Prošli tjedan Vlada Republike Hrvatske najavila je plan relaksacije, odnosno popuštanja restrikcija. No, jedna od mjera, koja je iznenadila mnoge, je zabrana rada nedjeljom. Zaposlenici su pozdravili ove mjere, posebno oni zaposleni u trgovačkim lancima. No, što o tome misle poduzetnici?
Povezano:
- Zašto vam zaposlenici trebaju biti prioritet?
- Kada je pravo vrijeme za vanjsku HR podršku?
- U Francuskoj zaposlenici dobili ”pravo da se isključe” od posla u svoje privatno vrijeme
Je li zabrana rada nedjeljom dobar potez?
Poduzetnici koji žele raditi nedjeljom mogu to kroz webshop
Poduzetnica Helena Kolaković apsolutno podržava ovaj potez Vlade RH te smatra da to neće utjecati na njezino poslovanje. “Pozdravljam ovaj potez jer je potrebno urediti zakonodavstveni okvir i ugledati se na ostale zemlje unutar EU.”
Učenje stranih jezika u ovoj korona krizi aktualan je oblik edukacije, ali poduzetnica Petra Saša Butorac koja stoji iz ABC stranih jezika protivi se radu nedjeljom. “Da, protiv rada nedjeljom sam! Poduzetnici koji žele raditi nedjeljom imaju mogućnost rada nedjeljom kroz webshop pa tu mogu prodavati svoje usluge od ponedjeljka do nedjelje 0-24 sata! Da, webshop je nemali trošak, ali dugotrajna profitabilna investicija! Nedjelja je dan kada treba biti s obitelji ili dan kad se možemo posvetiti sebi, odmarati i sl. A ako želimo kupovati, tada možemo i online.”
Bilo kakve restrikcije na već posrnulo gospodarstvo su štetne
Poduzetnica Marijana Staneković smatra da rad nedjeljom ne treba ukinuti. “Razlog što tako mislim je taj što jednako pravno ne možemo ukinuti apsolutno sav rad nedjeljom. Ne možemo zabraniti rad tržnica nedjeljom ujutro, također ne možemo zabraniti rad bolnica, učeničkih domova, policije, rad interventnih službi kad nam ponestane interneta ili struje, ne možemo zabraniti rad kafića, rad hotela. Kako ćemo gostu reći da nedjeljom hotel ne radi.”
Bilo kakve zabrane selektivne prirode su loše pa čak i ako se odnose samo na trgovinu. Loše je za razmatrati rad pekarnica, trgovina na benzinskim crpkama s iznimkom od zabrane rada zato što će ti subjekti imati dodatnu mogućnost za prihode za razliku od svih onih malih kvartovskih trgovina ili pak onih najvećih. Također vidjet će se da se u pekarnicama prodaje mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, šećer, kava i slično. Isto tako, trgovine na benzinskim crpkama su postale supermarketi, gdje ima tjestenine, ulja, brašna, dječje hrane, piva, vina, WC papira. Onda se to opet postavlja pitanje gdje je granica? Nema je.
S druge strane bilo kakve restrikcije za štednju i ograničavanje gospodarske potrošnje su loše za ionako već posrnulo gospodarstvo, i to ne samo s aspekta rada trgovina nego i s aspekta dobavljača koji pružaju robu u te trgovine.”
Negativan učinak na gospodarstvo bit će vidljiv i jednim neradnim danom
Marijana je primijetila po reklamnim letcima trgovačkih lanaca otvoren poziv dobavljačima, bez obzira jesu li obrti, mali proizvođači ili poljoprivrednici. “Sad svi mogu postati dobavljači velikim trgovačkim lancima. No ukine li se rad i jedan dan, sva ta roba koja se plasira svježa i vrhunske kvalitete, jedan dan neće se moći prodati. Kako zapravo pričamo o prehrambenim proizvodima, ti proizvodi imaju rok trajanja, i roba se možda neće prodati, trgovački lanac će zato od našeg domaćeg dobavljača manje naručiti, taj dobavljač će imati manje prihoda i morat će ili otpuštati zaposlene ili uništiti proizvedenu robu koju neće moći plasirati na tržište, jer će trgovina biti taj dan zatvorena.
Stoga učinak na gospodarstvo s tim jednim danom ne rada, je jako velik, naročito u ova vremena kad je svaka kuna bilo kojem dobavljaču od vrlo velike vrijednosti.
Kako je djelomično kod rada nedjeljom fokus na radnike i uvjete rada, Zakon o radu jasno rješava taj problem i nema potrebe dodatno nametati restrikcije subjektima koji uredno posluju i zakonski postupaju sa zaposlenima. Dodatnu vrijednost imaju i poslodavci koji certificiraju svoj odnos prema radnicima.
Zaposleni također potpuno svjesno, prilikom zapošljavanja u trgovini i svim ostalim djelatnostima znaju da postoji mogućnost rada nedjeljom i ako im to tada nije problem, ne bi trebao biti niti tijekom rada.”
