Mlada poduzetnica zanimljive titule, one edukatorice za odgoj, Glorija Peranić, od početka pandemije susreće se sa brojnim roditeljskih pitanjima vezanima za rad na dobrobiti djece čije su se dnevne routine naglo prekinule. Online nastava bila je način rada za brojne škole tijekom pandemija. Kao edukatorica za odgoj i netko s iskustvom u radu s djecom, Glorija Peranić vjeruje kako se to treba biti posljednja opcija.
Pročitajte više: EDUKATORICA ZA ODGOJ- POPUST ZA ČLANICE OD 20 POSTO
“Vezano na postepeni prelazak dječjih aktivnosti i online nastava – osobno smatram da je dobro da se to prolongira koliko god se može. Naravno da trebamo maksimalno voditi računa o poštivanju mjera, no na ovaj način nažalost zapostavljamo druge važne aspekte djetetovog razvoja. Socijalizaciju ne možemo degradirati na nivo “djeca se druže” – socijalizacija ima značajnu ulogu u djetetovom poimanju sebe i kreiranju zdravih odnosa u daljnjem životu”, otkrila nam je ova mlada poduzetnica.
“Škola ne bi smjela biti samo obrazovna ustanova u kojoj djeca dobivaju i reproduciraju informacije. To je nažalost nešto što se događa kada smo prisiljeni voditi nastavu online. Posebno kod djece nižih razreda osnovne škole koja još uvijek usvajaju radne navike i žude za zajedničkom igrom”, govori stručnjakinja.
Život u “novom normalnom” teško pada i brojnim odraslim osobama koje su znatno svjesnije situacije pa tako ne čudi to što mnogi roditelji ne znaju kako bi to objasnili svojoj djeci. Srećom, edukatorica za odgoj ima savjet.
Online nastava nije jedina razlika
“Ono što svatko od nas može napraviti sa svojim djetetom je otvoreno razgovarati. Iako ih u najboljoj namjeri želimo zaštititi, djeca, čak i ona niže dobi, osjete i primijete kada se nešto događa. Ako do djeteta dopiru polovične informacije, ono može zamišljati razne negativne scenarije ili sebi pripisivati krivnju za nešto. Dakle prilagođeno dobi, djetetu treba reći o čemu se radi. Vodite se time koliko to opterećuje dijete – ako ima pitanja, odgovoriti, ako je zaokupljeno drugim aktivnostima prepustiti. Obratite pozornost na osjećaje vezane uz situaciju: komentirajte kad vidite da je dijete zabrinuto, pitajte kako se osjeća i dijelite svoje osjećaje. Ako vi ne razgovarate o tome dijete dobiva informaciju da je to “tabu” tj. da nije poželjno o tome govoriti i vrlo vjerojatno zadržava sram i strah. Suprotno, kad razgovarate o tome, situacija se “demistificira”, dijete dobiva potrebne odgovore i rasterećenje”, precizna je ona te dodaje kako je od goleme važnosti to da se djeci pruži utjeha i rasterećenje u smislu da znaju da su odrasli ti koji vode brigu o ovoj situaciji”, kazala je.
Pročitajte više: Kako uskladiti odgoj i posao?
Važno je naglasiti im da stručnjaci rade sve kako bi što prije riješili ovu situaciju (naravno da kod starije djece možete potaknuti i kritičko razmišljanje i razgovore na ovu temu, no kod djece rane dobi mudrije je zadržati komentare “okrivljavanja” stožera i ostaviti to na razini “odrasli drže kontrolu nad ovom situacijom”).
Pročitajte više: Dovode li dječje aktivnosti i njih i roditelje do burnouta?
Naravno, postoje brojne greške koje u odgoju možete napraviti i kada sve ide po špagi, a sada u trenutku kada se čini da cijeli svijet stoji na mjestu radi pandemije te greške mogu biti i nešto češće.
Nema potrebe za laganjem djeci
“Nipošto, nipošto nemojte lagati djetetu, obećavati neostvarivo (npr: Obećajem da se nitko kod nas neće razboljeti) ili davati ucjene kao što su “Ako budeš dobar sve će biti u redu i nitko se neće razboljeti”, naša sugovornica ovakav način razgovora smatra najvećom pogreškom koja se može napraviti. Najbolji savjet kojeg može dati roditeljima sasvim je jednostavan.
“Najbolji način za pomoći djetetu prevazići ovakve situacije je osjećaj sigurnosti u vašem odnosu i domu, vaše uobičajene aktivnosti i routine”, ne libi se kazati stručnjakinja koja je prva Hrvatica sa titulom je Međunarodno certificiranog edukatora roditelja po principima pozitivne discipline.
FOTO: Pixabay Picjumbo_com/Privatna arhiva
