Svi se pitaju što nas čeka kad pandemija završi i kad se pokažu njene stvarne posljedice. Države planiraju strategije rješavanja korona krize koja još niti nije dosegla vrhunac, upravo zato što se situacija svaki dan čini sve neizvjesnijom. Minimalna plaća bi se, između ostalog, mogla povećati pod direktivom EU.
Europska komisija donijela je odluke koje bi članicama mogle pomoći na više razina – smanjiti postotak siromaštva, izjednačiti plaće muškaraca i žena te pomoći pri rješavanju korona krize.
28. listopada 2020. Europska komisija je izdala prijedlog za usvajanje direktive Europske unije za odgovarajuće minimalne plaće. Direktiva između ostalog predlaže elemente koje nacionalne razine plaća moraju sadržavati kako bi bile “primjerene”.
Minimalna plaća kao nadležnost svake države
Minimalna plaća nacionalna je nadležnost svake države članice EU-a, ali direktiva između ostalog predlaže elemente koje nacionalne razine plaća moraju sadržavati kako bi bile „primjerene“.
Prijedlog direktive EU-a o primjerenim minimalnim plaćama naglo je kritiziran jer se razina plaća i način na koji se plaće inače određuju u zemlji te se promatraju kao isključivo nacionalna nadležnost.
Očekuje se da će se djelovanjem na razini EU-a riješiti velike razlike u opsegu i primjerenosti minimalnih plaća u svjetlu osnovnih ekonomskih uvjeta na način koji je učinkovitiji od bilo koje inicijative na nacionalnoj razini. Cilj ove inicijative je da minimalna plaća svih radnika bude poštena – gdje god rade i da to omogućava pristojan životni standard.
Tatjana Korceba-Huić, poduzetnica i članica izvršnog odbora Lipe – udruge poreznih obveznika smatra da bi se primjena te odluke na male hrvatske poduzetnike mogla odraziti negativno – na način da i radnici i poduzetnici ostanu bez posla i prihoda.
Kako imamo manjak radne snage i prinuđeni smo ljude ‘uvoziti’, ozbiljan poduzetnik daje maksimalno veliku plaću koju može isplatiti s obzirom na svoje prihode, da bi zaposlenika privukao, ali i zadržao. Ako ga se zakonski tjera da isplati više nego što su njegove realne mogućnosti, poduzetnik može učiniti dvije stvari, smatra Tatjana, a to su:
“Podići cijenu svoje usluge i trošak prebaciti na klijente (pa posljedično npr. kava u kafiću neće biti 10 nego 20 kn, a lako se može znati kako će klijenti reagirati) ili, ako ne može dići cijenu svoje usluge, jer će klijenti otići tamo gdje je jeftinije, dolazi do pada prihoda zbog čega će otpustiti zaposlenika i zatvoriti firmu.”
Prema njezinom mišljenju, siromaštvo se nije smanjilo, što je bio cilj dizanja minimalne plaće dekretom, nego upravo suprotno.
Europski stup socijalnih prava
Parlament EU-a, Vijeće EU-a i Komisija EU-a proglasili su Europski stup socijalnih prava, gdje načelo 6 stupa o ‘plaćama’ poziva na primjerene minimalne plaće i na transparentno i predvidljivo određivanje plaća. Političke smjernice za Europsku komisiju 2019.-2024. Najavile su plan za potpunu provedbu stupa.
U obrazloženju prijedloga ove direktive stoji da niske plaće nisu u skladu s ostalim plaćama u mnogim zemljama članicama EU. To je rezultiralo većim siromaštvom zaposlenih i nejednakošću plaća. Nadalje, u zemljama koje se oslanjaju isključivo na kolektivno pregovaranje još uvijek postoje radnici koji nemaju zaštitu minimalne plaće.
Opseg direktive
Područje primjene direktive uključuje sve radnike koji imaju ugovor o radu ili radni odnos kako je definirano zakonom, uključujući kolektivni ugovor ili praksu u svakoj državi članici EU-a. Direktiva se odnosi na radnike svih sektora i djelatnosti.
Pročitajte više: I kućanice imaju pravo na plaću i mirovinu
Zakonske minimalne plaće
Države članice EU-a sa zakonom utvrđenim minimalnim plaćama moraju uzeti u obzir sljedeće elemente prema uvjetima direktive:
- Kupovna moć zakonskih minimalnih plaća, uzimajući u obzir troškove života i doprinose poreza i socijalnih davanja;
- Opća razina bruto plaća i njihova raspodjela;
- Stopa rasta bruto plaća;
- Kretanje produktivnosti rada.
Minimalna plaća zakonski mora biti zaštićena od nepravednih odbitaka, što se odnosi na odbitke od opreme potrebne za obavljanje posla, naknade odbitaka u naravi, poput smještaja i tome slično. Nadalje, države članice EU-a sa zakonom propisanim minimalnim plaćama uspostavit će savjetodavna tijela koja će savjetovati nadležna tijela o pitanjima vezanim uz zakonske minimalne plaće. Države članice EU također će godišnje izvještavati s detaljnim podacima o minimalnim plaćama i zaštiti minimalnih plaća kako bi EU pomno nadzirala provedbu ove direktive.
Europski parlament smatra da je prijedlog ove direktive važan za suzbijanje negativnih ekonomskih učinaka pandemije u Europi. Pristup mogućnostima zapošljavanja i odgovarajuće minimalne plaće ključni su za potporu održivom i uključivom gospodarskom oporavku.
