palačinkarnicu Slatka Tajna pretvorila u omiljeno mjesto Zadrana?


Prvi recepti

Prvi službeni recept za palačinke datira iz šesnaestog stoljeća, a napisala ga je nizozemska kuharica. Tijekom srednjovjekovnog doba palačinke su evoluirale u najbliži oblik današnjem. Ljudi su ih počeli praviti s kukuruznim brašnom ili krumpirom, ovisno o tome što su im imali na raspolaganju. Mnogi bi također dodali voće ili neki drugi slatki sastojak za bolji okus.

Palačinke su se u povijesti kuhale pomoću kamena za pečenje. Kamen koji se koristio za kuhanje zagrijao bi se vatrom te bi se na njemu kuhalo tijesto.

Širom svijeta različite kulture imaju svoju verziju palačinke. U Francuskoj su poznate kao krep. U Škotskoj se radi verzija koja je vrlo slična američkom flapjacku. Australci ih umjesto doručka često jedu za desert. Nijemci ih režu na trakice i jedu uz juhu. Šveđani su poznati po tome što palačinke prže ili peku i prelijevaju voćem i šlagom.


Pročitajte više: Znate li koja su tradicionalna jela poznatih svjetskih kuhinja?


Osnovni recept

Najosnovniji recept za palačinku vrlo je jednostavan, a ono što je idealno kod palačinki je to što je lako promijeniti recept kako bi odgovarao svačijem ukusu.


Pročitajte više: Tajna zdravog doručka: 3 opcije za dobar početak dana


Sastojci za 4 osobe

  • 2 jaja
  • 200 g glatkoga brašna
  • 200 ml mlakog mlijeka
  • 200 ml gazirane mineralne vode
  • 1 žlica ulja
  • 1 žlica maslaca
  • prstohvat soli

Priprema

Jaja umutite, dodajte brašno i pola mlijeka te sve dobro promiješajte. Dodajte drugu polovicu mlijeka, mineralnu vodu, sol, maslac, ulje te dodajte brašno lagano, kontinuirano miješajući, kako bi dobili jednoličnu smjesu bez grudica. Pustite da odstoji dvadesetak minuta.

Tavu podmažite s par kapi ulja i dobro ju zagrijte. Ponavljajte prije svake palačinke. Istresite kutlaču smjese i ravnomjerno je razlijte po tavi. Pecite najduže dvije minute pa je okrenite dok ne porumeni s obje strane.

Foto: Pixabay/RitaE

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -