Prekid izazvan globalnom pandemijom COVID-19 uvelike je utjecao na pravne strukture odnosno pravni sektor. Pravni stručnjaci poduzimaju sve potrebne mjere, ali također planiraju i nadolazeće promjene. Međutim, s obzirom na to da je nepoznato kada će kriza završiti, pravni sektor suočen je s neizvjesnošću kao i s mnogim izazovima, kako bi pronašli način te osigurali kontinuitet poslovanja i ojačali konkurentnost poduzeća.
Kakve je posljedice doživio pravni sektoru u koroni?
U lipnju 2020. godine Wolters Kluwer (Wolters Kluwer globalni je lider u informacijskim uslugama i rješenjima za profesionalce u sektoru: zdravstva, poreza i računovodstva, rizicima i usklađenosti, financijama i pravnom sektoru) objavio je istraživanje “Utjecaj krize COVID-19 na pravni sektor” s ciljem procjene trenutnog utjecaja krize na pravne stručnjake i kakve se implikacije mogu očekivati u narednoj godini. Istraživanje objedinjuje informacije koje pruža više od 1.800 pravnih stručnjaka u pravnim strukturama u 10 europskih zemalja i ispituje utjecaje na aktivnosti, upravljanje troškovima, metode rada, tehnologiju i ulaganja.
Pročitajte više: E-komunikacija: Slijedi nam digitalizacija pravosuđa, evo što tvrtke moraju napraviti
Iako je jasno da će Covid kriza imati dugoročne posljedice, istovremeno je prerano govoriti o dubini i širini tog utjecaja.
Rezultati istraživanja su sljedeći: 31% anketiranih pravnih stručnjaka kaže da je prerano za procjenu njihovih ekonomskih izgleda za sljedeću godinu. Iako 19% ispitanika ne predviđa bilo kakvu promjenu u svojoj aktivnosti, 37% ispitanika očekuje smanjenje, a 13% povećanje njihove aktivnosti. Mnoge tvrtke također ne znaju kada će se djelatnost vratiti na istu razinu kao prije Covida; 45% njih kaže da ne zna kada će se to dogoditi. Međutim, 43% očekuje da će se aktivnost normalizirati do sredine 2021. godine ili ranije.
Općenito, ispitanici ukazuju da će Covid kriza utjecati na način na koji pravni stručnjaci rade u pravnim strukturama. Nakon što je COVID kriza počela, pravnici sve češće rade u virtualnom okruženju. Većina ih kaže: da će u budućnosti raditi više od kuće (52%), da će sve više raditi na daljinu sa suradnicima i trećim stranama (62%), da će poboljšati način komunikacije virtualno i digitalno s klijentima (66%) i da očekuju ubrzanje udaljenih virtualnih ročišta, što će postati novi način interakcije sa sucima (41%).
Dok ti novi načini rada utiru put prema budućnosti, rani pokazatelji pokazuju da pravne strukture poduzimaju razborite korake kako bi upravljale svojim aktivnostima, istovremeno nastojeći izgraditi kapacitete za budućnost.
I hrvatsko pravosuđe je napravilo iskorak!
Kriza Covid-19 konsolidirala je, pa čak i ubrzala važnost tehnoloških rješenja za kontinuitet poslovanja i korisničku uslugu. Većina (56%) pravnika kaže da im se potreba za tehnološkim rješenjima povećala zbog krize, a 66% njih kaže da će njihova ulaganja u pravna rješenja ostati ista ili će se povećavati u budućnosti. Kako sada pravnici sve više koriste digitalna rješenja, očito je da je potreba digitalne tehnologije sada važnija nego ikad i od ključne je važnosti za poboljšanje rada i produktivnosti.
Pročitajte više: Što morate znati o povjerenju između odvjetnika i stranke?
I hrvatsko pravosuđe je u toku ove pandemije učinilo korak naprijed te je na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano prvo ročište na daljinu uz primjenu audio vizualnih uređaja, a sve sukladno Zakonu o parničnom postupku. Ročište je vođeno na način da su svi sudionici ročišta bili pozvani e-mailom standardnim sudskim pozivom na sudsku raspravu u kojemu je ovaj puta bio jedinstveni link kojim su preko Google Chroma stranke pristupile Microsoft Teams-u u naznačeno vrijeme te na taj način sudjelovale na ročištu. Naravno puno je tu još otvorenih pitanja kao što je nedavna presuda Europskog suda u kojemu se preispituje sigurnost osobnih podataka koje obrađuju američke tvrtke u ovom slučaju Microsoft i Google. Naime tom presudom, Europski sud je utvrdio da su američki zakoni o nadzoru u sukobu s fundamentalnim pravima građana Europske unije.
Autor: Lana Marković, univ.spec.iur zaposlena u Belupu d.d.
Foto: Unsplash/Mateus Campos Felipe