Napuštanje javnog sektora kako biste se otisnuli u poduzetničke vode, nije potez koji će mnogi odobriti niti razumjeti. Ali neke ambicije se ne mogu ostvariti na ‘sigurnim mjestima’. Na takav zaokret odlučila se Božana Matoš koja je većinu svog radnog vijeka provela u javnom sektoru, a onda odlučila pokrenuti tvrtku Ancoris, specijaliziranu za projekte u unutarnjoj plovidbi. Tvrtka je u listopadu proslavila dvije godine, uspješno prebrodila razdoblje „lock downa“ te nastavlja s novim projektima razvoja luka i pristaništa na unutarnjim vodama.
Nakon završetka Pravnog fakulteta na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku svoje stručno osposobljavanje u sektoru unutarnje plovidbe započela je u Lučkoj upravi Vukovar gdje je provela 17 godina. Od stručnog suradnika, preko stručnog savjetnika sve do rukovodećeg mjesta, stekla je vrijedna iskustva u razvoju projekata u unutarnjoj plovidbi te spoznala na koji način se sredstvima EU može doprinijeti realizaciji. “U vrijeme kada smo ušli u EU i dobili na raspolaganju sredstva za financiranje projekata, javna uprava nije bila spremna niti osposobljena za vođenje EU projekata.”
Profitirali su oni koji su bili spremni, a zbog administrativnih prepreka i vremenskog trajanja same pripreme mnogi projekti nisu u konačnici niti realizirani.
Za ulazak u poduzetništvo se pripremala s nekoliko projektnih ideja
U to vrijeme Božana je bila na strani naručitelja, balansirajući između strategija razvoja koje su nerijetko bili uvjetovane “izvana” i smjera razvoja temeljenog na struci, a onda je odlučila prijeći u poduzetništvo i na stranu izvršitelja kao konzultantica za pripremu i razvoj projekata vezanih za luke i pristaništa na unutarnjim vodnim putovima. Kako je zadnjih nekoliko godina riječni turizam doživio pravi procvat, najčešći klijenti su turističke zajednice, općine i gradovi koji su vezani uz unutarnje vodne putove, ali i institucije iz sektora riječnog prometa. “Većina projekata vezana je uz unaprjeđenje razvoja riječnih krstarenja te prijedloga gradnje nove infrastrukture putničkih pristaništa i uvođenje novih usluga u cilju privlačenja što većeg interesa za pristajanje riječnih kruzera u RH.”
Za ulazak u poduzetništvo se pripremala s nekoliko projektnih ideja. “U prvim mjesecima sam detaljno analizirala projekte i klijente s kojima bi mogla započeti suradnu. Ideje su bile pripremljene za realizaciju kroz sljedeće dvije, tri godine, a u ove dvije godine poslovanja kroz praćenje trendova na tržištu, razvile su se i neke nove projektne ideje i suradnja s novim klijentima.”
Pročitajte više: Morena Mičetić Fabić ne odustaje od pozitivnog stava prema lokalnoj upravi, inicira, radi i predlaže
Predsjednica Zajednice riječnog turizma pri HGK
Kako bi potaknula koordinirani razvoj riječnog turizma, inicirala je osnivanje Zajednice riječnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori čiji je zadatak unaprjeđenje i koordinacija razvojnih projekata u ovom specifičnom obliku turizma, a ona je ujedno izabrana i za predsjednicu. “Jako sam zadovoljna što smo u lipnju uspjeli pokrenuti Zajednicu riječnog turizma koju sam inicirala još dok sam bila u javnoj upravi jer sam shvatila da se riječni turizam nije našao niti u jednom nacionalnom strateškom dokumentu te je nedostajala koordinacija svih projekata.”
Božani je u okviru rada Zajednice cilj složiti investicijski vodič za projekte vezane uz riječni promet, odnosno riječni turizam. “Klijenti se često ne snalaze u velikom broju propisa vezanim uz razvoj projekata unutarnje plovidbe, a investicijski vodič će pomoći da projekte planiraju imajući saznanja o svoj potrebnoj dokumentaciji, vremenu realizacije i okvirnim troškovima.”
Javni sektor vs. poduzetništvo
Kao osoba s iskustvom u razvoju karijere otkrila nam je kad odabrati jedan, a kad drugi karijerni put. Javni sektor, naravno, donosi sigurnost, ali administracija i proces odlučivanja su tromi. “Vi od danas do sutra ne možete dobiti ‘blagoslov’ ni za jedno pitanje, a nekad je zaista nužno jer su rokovi kratki. To u javnoj upravi jednostavno nije moguće.”
Najvećom manom poduzetništva smatra nesigurnost i neizvjenost u što su se mnogi ‘noviji’ poduzetnici itekako uvjerili u nedavnom razdoblju ‘lockdowna’. “Poduzetništvo je uvijek borba jer vi nikada nemate osiguran posao za sljedećih 10 godina nego sve ovisi o vama, o vašim komunikacijskim vještinama, sposobnostima i idejama. Prednost zaista je ta sloboda, kreativnost, upravljanje svojim vremenom i sloboda odlučivanja.”
Pročitajte više: Kako privatni i javni sektor može bolje razumjeti poduzetnice?
Upravo mane i prednosti poduzetništva su razlog zašto se postavlja pitanje – kad je vrijeme za poduzetništvo. “Moram priznati da sam odabrala dobar trenutak za ulazak u poduzetništvo, djeca su mi već odrasla i samostalna pa nemam problem usklađivanja privatnog i poslovnog života. Tu je svakako i bogato radno iskustvo u istom sektoru, poslovni kontakti, ali i mnogi dragi kolege s kojima je i u poduzetništvu nastavila dobru suradnju.”
Foto: Privatna arhiva