Ako i kada bude usvojena, direktiva će se morati prenijeti u nacionalno zakonodavstvo svake države članice EU u roku od dvije godine.
Čini se da postoji općenita zabrinutost da će se direktivom otvoriti mogućnost da Europski sud pravde može protumačiti odredbe direktive u pogledu minimalnih plaća koje mogu utjecati na razinu minimalnih plaća u državama članicama te da bi drugi elementi poput prava na udruživanje i pravo na štrajk mogli slijediti i stoga postati predmetom regulative EU.
Prerano je iznositi bilo što definitivno o ishodu predstojećih pregovora o usvajanju ove direktive, ali teško je zamisliti da će kretanje prema boljim radnim uvjetima i boljim minimalnim plaćama u cijeloj Europi biti sputano, čak i ako ova direktiva ne bude usvojena.
Razumno je pretpostaviti da tvrtke koje posluju izvan kolektivnih ugovora mogu očekivati da će se to s vremenom promijeniti, a tvrtke koje posluju u zemljama sa zakonski propisanim minimalnim plaćama mogu očekivati porast razine plaća.
Ovu inicijativu čiji je cilj postići dostojniji životni standard u Europi, također treba promatrati u kontekstu promicanja jednakih plaća za muškarce i žene. Očekuje se da će se teme o razumnim plaćama i prevladavanju razlike u plaćama među spolovima dugo nastaviti na razini EU-a.
Pročitajte više: Zašto su žene manje plaćene
Ipak, Tatjana Korceba-Huić smatra da bi se primjena odredbe negativno odrazila na hrvatsko gospodarstvo, što je objasnila na sljedećem primjeru:
“Umjesto da npr. konobaru da maksimalnu plaću koliku može, obzirom na vrlo ograničen prihod u ovoj covid situaciji, ali i inače, kako bi oboje preživjeli i plaćali svoje račune, poduzetnik će morati otpustiti konobara. Sa zakonskom obvezom isplate minimalne plaće i jedan i drugi su, vjerojatno, na cesti.
Možda će poduzetnik raditi sam više nego što može ili smije, neko vrijeme, no dugoročno to nije rješenje. Ako ugasi firmu, to znači da država neće dobiti niti što je dobivala do sad, a dobit će nezaposlene osobe, koje će u tom statusu, možda ostati, i trajno”, objasnila je.
Zatvaranje firmi, općenito ili onih koje rade niskoprofitabilne poslove, koje imaju izražen problem s dizanjem obvezne minimalne plaće, ne može biti dobro ni za koga, smatra Tatjana.
Hrvatska bi, prema Tatjaninom mišljenju, mogla smanjiti doprinose, tj. uzimati od zaposlenih manje, pa bi za isti bruto koji poslodavac plaća, zaposlenik imao viši neto. Ipak, s obzirom na to da bi to iziskivalo reforme, ozbiljnu racionalizaciju, smanjenje javnog sektora u razumne okvire, i manji pritisak na privatni sektor i građane kroz poreze – to se neće dogoditi.
“Naša država, a sad i EU prebacuju svu odgovornost na poslodavca”, smatra Tatjana.
Minimalne plaće u Hrvatskoj, ali i ostale plaće u privatnom sektoru već su se digle s nedostatkom potrebne radne snage na tržištu, nakon prethodne krize. U nemogućnosti pronalaženja potrebnog zaposlenika, poduzetnici su morali maksimizirati visinu plaće koju nude, što također predstavlja problem, jer ta plaća ne prati produktivnost koju zaposlenik postiže, već je iznuđena. “To znači da poduzetniku manje sredstava ostaje da unaprjeđenje posla, investicije, inovacije, konačno i vlastitu dobit pa se podvlači crta i razmišlja – je li mi se taj posao, uopće, isplati? Pri tome mislim na jako niske iznose dobiti u našem malom poduzetništvu koje su činjenica: mi ne vozimo bentleye, i nemamo luksuz da i sami ne radimo, zajedno s svojim zaposlenicima”, objasnila je Tatjana.
Jedini način da se povećaju plaće, osim smanjenja davanja državi, je razvoj tržišnog gospodarstva: smanjenje poreznog opterećenja, poticanja poduzetništva i konkurencija.
“Olakšavanje ulaska u svijet poduzetništva, ali i izlaska je jedini način borbe protiv siromaštva i dizanje standarda. I to nije nikakva posebna mudrost.”
Uspješna poduzetnica i članica izvršnog odora Lipe, Tatjana Korceba-Huić direktivu smatra lošom kada je u pitanju birokracija, s dobrim namjerama, da se poboljša standard građana, miješa u područje tržišta, i ide probleme rješavati – dekretom.
“Ili kako mali Ivica misli da se rješavaju svjetski problemi. Propisivanjem minimalne plaće će se samo gasiti niskoprofitabilne djelatnosti, a ljudi koji su u njima bili zaposleni, jer su uglavnom manje obrazovani i kvalificirani za neke druge poslove, ili su stariji, će ostati bez ikakvih prihoda. Kako to može biti pozitivno?
Ako se visina plaća može riješiti dekretom, zašto je minimalna plaća tek na nekih 500 €? Zašto ne 1000 €?” zaključuje.
Foto: Flickr
