Hrvatsko gospodarstvo sigurno čeka jedno teže razdoblje, no kako bi ono bilo što kraće važno je da Vlada povuče prave poteze. Partnernica u KPMG-u Katarina Kecko i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, nam otkrivaju što misle o gospodarskim mjerama, gdje se trebaju napraviti rezovi te kako se može izbjeći dugotrajna recesija.
Povezano:
- Regionalna direktorica u svjetskoj turističkoj kompaniji otkriva kako epidemija mijenja turizam!
- Ključne stvari koje financijaši moraju napraviti u situaciji COVID-19!
- Katarina Kecko predvodi val žena partnerica u KPMG-u
Kako se može izbjeći nova, dugotrajna recesija?
Bit će potrebni novi poticaji!
Partnerica u konzultantskoj kompaniji KPMG Katarina Kecko ističe da trenutna pozicija definitivno nije zahvalna jer s jedne strane je „borba“ da se pronađu adekvatna rješenja za zaustavljanje širenja broja zaraženih, dok je s druge strane neminovna intervencija kako bi se spasilo gospodarstvo.
“Poduzete su hitne, „instant“ mjere koje su nužne da bi se u ovom kratkom vremenu reagiralo na trenutno stanje i šokove koji su nastupili u gospodarstvu. U ovisnosti o trajanju i intenzitetu trenutne krize, bit će potrebni novi poticaji i podrška onim industrijama i segmentima koji su od strateškog značaja za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva. Neminovno je da efekt trenutne krize neki sektori neće pretjerano osjetiti dok će za određeni broj poduzeća biti pogubni i tu uz bilo kakve mjere neće biti spasa, posebice za one industrije i grane kod kojih će COVID 19 biti samo akcelerator promjena koje bi se ionako dogodile. Da bi se moglo dugoročno i kvalitetno pronaći rješenja (pa i u obliku mjera koje Vlada donosi), potrebno je sagledati cjelokupnost problema, a to, nažalost, još nije moguće s obzirom na to da još uvijek nismo dotakli dno.”
Prednost imaju oni koji znaju iskoristiti digitalne tehnologije
Naravno, u ovoj situaciji prioritet broj 1 treba biti čuvanje života i zdravlja ljudi, a prioritet broj 2 očuvanje radnih mjesta. Poduzeća koja će ostati fokusirana na svoje zaposlenike i dobavljače/kupce te koja će pritom znati brzo iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija, bit će najbolje pozicionirana za prihvaćanje novonastale situacije. “Prednosti digitalne tehnologije trebalo bi iskoristiti i u javnom sektoru za pojednostavljenje poslovanja te temeljiti zaokret i strukturne promjene što bi imalo pozitivan utjecaj na javne financije.”
Katarina ističe da smo ušli u recesiju koja će biti drugačija od prijašnjih. “Sigurno je da smo već zakoračili u novu recesiju, koja nažalost neće imati V oblik kako su neki prvotno mislili, nego U oblik, a koliko brzo ćemo se iz nje izvući ovisit će o vremenu koje je potrebno da se prilagodimo na novu „stvarnost“ te da se ponovno organiziramo i prilagodimo procese i tehnologije novoj situaciji. Teško je generalizirati, budući da su različiti sektori različito pogođeni krizom npr. prijevoznici i aviokompanije neće moći lako i brzo prilagoditi postojeće poslovne modele novoj situaciji. Poduzeća koja su manje pogođena trebaju temeljito preispitati što stvara vrijednost te iskoristiti lekcije i iskustvo stečeno tijekom prošle recesije te primjenu digitalne tehnologije za stvaranje nove vrijednosti.”
Ova kriza nema presedana u novijoj povijesti!
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić navodi kako je Vlada razmjerno rano izašla s paketom mjera, koje su, zapravo, standard prilikom suočavanja s krizama, uz određene nijanse specifične za svaku ekonomiju. U prilog tome govori činjenica da su i druge ekonomije iznijele slične mjere pomoći gospodarstvu.
“Do sada najavljene mjere su opsežne i detaljne, kako i priliči ovakvoj kriznoj situaciji bez presedana u novijoj povijesti. Međutim, donošenje mjera jedna je stvar, a njihova realizacija druga i ovisit će o ponajviše o fiskalnom kapacitetu Hrvatske i strukturalnoj spremnosti na njihovu provedbu na najbrži mogući način. Hrvatske su upravljačke strukture previše često u prošlosti izbjegavale odlučne rezove i stvarne reforme, što bi nam se ovoga puta vrlo neugodno moglo vratiti. Nadam se da ćemo iz ovoga svega izaći pametniji i spremniji na odlučno mijenjanje stvari, što je odgovornost čitavog društva.”
Čekaju nas teški dani
Vrlo je nezahvalno prognozirati kakav će biti stvarni učinak Vladinih mjera, objašnjava Ivana, jer moderna se ekonomija malo kada suočila s toliko neizvjesnosti kao što je to ovoga časa.
“Sigurno je samo da, ako se ubrzo ne pronađe rješenje za ovu pandemiju, hrvatsku ekonomiju i sve ekonomije slične nama čekaju teški dani, a mjere će ih samo donekle amortizirati.
Ono što s aspekta svoje funkcije mogu reći jest da je dobro što smo izgradili robusno tržište kapitala jer ono će biti izuzetno važno prilikom uspostavljanja novog post-Covid ekonomskog krajolika”, zaključila je.
Foto: Manuel Paljuh, Unsplash, Privatna arhiva
