Korona kriza ‘udarila’ je stup hrvatskog gospodarstva, hrvatske poduzetnike. Mnogi od njih morali su napraviti rezove kako bi održali svoje poslovanje i zadržali zaposlenike. Naše poduzetnice su nam otkrile kako uštedjeti novac u tvrtkama i koje mjere štednje one koriste.
Povezano:
- Za dobro upravljanje novcem ključan je financijski plan
- Što svaki mali poduzetnik mora znati o upravljanju novčanim tokom?
- Ključne stvari koje financijaši moraju napraviti u situaciji COVID-19!
Kako uštedjeti novac u tvrtkama?
Štedjeti i investirati treba tijekom pozitivnog trenda poslovanja
Konzultantica Karmen Orlović Mudri ističe da je cijela država zatečena situacijama te da su na snazi određene mjere radi kojih smo primorani razmišljati izvan planiranog. Ovo je idealna prilika za razmišljanje kako izbjeći potencijalne rizike u budućnosti. Ona savjetuje:
- “Uvesti ISO standard 31000:2018 za upravljanje rizicima. Primjenjiv je kroz cijeli životni vijek tvrtke i na različita područja djelatnosti, uključujući strategije i odluke, procese, funkcije, projekte, proizvode, usluge i imovinu te na svaki tip rizika. Analizom rizika za rezultat ćete dobiti sve potencijalne slabosti pomoću kojih ćete moći planirati aktivnosti.
- Investicijsko osiguranje – odlična mogućnost za koju znam da su mnogi čuli, ali tek neki primijenili.
Jednostavno rečeno, poduzetnici mogu sa osiguravajućom kućom ugovoriti visinu premije i dogovoriti način plaćanja. Naime, premijom osiguranja tvrtke osigurava se zaposlenik. Ukoliko se zaposleniku nešto dogodi premija se isplaćuje obitelji zaposlenika, ukoliko ipak sve prođe u najboljem redu (nadamo se da hoće!), poduzetnik-poslodavac može u bilo kojem trenutku povući u tvrtku sredstva koja je uplaćivao i ta sredstva pripadaju tvrtki, premija se prikazuje kao trošak tvrtke.”
Direktorica Poliklinike Mazalin Matija Matea Stojić smatra da je moguće štedjeti, ali da se krizna vremena treba pripremati u vremenima prosperiteta. “Mi smo smanjili troškove gdje god je to moguće, ali smatramo da je najbitnije štedjeti i pametno investirati tijekom pozitivnog trenda poslovanja, kako bi imali sigurnije poslovanje tijekom krize.”
Stavite fokus na kreiranje prihoda
Serijska poduzetnica Kristina Ercegović i pokretačica portala “Žene i novac” uvijek daje kvalitetne savjete kad je u pitanju upravljanje novcem. “Ja sam uvijek za optimizaciju troškova i fokusu na produktivnosti ne nužno rezanju troškova, mislim da svi rade grešku – režu troškove radi rezanja troškova, moramo uvijek, a sad posebno trošiti pametno. Ako mi ulaganjem 10 eura nešto donese 1000 eura zašto da režem tih 10 eura. Bila bih luda.
Dakle, moj je prijedlog staviti fokus na kreiranje prihoda i sve što nam u tome može pomoći da budemo efikasniji – e to sve uložite.
Mi smo već prije korone minimizirali svoje troškove hladnog pogona, a sad smo uložili u neke online softvere koji nam omogucuju rad i još ćemo ulagati. Sve su to mali iznosi s velikim povratom. Dakle, pametno trošiti na ono što će nam pomoći kreirati nove prihode.”
Vlasnica škole stranih jezika u Kastvu Branka Švorinić Bratonja smatra da su zasad posljedice korone u njezinom, ali i drugim vrstama poslovanja još nesagledive. “Naše poslovanje je inače specifično jer školska godina (ova je možda izuzetak) traje 9 mjeseci, a naši su profesori u stalnom radnom odnosu, dakle primaju plaću svih 12 mjeseci.
I inače nismo rastrošni, radimo po sistemu svi – sve i na taj našin štedimo. Ponekad nam je previše, ali s druge strane svi smo više manje u toku sa situacijom u školi. Učionice su nam lijepo, ali skromno uređene, a ured asketski – bez direktorke fotelje i fikusa!
Trebalo nam je tjedan dana da se prestrojimo na online nastavu, a ne mogu reći da su nas baš svi roditelji/polaznici podržali. Držite nam palčeve da preživimo do nove školske godine!”
Štedi se dok se ima novaca, a ne kad se potroši!
