Toksična radna okolina je vrsta radnog mjesta koju bismo u širokom luku svi željeli izbjeći. Međutim, nekad se zbog okolnosti moramo zadržati u takvoj okolini, ali kako spriječiti da nam to zdravlje ‘naplati’?
Toksična radna okolina!
Uznemiravanje, nerealna očekivanja i ružni komentara sve su simptomi toksične radne okoline. Takvo okružnje može nanijeti ogromnu štetu vašem samopoštovanju, samopouzdanju i energiji za prevladavanje svakodnevnih zadataka.
Naravno, nije vam cilj doći u takvo okruženje, ali ako se to dogodi, važno je da se brinete o sebi dok ste tamo.
Neka vam prioritet bude briga o sebi!
Toksična okruženja troše i umaraju. Svakodnevno pojavljivanje na poslu na kojem vas ne cijene, omalovažavaju i posramljuju može uzeti danak na vašem samopoštovanju. Jednom kad se vaše samopouzdanje počne smanjivati, depresija se može pokrenuti, što otežava funkcioniranje u uredu i izvan njega.
Da biste izbjegli pad u depresiju i beznađe, morate zapamtiti da vam briga o vlastitoj dobrobiti treba biti prioritet. Kako to možete učiniti? Uključite se u aktivnosti u kojima ste dobri i u kojima uživate. Ako ste na poslu na kojem preispitujte svoje sposobnosti 8 sati dnevno, morate vratiti svoje samopouzdanje.
Sudjelovanjem u aktivnostima u kojima ste dobri, prirodno povećavate svoje samopouzdanje i sreću. Također, ne zaboravite uključiti i redovitu tjelesnu aktivnost. Čak i kratke šetnje u pauzama za ručak pomažu u jačanju kreativnosti, a svježi zrak može pružiti osjećaj olakšanja i promjene perspektive.
Pročitajte više: 5 profila žena u „toksičnim“ odnosima na poslu
Priznajte si da je to toksična radna okolina!
Coacherica i konzultantica Ivana Štulić smatra da je prvi korak prihvatiti da je vaša radna okolina, toksična.
“Ako ste se našli u toksičnoj radnoj okolini, prvi korak je priznati si da ona uistinu jest – toksična. Često smo skloni nalaziti opravdanja za tuđe neprimjereno ponašanje: ‘Moj šef je samo pod velikim stresom’, ‘Kolegica je imala tešku privatnu situaciju ove godine’ itd. Ali ako se ljudi prema nama ne odnose s poštovanjem te nas često omalovažavaju, podcjenjuju, namjerno isključuju ili na bilo koji način psihički maltretiraju to nije zdrava okolina za rad. Što si prije to priznamo i potražimo pomoć (ili drugi posao), to bolje za nas”, ističe Ivana.
U ovakvoj okolini više je manje!
Ana-Marija Vidjak, također coacherica, ističe da pod toksičnom atmosferom obično mislimo na kompeticiju među kolegama, nedjeljenje informacija ili svjesno davanje pogrešnih, nejasna pravila i procese u organizaciji, nagle promjene kriterija ili raspoloženja od strane nadređenih, kao i grubu komunikaciju i zastrašivanje te favoriziranje pojedinaca, zatim ogovaranje kao omiljeni “hobi” među zaposlenicima pod pauzama i sl.
“Posebno ako nemamo dobar profesionalan odnos s prvim nadređenim, javlja se instinktivna potreba da dodatno brinemo o sebi. Tehnički gledano, bitno je dogovore, rokove i upute tražiti napismeno jer time osiguravamo granice svog doprinosa i odgovornosti. S psihološkog aspekta, u ovakvoj okolini više je manje: biti korektan prema kolegama, suzdržati se od ogovaranja i klanova, nastojati ne reagirati emocionalno, dijeliti samo ono neophodno tek su neki od načina kako se možemo zaštititi.
Ako smo viđene kao povučene, čudne ili ”opićene”, veća vjerojatnost je da nas toksična atmosfera neće preplaviti.”
Pročitajte više: 3 stvari koje toksični klijenti mogu naučiti poduzetnike!
Ponekad morate otići!
Sandra Mraović Deković, poduzetnica koja se susrela s burn-outom, naglašava da ponekad takvu okolinu moramo što prije napustiti. “Ukoliko ne postoji mogućnost da nešto u toj okolini promjenimo i time smanjimo razinu toksičnosti do razine prihvatljivosti jedini savjet je odlazak iz nje. Ako nije moguće otići odmah, onda treba čim prije napraviti plan s konkretnim koracima za odlazak jer ćemo jedino tako, imajući u vidu kraj, moći u njoj opstati i najvažnije, ostati zdravi.
Foto: 123rf