Zabrana rada nedjeljom na njezino poslovanje utječe indirektno. “Manje prihoda za proizvođače u trgovačkim lancima, znači manje sredstava koje će ulagati u edukacije i certifikacije koje im pruža, kako za sigurnost hrane tako i za Employer branding. “Isti lanac je za sve, svi smo povezani i svako rezanje i jedne karike utječe i na nas male, poglavito u uslužnim djelatnostima, koji smo podrška proizvodnom sektoru.”
Nisam za ukidanje, ali trgovce se treba puno više platiti
Suvlasnica i pokretačice tvrtke Luster koja se bavi grafičkim dizajnom, Suzana Mišić, navodi da je potrebno napraviti izmjene u radu nedjeljom. “Nisam za ukidanje rada nedjeljom, ali sam da se ta nedjelja plati puno više nego trenutno. Na plaće trgovaca, rad nedjeljom je smiješan iznos pa svi koji rade nedjeljom nemaju ozbiljnijeg dodatnog troška. Da država opali ozbiljniji porez ili kaže da je rad nedjeljom dodatnih ozbiljnih % na plaće, trgovci bi dobro razmislili isplatili im se to.
Nedostaje li mi odlazak u trgovinu nedjeljom? Ne. I do sada sam bila mišljenja da i ti ljudi trebaju slobodan dan vikendom, a ne utorak, petak ili neki drugi.”
Zabrana rada nedjeljom je pravo zaposlenika na slobodan dan
Predsjednica Uprave tvrtke Megatrend Anđelka Strajher misli da je rad trgovina nedjeljom nepotreban. “Ljudi koji rade na blagajnama i na maloprodajnim mjestima također zaslužuju slobodne nedjelje, kao i svi ostali. U trgovačke centre i inače idem rijetko, odnosno samo ciljano kad moram nešto kupiti, a nema nigdje drugdje, i to također obavljam radnim danom, nakon posla. I ne mislim da ukidanje rada nedjeljom ima ikakve veze s vjerskim običajima već isključivo s pravom radnih ljudi da imaju slobodan dan kad i ostali.
Postoje zanimanja za koja je normalno raditi i nedjeljom i blagdanom – hitna služba, dežurni liječnici, dežurne ljekarne (znači ne cijeli zdravstveni sustav već onaj dio koji je neophodan), zatim domovi za starije i nemoćne, benzinske postaje, turistički i ugostiteljski objekti, muzeji, galerije, kina i kazališta. Postoje i proizvodni pogoni u kojima nije moguće, zbog samog proizvodnog procesa, prekidati rad.”
Dok Dubravka Kancijan Marinić to gleda kao pozitivnu epidemiološku mjeru, no ako se ista praksa nastavi i nakon pandemije, to je za nju čista politika. “Općenito smatram da nije problem u radu ili neradu nedjeljom već u tome što radnici nisu adekvatno plaćeni za taj rad i trebalo bi konkretno pitanje kontrolirati i regulirati. Na naše poslovanje ova tema ne utječe.”
Ako to mogu veliki gradovi, zašto ne bismo i mi?
Poduzetnica Branka Švorinić Bratonja nema ništa protiv neradne nedjelje. “Živjela sam u vremenu i u gradovima gdje su već u subotu popodne trgovine bile zatvorene, primjerice London ranih 70-tih godina! Prije ove korona situacije boravila sam u Munchenu i trgovine su nedjeljom bile zatvorene i zamislite, oni se ne bune.”
Na serijsku poduzetnici Kristinu Ercegović ova mjere na utječe direktno te je već i sama prešla na online evente i uskoro kreće s manjima koji će biti dozvoljeni. “Ne mogu procijeniti makroekonomski učinak, no manje zna biti više, i na sve se ljudi prilagode kao što smo vidjeli u koroni. Pa tko zna zašto i ovo možda ispadne dobro.”
Karmen Orlović Mudri, poduzetnica koja stoji iz tvrtke Mentor savjetovanje, smatra da nas trenutna situacija tjera na promjene. “Svjedoci smo da sila zakon mijenja, a zbog okolnosti, stvara se određena nužda koja tjera na promjene. Savjetodavna djelatnost je ona kojom se bavim i svakako ne utječe na moje poslovanje nedjeljom. Ukidanje rada nedjeljom je tema koja se samo pojavljivala u medijima, a sada se napokon poduzimaju koraci za aktivnosti – odmor stvara produktivnost.”
Direktorica Poliklinike Mazalin Matija Matea Stojić ističe da ova odluka treba biti na poslodavcima. “Mi ne radimo nedjeljom tako da ova mjera neće utjecati na naše poslovanje. Mislimo da je ovaj potez dobar dok vlada pandemija, ali da bi inače poslodavci sami trebali odlučivati, dok god se poštuju prava radnika i dok god radnici imaju dovoljno slobodnih dana.”
Foto: Privatna arhiva