Poduzetnica iz Varaždina Dubravka Kancijan Marinić smatra da svaka tvrtka zna kako uštedjeti novac, kojim sredstvima raspolaže i koji su neophodni troškovi. “Sreća je ako ste, kao mi, tvrtka koja uspješno posluje dugi niz godina pa ste stvorili neke novčane zalihe prije udara pandemije na poslovanje i niste morali smanjivati plaće svojim djelatnicima. Ali s obzirom na krizu na dolasku, valja prevagnuti svaki trošak te raditi planove i projekcije za poslovanje narednih mjeseci, možda čak i godina. Štedi se dok se ima novaca, a ne kad se potroši, naravno ako je to moguće. U našoj tvrtki nismo baš mogli puno štedjeti obzirom da smo zdravstvena ustanova (ugovorena sa HZZO-om) koja cijelo vrijeme neprekidno posluje i mora raditi jer naši korisnici i tijekom pandemije imaju svoje potrebe, a da bismo našim djelatnicima omogućili rad u skladu sa svim epidemiološkim preporukama i time zaštitili njih i sve naše korisnike, morali smo investirati pozamašna sredstva u kupovinu zaštitne opreme koja nam ni na koji drugi način nije osigurana.”
Predsjednica Uprave tvrtke Megatrend Anđelka Strajher nema poseban savjet kako uštedjeti novac. “I inače se ponašam racionalno i u privatnom i poslovnom životu te nastojim izbjegavati nepotrebne troškove. Na taj način zapravo ne ostaje puno prostora za štednju. Zapravo je ovo prilika za preispitati kako se neke stvari radi, promijeniti procese i na taj način doći do ušteda.”
Vlasnica studija za dizajn i razvoj proizvoda “Luster”, Suzana Mišić je već zabranom izlaska na teren uštedjela. “S obzirom na to da smo vezani za teren već samim ne odlaskom na teren smo napravili velike uštede. Osim toga, ne znam je li nažalost ili na sreću, naši troškovi nisu veliki pa nismo dalje trebali niti rezati. Prijavili smo se za državna sredstva, pa smo tu i uštedjeli.”
Moj stav prema štednji je negativan
Poduzetnica Marijana Staneković protivnica je štednje. “Moj stav prema štednji je negativan. Odnosno štednja nije dobra za poslovanje. Svaka štednja utječe na nečiji pad prihoda, što znači manje posla, manje sredstava, gubitci. Mjere štednje su korisne samo iznimno kratkoročno dok se organizacijski ne preusmjerimo na novi model poslovanja jer je kriza oslabjela ili srušila postojeći.
Štednja znači ujedno i manju potrošnju, manje mogućnosti za suradnju i opet naglašavam ako štedimo, kao poduzetnici, manje će i naši kupci od nas kupovati. Reakcija je lančana. Upravo je kriza vrijeme kada se proizvodi i usluge koje dugo želimo nabaviti, možemo po najboljim tržišnim uvjetima i postaje jako puno prilika za razvoj poslovanja, bilo ulaganjem u novu opremu ili poboljšanje roba i usluga. Edukacije, nova znanja, razvoj. Vrijeme krize je vrijeme za razvoj i ulaganje jer svaka kriza će proći, to je ciklus života. I ukoliko je štednja i introvertirani fokus organizacije, kad kriza prođe, ostat ćemo u zaboravu tržišta.
Često puta se spominju razni profiteri kriznih situacija. Ne kažem da je to dobro, ali bilo kakav pasivizam, odricanje i restrikcije za vrijeme krize nisu dobre za nastavak i razvoj poslovanja. Treba poticati potrošnju i ulaganja u mjeri koja svakom poduzetniku odgovara, jer ne zaboravimo, kako ćemo mi štedjeti na suradnji s našim dobavljačima, tako će i naši kupci na nama. Stoga, ja štednju ne savjetujem. Potrošnja i ulaganja, koliko si možemo priuštiti.”
Vlasnica firme ABC strani jezici Petra Saša Butorac je uštedjela time što ne mora biti u poslovnom prostoru. “Mi smo u Abc stranim jezicima imali trošak u ovo vrijeme krize tako da smo uložili nekih dodatnih 30.000,00 kn na informatičku opremu i imamo u zakupu online business zoom platformu. Isto tako smo unaprijedili našu web stranicu i prilagodili se i prilagođavamo u svakom smisli novim vremenima. Trošimo manje u smislu, kako sada većinom svi radimo od kuće, manja je potrošnja na uredski papir, tonere, sredstva za čišćenje prostora, usluge čišćenja poslovnog prostora i slično jer ne boravimo u našem poslovnom prostoru od 300 000 metara kvadratnih. “
Foto: Unsplash
