Na konferenciji Women in Finance Tanja Pureta, vlasnica i direktorica tvrtke Ramiro, objasnila je što su organizacijski i psihološki imunitet te zašto imaju važnu ulogu u poslovanju.
Osim posljedica na fizički imunitet pojedinca, pandemija ima ogromne reperkusije i na organizacijsku učinkovitost. Zbog toga je psihološki imunitet izuzetno važan, a o njemu se malo govori.
Pročitajte više: Znate li uopće što je to imunološki sustav? Stručnjaci razjasnili česte pogreške!
Što je slab psihološki imunitet?
Psihološki imunitet je naša učinkovitost da se svakodnevno nosimo sa životnim izazovima. Ako imamo jak psihološki imunitet svakodnevne izazove rješavamo uspješno s visokom razinom energije.
Osobe slabog psihološkog imuniteta karakteriziraju:
- Pretjerana reakcija čak i na najbenignije podražaje
- Česti, dugotrajni i intenzivni osjećaji ljutnje, tuge, straha
- Osjećaj bespomoćnosti da se samostalno riješe problemi
- Očekivanje da okolina riješi problem ili da se problem riješi sam od sebe, a kad se to ne događa, sve veći osjećaj beznađa
“Takve osobe nastoje izbjegavati bilo kakva suočavanja s problemima, društvo ljudi s kojima se ne slažu, kao i sve potencijalno konfliktne situacije. Ako se s nečim ne slažu neće se suprotstavljati niti ulaziti u rasprave. Izbjegavat će bilo kakve zadatke ili projekte koji zahtijevaju iole veći napor. Međutim, sve to izbjegavanje će dodatno izazivati nezadovoljstvo i neće osobu ostaviti mirnom nego će stvarati još više negativne frustracije unutar nje”, objasnila je Tanja Pureta, dodajući: “Sve to dovodi do toga da osoba u jednom trenutku naglo ‘puca’ i sav nagomilan bijes izrazi prema podražaju ili osobi koja uopće nije kriva za svu tu situaciju.”
Što karakterizira dobar psihološki imunitet i možemo li ga steći?
Istraživanja su pokazale da postoje dvije vrste ljudi:
- Slabog psihološkog imuniteta – teško se nose sa svakodnevnim situacijama
- Dobrog psihološkog imuniteta – bez obzira na teškoće ili karakteristike situacije mogu se kvalitetno nositi s najvećim izazovima i najkompleksnijim problemima.
“Ne rađamo se s dobrim psihološkim imunitetom nego dobar psihološki imunitet moramo steći. Neće doći sam po sebi, već zahtijeva trud i energiju da bi se izgradio”, rekla je Tanja.
“Naš um ima nevjerojatan potencijal, ali većinu života funkcioniramo na automatskom pilotu. On je zadužen za naše navike, a istraživanja pokazuju da se većinu vremena ponašamo po ustaljenim navikama i automatskim obrascima ponašanja. S jedne strane je to dobro, jer na taj način možemo efikasno funkcionirati u većini poznatih situacija”, objasnila je Tanja.
Isto tako, jedan dio našeg mozga zadužen je za stalnu provjeru naše okoline, u smislu je li i dalje u skladu s našim očekivanjima ili se promijenila. Pritom imamo evolucijski problem, jer smo usmjerni na to da gledamo samo ono što ne valja, odnosno što se razlikuje od naših automatskih očekivanja po kojima djelujemo. Kad to uočimo, automatski nam se javlja jedna od destruktivnih emocija – ljutnja, tuga ili strah. Destruktivne su jer nam uzrokuju veliki stres zato što automatski pilot nema odgovor kako riješiti novonastalu nepoznatu situaciju koju doživljavamo ugrožavajućom.
“Osobe lošeg psihološkog imuniteta obično reagiraju s mišlju ili izjavom ‘Ne mogu vjerovati da se to meni događa!’. Uz to primjećuju i tjelesne promjene – raste im tlak i puls. štoi sve doživljavaju kao nešto izrazito negativno”, objasnila je Tanja.
Pročitajte više: Koje su akupresurne točke i tip disanja važni za imunitet?
Što je kreativni pilot i zašto nam pomaže u rješavanju problema?
