Financijska pismenost u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina sve više dobiva na važnosti, a institucija kojoj naši građani najviše vjeruju u vezi s financijskom pismenošću je Hrvatska narodna banka.
Povezano:
- Za dobro upravljanje novcem ključan je financijski plan
- 3 najveća financijska straha te kako izbjeći da se ostvare!
- 5 najvećih pogreški koje radite prilikom odlaska u kupovinu
Za financijsku pismenost se najčešće koristi definicija koju je donijela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prema kojoj je financijsko opismenjavanje postupak u kojem financijski potrošači, odnosno ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta uspješno razvijaju vještine kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, mogli donositi što utemeljenije odluke, ali i kako bi znali kome se obratiti za pomoć te poduzimati druge učinkovite mjere za poboljšanje financijske dobrobiti.
Razina financijske pismenosti poboljšava se i kod nas. Kako prenosi HNB, u usporedbi s istraživanjem provedenim 2015. godine Republika Hrvatska ostvarila je rezultat od 11,7 bodova ili 56%, lani je ostvaren značajan napredak, odnosno rezultat od 12,3 boda ili 59%. Sagledavanjem po svim elementima, možemo zaključiti da je zabilježen bolji rezultat u financijskom znanju i ponašanju, dok je nešto lošiji rezultat potvrđen kod financijskih stavova.
OECD je u jesen prošle godine proveo istraživanje metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1079 ispitanika s ciljem istraživanja financijske pismenosti i financijske uključenosti građana. Osim u Hrvatskoj, spomenuto istraživanje još je provedeno u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Financijska pismenost u Hrvatskoj veća je od prosjeka zemalja Jugoistočne Europe te se tako približila prosječnoj ocjeni pismenosti G20 zemalja iz 2017. godine.
Kako objasniti pojam financijske pismenosti?
Iako još uvijek ne postoji jedinstvena definicija, ekonomisti se slažu da je financijska pismenost osnovno znanje koje je ljudima potrebno kako bi “preživjeli” u današnjem modernom društvu.
Kako donosi HNB, financijska pismenost označava skup znanja i vještina potrebnih za razumijevanje te upravljanje financijskim proizvodima i/ili uslugama na tržištu, a koje pripadaju području bankarstva, osiguranja, tržišta kapitala i slično. Isto tako, kada je riječ o razinama na kojima se primjenjuju znanja i vještine vezane uz financije razlikujemo osobnu razinu, razinu kućanstva, razinu poduzetničkog pothvata ili neku drugu razinu.
Moglo bi se reći da je financijska pismenost određena vrsta sposobnosti korištenja svih prikupljenih znanja i stečenih vještina za učinkovito upravljanje financijama kako bi se postigla financijska sigurnost. U posljednjih nekoliko godina financijska pismenost kao takva postala je goruće pitanje većine ekonomskih institucija u svijetu pa tako ni Hrvatska nije iznimka.
Rezultati ukazuju na veliko poboljšanje
Ono čime možemo biti zadovoljni jesu bolji rezultati u području znanja, pogotovo ako pritom imamo na umu da na njega ni na koji način ne mogu utjecati vanjski faktori kao što je to ekonomska situacija. Međutim, relativno dobar rezultat i visoko samopouzdanje (80 posto ispitanika procijenilo je svoje znanje kao prosječno ili visoko), trebalo bi svejedno uzeti s dozom opreza, naročito kada se uzme u obzir da je samo 24% ispitanika znalo oba odgovora vezana uz ukamaćivanja.
Isto tako, financijsko ponašanje element je u kojemu je također ostvaren napredak, ali i zaostajanje za prosjekom regije, dok su financijski stavovi ono čemu je potrebno posvetiti najviše pažnje te pokušati sklonost potrošnji i kratkoročnim ciljevima više usmjeravati prema štednji i ostvarivanju planova koji će biti dugoročniji. Rezultat toga bit će kvalitetne financijske odluke koje su jedan od preduvjeta bolje kvalitete života i boljeg standarda pojedinca. To se može ostvariti isključivo zajedničkim djelovanjem onih koji svojim stavovima i željom za učenjem otvaraju prostor za poboljšanje vlastitih znanja te vještina, i sve to uz edukacijski trud institucija obrazovnoga i regulatornog sistema, kao i pozitivnim zalaganjem aktera financijskog tržišta.
Foto: Pixabay