Kreativnim pilotom nazivamo dio mozga koji može pronaći nova rješenja na situacije s kojima se dosad nismo sreli. On ne reagira automatski, već analizira sve mogućnosti koje ima nova situacija i osmišljava najbolja rješenja za nju. Kad razmišljamo našim kreativnim pilotom osjećamo se samosvjesno, samopouzdano i kompetentno da možemo bez problema riješiti svaki problem. Kad je uključen naš kreativni pilot, izazovi se lakše rješavaju, a što je oni uključeniji na svakodnevnoj razini, osoba ima bolji psihološki imunitet. Osobe s dobrim psihološkim imunitetom usmjeravaju se na ono što mogu učiniti u određenoj situaciji, odnosno na ono nad čime imaju kontrolu/utjecaj. Probleme doživljavaju kao normalne, prihvaćaju ih i spremno im idu ususret, umjesto da bježe od njih.
“Svatko od nas se u nekom trenutku suočava s problemima i to je normalno, samo što nam automatski pilot govori da je to nenormalno. Sve što se događa je realno i očekivano. Dapače, ljudi koji imaju slab psihološki imunitet probleme znaju doživljavati kao kaznu ili nepravdu. Ne događa nam se nikakva kazna nego život takav kakav jest, a on je kompleksan sa svim svojim problemima i ljepotama.”
Kad se pojave problemi, važno je osvijestiti da ih život donosi i da je to normalno. “Potrebno je sebi reći da su nam živci nakon svakog izazova sve jači, jer su dobili još jedno iskustvo uspješnog rješavanja problema i tako nam mozak omogućava da se još lakše nosimo sa svim budućim izazovima. Iako se mi znamo osjećati slabijima nakon svakog problema, to je potpuno pogrešno.”
Ako tijelo u susretu s problemima reagira povećanim krvnim tlakom i otkucajima srca, to znači da se priprema za uspješno suočavanje s problemom. “Važno je naučiti gledati realnost na drugi način, u smislu da su problemi normalni i da imamo sve kapacitete za njihovo uspješno rješavanje, jer nam to doslovno spašava život.”
Kako uključiti kreativni pilot?
Ako imamo osjećaj svrhe i smisla u životnim ulogama onda se naš kreativni polot automatski uključuje, jer sve probleme automatski doživljavamo kao normalne i rješive. S osjećajem smisla nam nije ništa teško te se s lakoćom nosimo i s najvećim naporima.
Osobe s dobrim psihološkim imunitet također ponekad doživljavaju poraze i neugodne emocije poput ljutnje, tuge i straha. One što ih razlikuje od osoba s lošim psihološkim imunitetom je to što prođu kroz te emocije relativno brzo i nastavljaju dalje biti konstruktivni. Dozvole si ljutnju, tugu i strah, nastoje naučiti nešto iz tih situacija te nakon toga idu hrabro dalje. “Oni su autentično optimistični, ne zanemaruju probleme nego vide probleme, ali imaju pozitivan stav prema tome da ih mogu riješiti.”
Pročitajte više: Kako zaštititi i ojačati svoj imunitet?
Kakve sve to veze ima s organizacijama?
Organizacije čine ljudi, a ako zaposlenici ili članovi te organizacije imaju loš psihološki imunitet velika je vjerojatnost da će i organizacija imati loš imunitet. “Organizacijski imunitet je loš kad je u organizaciji prisutna niska razina energije, osjećaj straha, nesigurnosti, panike, nefokusiranosti, dezorijentiranosti, dezorganiziranosti.U jednom trenutku zaposlenici prestaju samostalno tražiti rješenje, a vodstvo apatično i bespomoćno čeka da se situacija sama od sebe riješi.”
Rezultat toga je pad prihoda i gubitak klijenata.
Kako unaprijediti organizacijski imunitet?
- Omogućiti zaposlenicima i voditeljima psihološku podršku – učenje novog načina funkcioniranja u izazovnim vremenima stalnih promjena, poput ovog sadašnjeg
- Dati voditeljima znanja i vještine kako voditi poslovanje i ljude u izazovnim situacijama
- Osigurati da do ljudi stalno dolaze relevantne informacije o svemu što organizacija poduzima za uspješno nošenje s izazovnom situacijom
- Treba zaposlenicima dati jasnu ulogu, kako bi znali što se od njih očekuje i kako mogu dati svoj doprinos.
“Ako voditelji nemaju takva znanja i vještina te ako kontinuirano ne djeluju iz kreativnog pilota, stvari neće funkcionirati. Sve se to može promijeniti uz pomoć stručnjaka te tako podići energija u organizaciji”, zaključila je Tanja.
Foto: Privatna arhiva
